Veljača 2023.
Veljaču je obilježilo dugačko sušno razdoblje, koje je na većini postaja započelo u zadnjoj dekadi siječnja, pa su prevladavale umjereno sušne i vrlo sušne prilike, a na dijelu postaja u drugoj polovici veljače čak ekstremno sušne prilike. Ipak, oborina zabilježena u zadnjim danima veljače ublažila je sušnost mjeseca. Stoga su oborinske prilike u veljači ocijenjene klasom normalno na području cijele Hrvatske, izuzev južne Dalmacije i otoka Visa gdje je bilo umjereno do vrlo sušno.
Najviše oborine u veljači zabilježeno je na gorskoj postaji Zavižan, 131.3 mm, a to je 22 % manje od prosjeka za veljaču na toj postaji. Na istoj postaji izmjerena je i najveća dnevna količina oborine od 70.9 mm 26. veljače. Najmanje oborine bilo je na otočnim postajama Lastovo i Komiža, gdje je izmjerenih 4.7 mm i 12.3 mm za 92 % i 83 % manje od prosjeka za veljaču na tim postajama. Najdulje sušno razdoblje zabilježeno je na postaji Rijeka u trajanju od 36 dana (21.1. - 25.2.) te na postajama Pazin i Rab, gdje je završilo dan ranije.
Oborinske prilike u zadnja dva mjeseca bile su uglavnom umjereno kišne u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, a normalne u gorskoj i primorskoj Hrvatskoj. Protekla zima bila je uglavnom vrlo kišna u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, umjereno kišna u gorskoj Hrvatskoj te normalna u Primorju. Nešto kišnije bile su prilike unazad pola godine u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, a manje kišne u gorskoj i primorskoj Hrvatskoj.
Oborinske prilike na dužim vremenskim skalama u većini Hrvatske bile su u klasi normalno. Ipak, na najduljoj skali (24 mjeseca) izražen je manjak oborine, osobito u Istri, u gorju, na otocima i na dubrovačkom području, a pod utjecajem povećane temperature zraka pojedini su dijelovi bili ocijenjeni čak kategorijom ekstremno sušno.
