Državni hidrometeorološki zavod DHMZ

Opširnije o munjama

Munje nastaju u oblaku kumulonimbusu koji djeluje poput velikog električnog kondenzatora: gornji dio oblaka je pozitivno nabijen, a donji uglavnom negativno. Uzroci takve raspodjele naboja u oblaku nalaze se u složenim procesima unutar samog oblaka. Nakon nastupa kritične razlike naboja između oblaka i tla, dolazi do električnog pražnjenja (izbijanja) koje nazivamo munja. Električno pražnjenje popraćeno je svjetlosnim očitovanjem ili sijevanjem i zvučnim očitovanjem ili grmljenjem, a zajedno čine grmljavinu.

Munja se može javiti unutar oblaka (npr. između vrha i podnice oblaka), između dva oblaka , između oblaka i atmosfere, te između oblaka i Zemljine površine. Ako se električno pražnjenje odvija na Zemljinoj površini zove se grom.

Munja je razgranata električna iskra čiji promjer iznosi do 50 cm, a duljine je 2 do 3 km, najviše 20 km. Nastaje na visinama između 300 m i 6 000 m. Raspon električnog napona je od nekoliko tisuća do nekoliko milijuna volti, proizvodi struju od 10 do 110 kA, traje između 0.01 s i 2 s što rezultira prosječnom energijom oko 40 MWh.

Grmljenje je zvučna pojava koja slijedi munju. Nastaje naglim širenjem i stezanjem zraka zbog njegova jakog zagrijavanja (25 000 K) unutar kanala pražnjenja tvoreći eksplozivni zvuk. Približna udaljenost munje u kilometrima je vremenska razlika između svjetlosne i zvučne pojave podijeljena s 3. Grmljenje traje više sekundi, a čuje se na udaljenosti većoj od 20 km čak do 65 km.

Izvor: Branko Gelo, Opća i prometna meteorologija II.dio, Hinus, Zagreb, 2000.

Korisno pogledati: Udar groma: simptomi i znakovi te kako izbjeći udar groma (Izvor: Nastavni zavod za hitnu medicinu grada Zagreba).