DHMZ - Državni hidrometeorološki zavod

Objave - zanimljivosti

Postojeća obrana od tuče je neučinkovita, neisplativa i potencijalno štetna za okoliš

DHMZ, 20. 6. 2022. - Uslijed klimatskih promjena porast učestalosti ekstremnih vremenskih pojava, (intenzivnih olujnih nevremena praćenih tučom, ali i mraza, bujičnih poplava, suše) dio su naše stvarnosti i bliske budućnosti te je od izuzetne važnosti na takve pojave pripremiti i prilagoditi način života u cjelokupnoj zajednici. Iako se u javnosti javljaju različita stajališta oko operativne obrane od tuče, valja naglasiti kako u znanstvenoj zajednici te u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji postoji jasan i jedinstven stav: ne postoji niti jedan znanstveno utemeljeni dokaz uspješnosti i učinkovitosti obrane od tuče. Metode koje nemaju čvrsta uporišta u znanosti i koje nije moguće nedvojbeno dokazati ne treba operativno provoditi u praksi, a pogotovo to nije dužnost nacionalne meteorološke i hidrološke službe.

Operativna obrana od tuče kakva se u Hrvatskoj provodi, osim što je neučinkovita, nije niti gospodarski isplativa, pogotovo ne na razini financiranja iz Državnog proračuna. Tim više jer se iz povijesnih razloga i koncentracije poljoprivrednih aktivnosti provodi samo na području kontinentalne Hrvatske iako tuča pogađa cijeli hrvatski teritorij.

Važno je naglasiti i da srebrov jodid koji se koristi u aktualnoj obrani od tuče ima negativan utjecaj na okoliš što dodatno dovodi u pitanje opravdanost njenog provođenja.

Većina zemalja Europske unije usmjerila je svoja sredstva na drugačije mjere obrane od tuče, poput sufinanciranja postavljanja zaštitnih mreža, jačanja sustava osiguranja, dodatne edukacije poljoprivrednika s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenju negativnog utjecaja tih promjena na poljoprivredno gospodarstvo, ulaganjima u sustave motrenja (uključujući radarske sustave) te istraživanja iz područja mikrofizike i dinamike tučonosnih oblaka.

Što je tuča i kako nastaje

Koncept obrane od tuče - zasijavanje oblaka

Povijest obrane od tuče u Hrvatskoj

Pregled stanja sustava obrane od tuče u Hrvatskoj za 2021. godinu

Analiza učinkovitosti i isplativosti sustava obrane od tuče u Hrvatskoj

Obrana od tuče u svijetu

Uloga i zadaća DHMZ-a

Što je tuča i kako nastaje

Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna tuče (mješavina leda, vode i zraka), pojedinačnih ili slijepljenih u veće gromade leda koja nastaje isključivo u vrlo intenzivnim grmljavinskim visoko razvijenim i vlagom bogatim kumulonimbusnim (Cb) oblacima. Tuča nastaje kada su čestice leda odnosno ledene jezgre nošene jakim uzlaznim i silaznim strujama u debelim slojevima Cb oblaka te pritom stvaraju nove, više ili manje, koncentrične slojeve leda (slika 1.) Tek kada težina zrna nadvlada jačinu uzlazne struje, zrna tuče ispadaju iz oblaka. Tuča pada u obliku pljuska iz Cb pri dugotrajnoj grmljavini i zajedno s kišnim pljuskom, najčešće u proljeće i ljeto u kontinentalnoj Hrvatskoj i Istri te u hladnom dijelu godine u južnoj Hrvatskoj.

Slika 1. Vertikalni presjek grmljavinskog nevremena koje stvara tuču (Izvor: Encyclopædia Britannica)

Koncept obrane od tuče - zasijavanje oblaka

Obrana od tuče koja se temelji na konceptu zasijavanja oblaka polazi od znanstvenog koncepta suzbijanja tuče umjetnim stvaranjem puno većeg broja zametaka leda u prirodnom oblaku nego što bi se to stvorilo prirodnim putem. Uvođenje velikog broja umjetnih jezgri kondenzacije, istovremeno kada se stvaraju i prirodne jezgre, prema teoriji aktualne obrane od tuče, trebalo bi rezultirati zrnima tuče puno manje veličine koja bi se pri padanju otopila ili na zemlju pala kao krupne kapi kiše.

Srebrov jodid je kemijski reagens koji se najčešće korist u umjetnom djelovanju na vrijeme te ima kristalnu strukturu sličnu ledu, a u oblak se unosi uz pomoć aviona, raketa ili prizemnih generatora.

