Objave - zanimljivosti
Ravnopravnost je temelj bolje budućnosti
DHMZ, 7. 3. 2022. - Povodom Međunarodnog dana žena intervjuom od osam pitanja predstavljamo znanstveni i profesionalni put tri generacije znanstvenica Državnog hidrometeorološkog zavoda koje su svojim radom i ljubavlju prema znanosti doprinijele razvoju meteorologije i hidrologije.
Dr. sc. Branka Ivančan-Picek, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda, dr. sc. Tatjana Vujnović, voditeljica Odjela za hidrološke prognoze DHMZ-a i Sarah Ivušić, mag. phys.–geophys., doktorandica na DHMZ-u otkrile su svoje motivacije, inspiracije, najznačajnije projekte i istraživačke radove na koje su posebno ponosne te poslale poruku svim djevojčicama, djevojkama i ženama koje znanošću žele mijenjati svijet na bolje.
Upravo ravnopravnost žena, ne samo u znanosti, nego i u svim drugim sferama temelj je bolje i održive budućnosti stoga na Dan žena slavimo gospodarska, politička i društvena postignuća žena u ostvarenju jednakih prava kao poticaj za sve ono što se još može učiniti kako bismo unaprijedili ravnopravnost u društvu.
dr. sc. Branka Ivančan–Picek, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda
dr. sc. Tatjana Vujnović, voditeljica Odjela za hidrološke prognoze DHMZ-a
Sarah Ivušić, mag. phys.–geophys., doktorandica na DHMZ-u
Izazovi su mi u cijelom radnom vijeku nit vodilja!
dr. sc. Branka Ivančan–Picek, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda
Kada se pojavio interes za znanost i jeste li od samih početaka znali čime se želite baviti i na čemu želite raditi?
Nisam sanjala u djetinjstvu da ću krenuti putem studija fizike, a još manje da ću u daljnjem obrazovanju svoj interes usmjeriti na meteorologiju iako sam kao dijete bila očarana raznovrsnim oblicima oblaka i njihovim kretanjem na nebu. Tek kasnije u gimnaziji ideja studiranja fizike dala je naslutiti moj kasniji znanstveni i stručni put.
Kratko opišite Vaš obrazovni i znanstveni put od srednje škole, fakulteta, pa sve do prvog zaposlenja. Kada ste se zaposlili u DHMZ-u?
Bila sam odlična učenica, no prirodni predmeti poput matematike i fizike otvarali su mi novi pogled na svijet oko mene i doveli do posve drugačijeg razumijevanja svih prirodnih pojava. Posebno se to odnosi na srednjoškolsko razdoblje. Prirodoslovno-matematička V gimnazija veliku je pažnju posvećivala upravo prirodnim predmetima i zahvaljujući tome potakla moj interes za daljnjim spoznajama. Stoga je i upis na Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studij Fizike bio je prirodan put. A kasniji odabir studija Geofizike s meteorologijom dao mi je mogućnost krenuti putem primijenjene znanosti s posebnim usmjerenjem na vremensku prognozu. To se i ostvarilo po završetku studija kad sam 1979. godine zaposlila na DHMZ-u.
Zašto ste se baš odlučili baviti meteorologijom?
Meteorologija je u to vrijeme bila puna izazova i omogućila primjenu interdisciplinarnih znanja. Vremenska prognoza početkom 80-tih godina bila je daleko od točnosti koju ima danas. To je bilo vrijeme napretka znanosti i tehnologije koji su omogućili detaljniji uvid u mnoge do tada neistražene atmosferske pojave i procese malih prostornih razmjera te razmjerno kratka vremenskog trajanja, ali i prognozu nadolazećih vremenskih prilika sljedećih nekoliko dana. To je doba naglog tehnološkog ubrzanja na globalnoj razini koje je zahtijevalo brze promjene i prilagodbe u svakodnevnom operativnom i znanstvenom radu. A izazovi su mi u cijelom radnom vijeku bili nit vodilja.
Na samim počecima karijere kojim ste se područjima sve bavili? Koje bi projekte /istraživačke radove posebno istaknuli, a da su utjecali na daljnji smjer vaše karijere?
Početak rada u DHMZ-u dao mi je priliku rada na poslovima operativne vremenske prognoze. Taj mi je posao otvorio nove vidike i potrebe razvoja. Područje mojeg istraživačkog rada bila je mezoskalna dinamika i modeliranje, a posebno utjecaj orografije na atmosferu, olujni lokalni vjetrovi (bura i jugo), zavjetrinska ciklogeneza. Ukratko - olujne vremenske pojave. Cilj tog rada bio je bolje razumijevanje tih pojava kako bi se poboljšala njihova prognoza i sustav rane najave. Ova istraživanja radila su se u okviru znanstvenog projekta Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj koji je sufinanciralo Ministarstvo znanosti.
