Državni hidrometeorološki zavod DHMZ

Opširnije o fenološkim meteorološkim postajama i opažanjima

Osnovni pojmovi

Fenologija je znanost koja proučava periodične biološke pojave u vezi s vremenom.

Fenološka faza je razvojni stupanj biljke (rast, pupanje, cvatnja, zrioba i sl.) ili životinje (okot, gniježđenje, othranjivanje mladunčadi, linjanje i sl.). Ovisno o objektu opažanja, razlikuje se fitofenologija (fenologija biljaka) i zoofenologija (fenologija životinja). Iz zoofenologije se posebno izdvaja ornitofenologija (fenologija ptica) i entomofenologija (fenologija kukaca).

Fenološko opažanje je bilježenje datuma kad je nastupila pojedina fenološka faza. Fenološka opažanja moraju se obavljati po jedinstvenim kriterijima Svjetske meteorološke organizacije, jer će samo tako rezultati opažanja biti prostorno i vremenski usporedivi.

Fenološki podaci su obavijesti dobivene fenološkim opažanjem.

Fenološka postaja je lokalitet reprezentativan za šire klimatsko-vegetacijsko područje na kojem se obavljaju fenološka motrenja.

Značaj fenologije

Biljke su najstariji instrumenti za praćenje klimatskih promjena, stoga fenološki podaci predstavljaju dragocjenu dopunu meteorološkim podacima pri tumačenju vremenskih i klimatskih prilika i promjena na lokalnoj, regionalnoj, ali i globalnoj razini.

Fenološke faze biljaka važan su pokazatelj utjecaja klimatskih promjena na živi svijet, jer njihov nastup snažno ovisi o temperaturi zraka (Menzel, 2003).

Povezivanjem fenoloških i meteoroloških podataka dobivaju se informacije koje imaju praktičnu i gospodarsku vrijednost za različite djelatnosti:

• Poljoprivreda: Praćenje fenoloških faza omogućuje određivanje vremena razvoja i dozrijevanja poljoprivrednih kultura te može pomoći u planiranju poljoprivrednih radova, procjeni prinosa i određivanju vremena berbe.
• Pčelarstvo: Pčelari koriste fenološke podatke poput DHMZ-ovog bilježenja prve paše i medenja bagrema i lipe. Poznavanje točnog vremena cvatnje medonosnog bilja omogućuje pravovremeno seljenje košnica kako bi se maksimalno iskoristile nektarne paše.
• Šumarstvo: Praćenje listanja, cvatnje i dozrijevanja sjemena šumskog drveća omogućuje planiranje pošumljavanja i selekciju sorti otpornijih na sušu. Također, fenološke faze prizemnog samoniklog bilja koriste se na kršu za procjenu suhoće gorive mase i rano upozoravanje na opasnost od šumskih požara.
• Medicina i javno zdravstvo (aerobiologija): Praćenje početka cvatnje i polinacije alergogenih biljaka, poput breze, pridonosi razumijevanju razdoblja pojave i širenja peludi u atmosferi te može biti vrijedan podatak za javnozdravstvene službe i osobe osjetljive na pelud.
• Turizam: Praćenje fenoloških pojava, poput cvatnje lavande, može pomoći u planiranju termina turističkih manifestacija i drugih aktivnosti povezanih sa sezonskim prirodnim pojavama.

Program fenoloških opažanja u DHMZ-u

DHMZ-ov program fenoloških opažanja (NN 7/26) obuhvaća ekološki i ekonomski najvažnije i najrasprostranjenije samonikle i uzgojene biljke koje su prema svojoj prirodi svrstane u sljedeće grupe: samoniklo zeljasto bilje, šumsko drveće i grmlje, djeteline i livadne trave, ratarske kulture, voćke i vinova loza.

Osim biljnih fenoloških pojava opažaju se i početak prve pčelinje paše, te medenje lipe i bagrema. Uz fenološka opažanja bilježe se i datumi obavljanja poljoprivrednih radova (priprema tla, rezidba, zaštita bilja, košenje livada, žetva, berba i sl.).