Važno je naglasiti kako se radi o hipotezi za koju do danas nije dana znanstvena opravdanost.

Naime, unatoč značajnom napretku meteorološke znanosti, pogotovo u posljednjih 40tak godina otkada je rast gotovo eksponencijalan zahvaljujući razvoju tehnologije, jedno još uvijek mlado područje je mikrofizika i dinamika oblaka. Stoga je razvoj olujnih Cb oblaka još uvijek teže predvidiv te ga nije moguće uvijek s dovoljnom sigurnošću prognozirati numeričkim modelima za prognozu vremena.

Utjecaj jezgara zaleđivanja na pothlađene kapljice vode učinkovito djeluje u mirnim, slojevitim oblacima, dok za olujne Cb oblake nema uvjerljivih dokaza da unošenje jezgre zaleđivanja uzrokuje smanjenje zrna tuče na tlu. Tučonosno olujni sustavi su sustavi velike energije i još uvijek nije pronađena metoda kojom bi se ta energija učinkovito mogla zaustaviti ili usmjeriti. Pritom se ne smije zaboraviti kako djelovanje na tako složen i dinamičan sustav bez kontrole potencijalno može uzrokovati dodatnu i dugotrajnu štetu veću nego u slučaju bez zasijavanja oblaka srebrovim jodidom.

Iskustvo provođenja operativne obrane od tuče tijekom više desetljeća pokazalo je također kako na formirani tučonosno opasni oblak treba prostorno i vremenski kontinuirano djelovati tijekom njegovog cijelog životnog vijeka. Kako danas sve susjedne države ne primjenjuju obranu od tuče u ovom obliku, zasijavanje oblaka u kojima je tuča već formirana postaje potpuno beskorisno. Kod primjene generatora najveći je problem nepoznavanje podatka o postotku reagensa koji stvarno ulazi u oblak.

Povijest obrane od tuče u Hrvatskoj

Otkako je svijeta i vijeka ljudi su nastojali umjetno djelovati na vrijeme i klimu kako bi povećali vodne resurse te ublažili vremenske nepogode i povećali doprinose u poljoprivredi.

Od sredine 19. stoljeća u Hrvatskoj mogu se pronaći zapisi pokušaja utjecaja i djelovanja na oluje (zvonjava crkvenih zvona ili pucanje iz mužara i sl.), u to vrijeme otok Hvar je predvodio izgradnju najmodernijih protugradnih postaja.

Od 1945. godine obrana od tuče počinje se provoditi ispaljivanjem raketa koje olujne oblake zasijavaju kemijskim reagensom srebrovim jodidom čije čestice služe kao umjetne jezgre zaleđivanja. Hipoteza je da umjetnim stvaranjem kristalića leda višak vlage će se rasporediti ravnomjernije i time spriječiti nastanak velikih zrna tuče.

Ideja o operativnoj obrani od tuče korištenjem radara i ispaljivanjem raketa javila se 60-tih godina prošloga stoljeća u bivšem Sovjetskom savezu. Metoda se ubrzo proširila i na zemlje istočne Europe. U Hrvatskoj se počela provoditi 70-tih godina prošlog stoljeća kada je na Psunju proradio prvi radarski centar za motrenje olujnih oblaka za područje tadašnje općine Nova Gradiška i njoj susjednih općina, a od 1994. uz rakete u operativnu obranu od tuče uvode se i prizemni generatori.

Sustav obrane od tuče "suvremenijeg" tipa tehnološki, organizacijski i operativno smješten je u DHMZ-u i provodi se već 40 godina. Ovakav način organizacije obrane od tuče nije u skladu sa svjetskim i europskim standardima prema kojima nacionalne meteorološke službe operativno ne obavljaju ovakve zadatke. Iz tog razloga obrana od tuče ne postoji niti se spominje u legislativi Europske unije jer je većina zemalja EU zaključila kako je obrana od tuče raketama i prizemnim generatorima zbog svoje upitne i nedokazive učinkovitosti bespotrebno bacanje novaca.

