Saznajte više


Definicija suše

Suša je podmukla prirodna pojava - nastupa polako, postupno se razvija i teško je odrediti njezin početak i kraj. Suša ne poznaje geografske i političke granice. Za industrijske, bogatije zemlje suša je najvećim dijelom ekonomski problem. U ostatku svijeta, posebno u siromašnim zemljama, suša može uzrokovati i gubitke ljudskih života. Iako sušu nije moguće u potpunosti spriječiti, redovitim praćenjem suše i ranim upozorenjima moguće je ublažiti njezine negativne posljedice.

Prirodni godišnji ritam sezona povremeno prekidaju ekstremni klimatski događaji tako da je suša sastavni dio klime. Njezina prostorna raširenost i intenzitet variraju na sezonskoj i godišnjoj skali.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 2006) je definirala sušu kroz:

  • produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine,
  • nedostatnost vode za potrebe opskrbe, ljudske djelatnosti te okoliša
  • period neočekivano suhog vremena u kojem nedostatak oborine uzrokuje ozbiljnu hidrološku neravnotežu.

Suša se najčešće definira pomoću četiri glavna tipa: meteorološka, agronomska suša, hidrološka suša i socio-ekonomska suša.

Meteorološka suša

Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati.

Hidrološka suša

Deficit oborine u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine dovoljno smanje nastaje hidrološka suša. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše.

Agronomska suša

Kratkoročan manjak vode u površinskom sloju tla koji se javlja u kritičnom razdoblju razvoja biljaka može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla. Visoke temperature zraka, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše.

Socio-ekonomska suša

Socio-ekonomska suša povezuje neravnotežu u potražnji i opskrbi vodom s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše za potrebe gospodarstva i društva.


Meteorološki indeksi za praćenje suše

Za potrebe prostorne i vremenske usporedbe sušnih događaja u različitim krajevima svijeta i u različitim razdobljima kroz povijest, potrebna je numerička mjera (indeks) za sušu. Takav univerzalni indeks nije jednostavno izraditi zbog spomenutih različitih definicija suše. Osim toga, zbog složenosti ove pojave, niti jedan indeks nije u mogućnosti opisati sušu u potpunosti. U literaturi postoji velik broj indeksa za praćenje suše koji, osim oborine, uključuju i druge klimatološke elemente ili parametre. U meteorološkoj praksi se najčešće koristi standardizirani oborinski indeks, SPI (eng. Standardized Precipitation Index) kojeg su razvili McKee i sur. (1993), a preporučila Svjetska meteorološka organizacija (Hayes i sur., 2011; WMO, 2012).

Prednost indeksa SPI je što je jednostavan za primjenu budući da su za njegov izračun potrebni samo podaci količine oborine, a omogućuje ocjenu viška (SPI>0) ili manjka (SPI<0) akumulirane oborine u različitim vremenskim intervalima, pa je osim za praćenje meteorološke suše pogodan i za agronomsku i hidrološku sušu koje se očituju na duljim vremenskim skalama. Vrijednost SPI ukazuje na intenzitet suše na određenoj vremenskoj skali, a kroz dulje sušno razdoblje, moguće je procijeniti njegovo trajanje kao i pripadnu magnitudu (više o SPI).

Upravo jednostavnost ovog indeksa predstavlja i njegov nedostatak budući da ne uključuje druge meteorološke parametre. Zato ga treba koristiti samo kao indikator oborinskog deficita na nekom području te kombinirati s drugim složenijim indeksima.


Literatura

Heim R. (2002): A review of twentieth-century drought indices used in the United States. Bulletin of the American Meteorological Society 83:1149-1165.

Hayes, M., M. Svoboda, N. Wall & M. Widhalm (2011): The Lincoln Declaration on Drought Indices: Universal Meteorological Drought Index Recommended. Bulletin of the American Meteorological Society, 92(4): 485–488. DOI: 10.1175/2010BAMS3103.1.

Juras, J. & K. Cindrić (2009): Analiza količina oborine unutar različitih vremenskih intervala. Hrvatske vode, 69/70, 197-352.

McKee, T.B., N.J. Doesken & J. Kleist (1993): The Relationship of Drought Frequency and Duration to Time Scales. Proceedings of the 8th Conference on Applied Climatology, 17–22 January 1993, Anaheim, CA. Boston, MA, American Meteorological Society.

Wilks D. S. (2006): Statistical methods in the atmospheric sciences. Second Edition. Academic Press, London.

WMO (2012): Standardized Precipitation Index User Guide. WMO-No. 1090, World Meteorological Organization, Geneva, Switzerland.

WMO (2006): Drought monitoring and early warning: concepts, progress and future challenges. WMO No. 1006, World Meteorological Organization, Geneva, Switzerland.


Korisne poveznice