Proizvodi i klimatski servisi


Klimatski servisi su širok pojam i obuhvaćaju sve informacije i usluge koje DHMZ pruža u vezi klime, klimatske varijabilnosti, klimatskih promjena i sezonskih prognoza.

Prate se postojeće i razvijaju nove metode iz područja dinamičke i statističke klimatologije s ciljem primjene u studijama i za izradu javno dostupnih produkata. Klimatske promjene se prate temeljem projekcija regionalnim i globalnim klimatskim modelima.

Razvijaju se i primjenjuju metode za izradu klimatskih podloga za potrebe odlučivanja u društvu i gospodarstvu. Istražuje se utjecaj vremenskih i klimatskih prilika na zdravlje ljudi, te razvijaju i primjenjuju nove metode biometeoroloških prognoza.

Osiguravaju se informacije o klimatskim prilikama i podloge za donošenje strateških odluka za racionalno korištenje i upravljanje prirodnim bogatstvima.

Izrađuju se ekspertize, studije, elaborati, prikazi i potvrde iz područja primijenjene klimatologije za potrebe planiranja i razvoja gospodarskih i društvenih djelatnosti, sudova, osiguravajućih društava i drugih gospodarskih subjekata i pojedinaca.

Razvijaju se i izrađuju klimatološke podloge za upozorenja, s posebnim naglaskom na ekstremne vremenske prilike. Sudjeluje se u izradi nacionalnih klimatskih izvješća za područje Republike Hrvatske.

U okviru mreže meteoroloških postaja u Hrvatskoj djeluje sustav za praćenje klime temeljen na svakodnevnom prikupljanju klimatoloških podataka (termini 7 h, 14 h i 21 h) s 30 glavnih meteoroloških postaja. Tako prikupljeni podaci, uz dan zakašnjenja, kompatibilni su s postojećim dugogodišnjim nizovima klimatoloških podataka koji su nastali na temelju istovrsnih klimatoloških motrenja.

Operativni sustav praćenja klime u Hrvatskoj ima sljedeće komponente:

  • Meteorološka motrenja (opažanja i mjerenja) na 30 glavnih meteoroloških postaja
  • Dostava klimatoloških podataka u približno realnom vremenu pomoću HRKLIMA izvješća svaki dan do 9 sati za klimatološke termine prethodnog dana
  • Kontrola podataka
  • Pohranjivanje podataka na računalnom sustavu DHMZ-a u obliku privremenih mjesečnih izvješća
  • Mjesečne analize klimatoloških podataka s izradom ocjene za svaki mjesec usporedbom klimatoloških podataka dotičnog mjeseca s višegodišnjim prosjekom za razdoblje 1961.— 1990. godina
  • Ocjene klimatskih anomalija na razini godišnjih doba (sezona) i godine kao cjeline;(ocjena godina)
  • Redovito mjesečno, sezonsko i godišnje izvještavanje javnosti, korisnika i stručnih krugova o ocjeni klime putem javnih glasila i stručnih biltena te mrežnim stranicama DHMZ-a.

Mjesečni, sezonski i godišnji prikazi klimatskih anomalija temperature zraka i količine oborine omogućuju da se razmjerno objektivno utvrdi jesu li analizirana razdoblja bila ekstremna ili u granicama normale promatranih meteoroloških elemenata.

Od 2009. godine započelo je i redovito praćenje suše pomoću standardiziranog oborinskog indeksa (SPI, eng. Standardized Precipitation Index) koji su razvili McKee i dr. (1993.), koji su dostupni ovdje. Taj indeks pogodan je za ocjenu intenziteta i trajanja meteorološke suše, a Svjetska meteorološka organizacija preporučila je njegovu upotrebu svim nacionalnim hidrometeorološkim službama (WMO, 2009.). Kako se SPI može izračunati za različite vremenske skale (od jednog do više uzastopnih mjeseci), on omogućuje indirektno praćenje procjena kratkoročne i dugoročne zalihe vode što ga čini dobrim indikatorom i za agronomsku, i za hidrološku sušu.

Pored SPI indeksa za praćenje suše koriste se i drugi pokazatelji, kao što su razlika i omjer izmjerene i prosječne količine oborine te pripadni percentil i povratno razdoblje izmjerene količine oborine. Svi pokazatelji prikazuju se grafički za 23 postaje u Republici Hrvatskoj i to za mjesečnu i višemjesečnu skalu (3, 6, 9, 12, 24 i 48 mjeseci). Osim toga, svakim se danom ažurira kumulativna količina oborine čija se krivulja nalazi u okviru teorijskih percentila. Teorijske krivulje omogućuju ocjenu oborinskih prilika od početka tekućeg mjeseca do trenutnog datuma (Juras i Cindrić, 2009.). Treba napomenuti da svi pokazatelji također upućuju i na potencijalni višak oborine i na taj način upotpunjuju sliku o oborinskim prilikama u Hrvatskoj.

Prognostička služba DHMZ-a je i danas jedna od rijetkih u svijetu koja redovito izrađuje i sezonske prognoze (od 2005.) za svoje područje odgovornosti. Sezonska prognoza za iduća tri mjeseca izrađuje se na osnovi specijalnih prognostičkih podloga ECMWF-a. DHMZ od 2010 godine također redovito sudjeluje i u Klimatsko forumu Jugoistočne Europe (SEECOF).

Dodatne usluge i proizvode kreirane prema svojim specifičnim potrebama svi zainteresirani korisnici mogu od DHMZ-a naručiti putem Zahtjeva za podacima i uslugama.