Još uvijek važeći Zakon o sustavu obrane od tuče stupa na snagu 2001. te je nadzor nad zakonom stavljen u nadležnost Ministarstva poljoprivrede dok je za operativnu provedbu obrane od tuče zadužen DHMZ. Pritom valja naglasiti kako se operativna obrana od tuče provodi samo na području sjeverne Hrvatske i to na površini od 26.800 km² u međuriječju Save i Drave. Djelatnost se financira dijelom proračunima županija s branjenog područja i Grada Zagreba, ali i sredstvima Državnog proračuna. Iz tog razloga pitanje sustava obrane od tuče je pitanje šire društvene zajednice, jer se značajna financijska sredstva svih poreznih obveznika ulažu u sustav koji je neisplativ, neučinkovit i nema znanstvenog temelja u recenziranoj i međunarodnoj znanstvenoj literaturi. Pritom predstavlja i opasnost za okoliš jer bez kontrole djeluje na vrlo složeni sustav s nepoznatim dugoročnim učincima na atmosferu.

DHMZ je 2018. godine, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, izradio mišljenje o opravdanosti i preporuku o daljnjem radu sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj koje se temelji na stručnoj podlozi „Analiza sustava obrane od tuče - Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj“.

U rujnu 2020. godine održan je sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske zajednice županija, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske poljoprivredne komore i DHMZ-a i na kojem je usvojen zaključak o potrebi ukidanja postojećeg sustava operativne obrane od tuče u Republici Hrvatskoj.

Nacrt prijedloga zakona o ukidanju Zakona o sustavu obrane od tuče upućen je u službenu zakonodavnu proceduru te je o njemu predviđena rasprava na sjednici Vlade RH zakazanoj za 21. srpnja 2022.

Pregled stanja sustava obrane od tuče u Hrvatskoj za 2021. godinu

Meteorološki i hidrološki bilten DHMZ-a za studeni 2021. sadrži pregled stanja sustava obrane od tuče u Hrvatskoj, a temelji se na Godišnjem izvještaju o radu sustava obrane od tuče u 2021. godini.

Djelatnost operativne obrane od tuče provodi se sukladno Zakonu o sustavu obrane od tuče, ali i sukladno Planu rada operativne obrane od tuče za 2021. godinu koji je usvojen prihvaćanjem Državnog proračuna krajem 2020.

Sezona operativnog provođenja obrane od tuče provodila se u razdoblju od 15. lipnja do 30. rujna 2021. djelovanjem prizemnih generatora na znatno reduciranoj mreži generatorskih postaja u skladu s financijskim mogućnostima. Naime, umjesto 564 aktivnih generatorskih postaja iz 2020. u 2021. godini radilo je njih 300. Odgoda početka sezone operativne obrane od tuče, drugu godinu zaredom, u odnosu na uobičajeni početak 1. svibnja, posljedica je nerealizacije konačnog stavljanja izvan snage postojećeg Zakona o sustavu obrane od tuče na koju se čekalo. U takvim okolnostima svi pripremni administrativni, tehnički i terenski poslovi realizirani su do planiranog datuma početka sezone 15. lipnja 2021.

Sezona obrane od tuče tijekom 2021. po utrošku otopine bila je ispodprosječna. U sezoni je utrošeno samo 9865 litara otopine srebrovog jodida (dugogodišnji prosjek potrošnje otopine je 67434 litara). Raketnom komponentom operativni sustav obrane od tuče nije radio tijekom 2020. i 2021. godine temeljem odluke Ministarstva poljoprivrede iz veljače 2020.

Radom generatorskih postaja upravljalo se, tradicionalno, preko osam radarskih centara (RC), a to su Puntijarka, Varaždin, Trema, Bilogora, Stružec, Gorice, Gradište i Osijek.

Analiza učinkovitosti i isplativosti sustava obrane od tuče u Hrvatskoj

„Analiza sustava obrane od tuče - Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj“ koju je DHMZ 2018. godine izradio na zahtjev Ministarstva poljoprivrede pokazala je kako podaci u posljednjih 23 godine operativnog provođenja sustava obrane od tuče pokazuju da broj dana s tučom i sugradicom varira iz godine u godinu te da se i u sezonama s velikim brojem akcija i velikim utroškom raketa i reagensa također javljaju štete. Valja naglasiti kako podaci o štetama pokazuju da tuča nije jedini najveći uzročnik nastalih šteta od prirodnih nepogoda. Naime, u razdoblju od 1995. do 2016. godine prijavljene i potvrđene štete ukazuju da je suša glavni uzročnik šteta u ukupnom iznosu od 45% a potom slijedi mraz, pa tek onda tuča, zatim poplave i olujni vjetar.