Povijest i razvoj fenološke mreže

Moderno doba fenoloških motrenja u Europi započelo je sredinom prošlog stoljeća s osnivanjem nacionalnih mreža fenoloških postaja i opažanjima po strogo utvrđenim pravilima. Pod okriljem DHMZ-a mreža fenoloških postaja u Republici Hrvatskoj postoji od 1951. godine i ima 63 postaje (stanje na dan 1. siječnja 2026.). Prateći korak s modernom tehnologijom, današnji motritelji podatke o svojim fenološkim opažanjima upisuju direktno u bazu elektroničkim putem, čime se osigurava brza i sigurna pohrana ovih vrijednih podataka. Uz ove fenološke postaje, koje su osnovane odabirom postojećih samoniklih i uzgojenih biljaka, u sklopu Glavne agrometeorološke postaje (GAMP) Križevci postoje i sadnjom formirani međunarodni i domaći fenološki vrt. Oba vrta se kontinuirano uređuju, a početkom 2026. postavljena je i edukativna ploča.

Međunarodni fenološki vrt Križevci

Osnovna namjena mreže međunarodnih fenoloških vrtova je praćenje i proučavanje dinamike vegetacije na području Europe u ovisnosti o vremensko-klimatskim prilikama i promjenama. Stoga su u svim vrtovima posađene vegetativno razmnožene biljke, odnosno biljke istog genetskog podrijetla (klonovi), koje identično reagiraju na promjene u okolišu. Isključivanjem utjecaja nasljednih osobina biljaka, kao ključni čimbenik njihova rasta i razvoja izdvajaju se čimbenici okoliša, posebice klimatski čimbenici.

Međunarodni fenološki vrt Križevci je jedini međunarodni fenološki vrt u Hrvatskoj. Osnovan je 1959. godine (s prvim podacima od 1962.) i od tada je u sastavu europske mreže kojoj danas pripada više od 70 fenoloških vrtova. U vrtu su ukupno posađene 23 vrste s po tri jedinke stabla drveća i grmlja od kojih se do danas održalo 17 vrsta.

Matični rasadnik za vegetativno razmnožavanje i snabdijevanje sadnim materijalom nalazi se u Njemačkoj. Međunarodna koordinacija i administracija provodi se s Katoličkog sveučilišta Eichstätt-Ingolstadt.

Domaći fenološki vrt Križevci

Domaći fenološki vrt Križevci sadrži ekonomski i ekološki najznačajnije i najzastupljenije, samoniklo i uzgojeno bilje kontinentalnog podneblja Republike Hrvatske i jedini je takav u Hrvatskoj. Sastoji se od vrta s autohtonim šumskim drvećem i grmljem, voćnjaka i vinograda.

• Šumsko drveće i grmlje: Opažanja su započela 1951. na samoniklim fenološkim objektima kojima su s vremenom dodavane nove vrste. Od početnih 20 vrsta, motrenja se danas obavljaju na njih 10.
• Voćnjak: Osnovan je 1980. s 88 stabala (9 sorti jabuka i 4 sorte krušaka). Zbog zastarjelosti sortimenta i uzgojnog oblika, 2018. godine podignut je novi, suvremeni voćnjak koji sadrži desetak sorti jabuka, pet sorti krušaka te po dvije sorte šljiva, trešanja i višanja različitog doba dozrijevanja.
• Vinograd: Osnovan je 1980., a potpuno je obnovljen 2006. godine. U program motrenja bile su uključene 24 vinske i stolne sorte različitih epoha dozrijevanja, s devet trsova po svakoj sorti. 2024. vinograd je iskrčen zbog zaraze karantenskom bolesti Zlatna žutica vinove loze (Flavescence doree), te je u planu njegova ponovna obnova i nastavak opažanja.

Posebnost domaćeg fenološkog voćnjaka i vinograda očituje se u iznimno raznolikom sortnom sastavu, koji uključuje sorte različitog vremena dozrijevanja, te u činjenici da sve jedinke rastu i razvijaju se u istovjetnim stanišnim uvjetima na istom tlu i u istoj mikroklimi.