Državni hidrometeorološki zavod DHMZ

Opširnije o fenološkim meteorološkim postajama i opažanjima

Osnovni pojmovi

Fenologija je zanost koja proučava periodične biološke pojave u vezi s vremenom.

Fenološka faza je razvojni stupanj biljke (rast, pupanje, cvatnja, zrioba i sl.) ili životinje (okot, gniježđenje, othranjivanje mladunčadi, linjanje i sl). Ovisno o objektu opažanja, razlikuje se fitofenologija (fenologija biljaka) i zoofenologija (fenologija životinja). Iz zoofenologije se posebno izdvaja ornitofenologija (fenologija ptica) i entomofenologija (fenologija kukaca).

Fenološko opažanje je bilježnje datuma kad je nastupio pojedini stupanj u razvoju određene biljne vrste, te u životu ptičje ili životinjske vrste (npr. seoba ptica ili životinja). Fenološka opažanja moraju se obavljati po jedinstvenim kriterijima, jer samo tako će rezultati opažanja biti prostorno i vremenski usporedivi.

Fenološki podaci su obavijesti dobivene fenološkim opažanjem.

Značaj fenologije

Tijekom posljednja dva desetljeća fenologija je privukla veliku pozornost javnosti, pogotovo zato jer je postalo jasno da se klima mijenja i da su učinci primijećeni na biljkama. Fenološki podaci predstavljaju dragocjenu dopunu meteorološkim podacima pri tumačenju vremenskih i klimatskih prilika i promjena na lokalnoj, regionalnoj, ali i globalnoj razini. Povezivanjem fenoloških i meteoroloških podataka donose se određeni zaključci važni za poljodjelstvo, šumarstvo, ekologiju, pčelarstvo, medicinu, turizam i drugo.
Europska agencija za okoliš je među različitim pokazateljima globalnih klimatskih promjena predložila također fenološke faze (Menzel, 2003).

Program fenoloških opažanja u DHMZ-u

DHMZ-ov program fenoloških opažanja obuhvaća ekološki i ekonomski najvažnije i najrasprostranjenije samonikle i uzgojene biljke koje su prema svojoj prirodi svrstane u sljedeće grupe: samoniklo zeljasto bilje, šumsko drveće i grmlje, djeteline i livadne trave, ratarske kulture, voćke i vinova loza.

Osim biljaka opažaju se i neke pčelinje aktivnosti - prva paša i medenje na bagremu i lipi. Uz fenološka opažanja bilježe se i datumi obavljanja općih poljskih radova: proljetni radovi, košenje livada, žetve ozimina i poljski radovi pred zimu.

Moderno doba fenoloških motrenja u Europi započelo je sredinom prošlog stoljeća s osnivanjem nacionalnih mreža fenoloških postaja i opažanjima po određenim pravilima. Naša mreža postoji od 1951. godine i trenutno ima 60 postaja. Uz ove fenološke postaje, koje su osnovane odabirom već postojećih samoniklih i uzgojenih biljaka, u sklopu GAP-a Križevci postoje i sadnjom formirani međunarodni i domaći fenološki vrt.

Međunarodni fenološki vrt (MFV)

Osnovna namjena mreže međunarodnih fenoloških vrtova (MFV) je praćenje i proučavanje dinamike vegetacije na području Europe u zavisnosti od vremensko-klimatskih prilika i promjena. Stoga su u svim vrtovima posađene vegetativno razmnožene biljke, odnosno biljke istog genetskog podrijetla (klonovi), koje identično reagiraju na promjene u okolišu. Naime, eliminiranjem nasljednih osobina biljaka posebice se izdvajaju samo čimbenici okoliša, a prije svega vremenski i klimatski, kao mjerilo njihova rasta i razvoja.

MFV Križevci je jedini međunarodni fenološki vrt u Hrvatskoj. Osnovan je 1959. godine (prvi podaci od 1962.) i otad je u sastavu europske mreže kojoj danas pripada više od 90 fenoloških vrtova. U vrtu su ukupno posađene 23 vrste s po tri stabla drveća i grmlja. Do danas se održalo 14 vrsta. Sve posađene biljke pripadaju autohtonoj europskoj dendroflori.
Matični rasadnik za vegetativno razmnožavanje i snabdijevanje sadnim materijalom nalazi se u Njemačkoj. Međunarodna koordinacija i administracija provodi se s Humboldt sveučilišta u Berlinu.

Domaći fenološki vrt (DFV)

DFV Križevci sadrži ekonomski i ekološki najznačajnije i najzastupljenije, samoniklo i uzgojeno bilje kontinentalnog podneblja Hrvatske. Sastoji od vrta s autohtonim šumskim drvećem i grmljem, voćnjaka i vinograda.

U vrtu sa šumskim drvećem i grmljem s opažanjima se započelo 1951. godine i to na odabranim prirodnim šumskim objektima kojima su s vremenom dosađivane i brojne druge vrste. Sveukupno je bilo 20 vrsta drveća i grmlja, a danas se motrenja obavljaju na 17.

Voćnjak je osnovan 1980. Posađeno je sveukupno 88 stabala, od toga devet sorti jabuka i četiri sorte krušaka. Kako je s vremenom uglavnom zastario i sortnim sastavom i uzgojnim oblikom, 2018. se krenulo u podizanje novog suvremenog voćnjaka koji će sadržavati desetak sorti jabuka, pet sorti krušaka i po dvije sorte šljiva, trešanja i višanja različitih doba dozrijevanja.

Vinograd je osnovan 1980. godine, ali je zbog sličnih razloga kao i kod voćnjaka podignut novi vinograd 2006. godine. U program motrenja uključeno je 24 vinskih i stolnih sorti različitih epoha dozrijevanja s devet trsova po sorti.

Posebnosti fenološkog voćnjaka i vinograda su - vrlo raznolik sortni sastav različitih doba dozrijevanja, sve jedinke rastu i razvijaju se u identičnom staništu, nasad je podignut i bit će održavan isključivo klonovima.