Analiza je ujedno pokazala kako ne postoji niti jedan znanstveno utemeljen dokaz da je aktualna operativna obrana od tuče kakva se provodi u Hrvatskoj po sadašnjoj tehnologiji učinkovita i gospodarski isplativa te da ostvaruje uštede.

Također je upozoreno na problematičnost obrane od tuče s obzirom na očuvanje i zaštitu okoliša. Tijekom zasijavanja bez ekološke kontrole ispušta se kemijski reagens srebrov jodid u slobodnu atmosferu pri tlu, kada se radi o zasijavanju generatorima odnosno po visini kada se radi o zasijavanju raketama.

S obzirom da se sustav obrane od tuče financira iz sredstava Državnog proračuna i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave, DHMZ predlaže da je efikasnije i isplativije ta sredstva usmjeriti u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža, jačanje sustava osiguranja u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda, posebice u svijetu očekivanih klimatskih promjena. Navedene metode već su dale pozitivne učinke u zemljama koje ih primjenjuju.

Nakon 2018. godine objavljeno je niz znanstvenih radova koji su dodatno potvrdili zaključke iznesene u dokumentu „Analiza sustava obrane od tuče - Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj“.

Ovdje navodimo naslove i poveznice na neke od njih na temu porasta pojave tuče uslijed klimatskih promjena, osvrta na pokušaje umjetnog djelovanja na nastanak tuče te utjecaja srebrovog jodida na stanje okoliša:

Bogati izvor informacija o zabilježenim događajima s tučom na području Hrvatske je Meteorološki i hidrološki bilten DHMZ-a koji na jednom mjestu objedinjuje najvažnije informacije o vremenu te daje cjelovitu sliku mjesečnih vremenskih i hidroloških stanja nad područjem Hrvatske. Informacije o ekstremnim vremenskim prilikama nalaze se u kategoriji Izvanredni meteorološki i hidrološki događaji.

Obrana od tuče izvan Hrvatske

Način i organizacija provođenja obrane od tuče u svijetu može se naći u dokumentima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz kojih je vidljivo kako obranu od tuče protugradnim raketama u sklopu nacionalne meteorološke službe imaju samo Rusija, Srbija te dijelom Kina. U zemljama EU samo u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj obranu od tuče na dijelu teritorij provode agencije pri ministarstvu poljoprivrede, dok se u nekim zemljama na temelju privatne inicijative i privatnog ili lokalnog financiranja operativna obrana od tuče obavlja zrakoplovima i to na malom ograničenom području (npr. Austrija, Slovenija, Njemačka). U Francuskoj, koja je na prvom mjestu u Europi po proizvodnji i izvozu poljoprivrednih proizvoda, obrana od tuče provodi se kao privatna inicijativa, na području četiri francuske regije i to isključivo prizemnim generatorima.

Bitno je naglasiti kako su nacionalne meteorološke službe Slovenije i Mađarske prestale s operativnom obranom od tuče početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Tako je u susjednoj Sloveniji 1989. godine napravljena studija isplativosti sustava obrane od tuče koja je pokazala kako obrana nije imala utjecaja na smanjenje broja dana s tučom, kao i na promjenu režima oborine iz tučonosnih oblaka.

Temeljna uloga i zadaća DHMZ-a kao nacionalne meteorološke i hidrološke službe

Osnovna zadaća i uloga DHMZ-a je motrenje stanja atmosfere, izrada procjene rizika od pojedinačnih vremenskih nepogoda te razvoj sustava za prognozu i upozorenja na olujna nevremena i druge ekstremne vremenske događaje. Upravo modernizacija meteorološke motriteljske mreže kroz projekt METMONIC kojim će po prvi put u povijesti cijela Hrvatska biti obuhvaćena meteorološkim radarskim mjerenjima omogućava još efikasnije obavljanje najvažnije zadaće DHMZ-a: doprinos sigurnosti građana i njihove imovine te podrška društvenoj zajednici u prilagodbi klimatskim promjenama.

Kroz sustav Meteoalarm DHMZ svakodnevno izrađuje procjene te po potrebi izdaje upozorenja na ekstremne vremenske događaje. Poljoprivrednicima posebno pomažemo te dajemo podršku njihovim aktivnostima kroz izradu specifičnih agrometeoroloških prognoza, dok kroz izradu stručnih podloga poput prvog Agroklimatskog atlasa u Hrvatskoj omogućavamo bolje razumijevanje klime i time stvaranje učinkovitijih smjernica za planiranje proizvodnje i prilagodbe vremenskim nepogodama.