Opišite nam Vaša najznačajnije projekte na koje ste ponosni, koji je njihov znanstveni doprinos, ali i koji je njihov značaj za društvo, pojedinca, lokalnu zajednicu.
Spomenuti projekt Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj provodio se u početku pod vodstvom dr. sc. Vesne Jurčec, a u razdoblju od 2002. do 2013. godine bila sam voditeljica tog projekta. Spoznaje o prirodi i pojavi ekstremnih vremenskih prilika doprinio je njihovoj kvalitetnijoj prognozi koja je sastavni dio hrvatske strategije upravljanja i smanjenja rizika od katastrofa, a DHMZ se tako pozicionirao kao važna karika u sustavu rane najave i upozorenja. Međunarodni projekti u kojima sam sudjelovala (NSF – Nature and Theory of severe Bora storm; MAP – Mesoscale Alpine Project; WMO – MEDEX – Cyclone that produce high impact weather in the Mediterranean; HyMeX – Hydrological cycle in Mediterranean Experiment; HORIZON 2020 EU-CIRCLE – Europski okvir za jačanje otpornosti kritične infrastrukture na klimatske promjene) dali su dodatne spoznaje pojave ekstremnih vremenskih i hidroloških pojava, ali i doprinijeli međunarodno prepoznatom radu hrvatskih stručnjaka i znanstvenika na ovom području.
Postoji li u Vašoj profesionalnoj karijeri osoba koju biste voljeli istaknuti kao uzor, koja vam je bila podrška, inspiracija, mentor-ica?
Bilo je više osoba od kojih sam učila, ali moram istaknuti dr. sc. Vesnu Jurčec koja nas je uvela u tajne mezoskalne meteorologije. Njezina briga za mlade ljude bila je izuzetno važna i pri mojim prvim koracima u meteorologiji. Mogu joj zahvaliti što sam našla svoj put.
Kako Vam izgleda radni dan? S kojim se sve izazovima susrećete?
Današnja pozicija ravnateljice DHMZ-a daleko je od onih vremena bavljenja vremenskom prognozom i stručno-znanstvenim radom. Tih se vremena sjećam sa sjetom. Današnji posao zahtijeva koordinaciju rada DHMZ-a na svim poljima. Ponosna sam da smo, unatoč potresu koji nas je preko noći napravio beskućnicima i pandemiji COVID, uspjeli održati operativnu spremnost DHMZ-a i da u niti jednom trenutku dostava naših podataka, prognoza i informacija nije došla u pitanje. Tome je pridonijela dobra organizacija i trud svih zaposlenika, kojima se posebno zahvaljujem. Uz sve ove probleme DHMZ provodi tri velika EU strateška projekta (METMONIC, AIRQ i VEPAR) u kojima vidimo generacijsku priliku modernizacije motriteljskog sustava, kako bi se osigurao sljediv, reprezentativan, visokokvalitetan, pouzdan i pravovremen podatak o stanju atmosfere i mora, kvalitete zraka i hidroloških informacija na čitavom području Republike Hrvatske. Ukratko, niti jedan dan mi nije isti. Sretna sam dok vidim svakodnevni napredak DHMZ-a što mi daje dodatnu energiju i odgovornost za obavljanje ovog posla.
Koju biste poruku poslale djevojčicama, djevojkama i mladim ženama koje se žele baviti znanošću, posebice meteorologijom?
Glavni izazov u mojem životu, a pretpostavljam i u životu svake žene, je naći održivu ravnotežu između obaveza na poslu i obiteljskih obaveza. Potpora obitelji je pri tome izuzetno važna. Moja poruka svim djevojčicama i mladim ženama je da vjeruju u sebe i svoje želje i neka budu sigurne da će tada ostvariti sve što žele. Na tom putu nemojte dozvoliti nikome da vas u toj vašoj namjeri ometa. I ne bojte se ponekog neuspjeha. Nakon što se nakon njega pridignete bit ćete bliže svojem cilju.
Htjela sam biti astronom, no krajem srednje škole sam zaključila da je i naša planeta interesantna za istraživanje.
dr. sc. Tatjana Vujnović, voditeljica Odjela za hidrološke prognoze DHMZ-a
Kada se pojavio interes za znanost i jeste li od samih početaka znali čime se želite baviti i na čemu želite raditi?
Znanost me počela voditi kroz život u djetinjstvu, od 10-te godine života kada sam se amaterski počela baviti astronomijom i sljedećih 9 godina sudjelovala na natjecanjima i ljetnim školama. Najviše su me zanimali Sunce i meteori. Htjela sam biti astronom, no krajem srednje škole sam zaključila da je i naša planeta interesantna za istraživanje.
Kratko opišite Vaš obrazovni i znanstveni put od srednje škole, fakulteta, pa sve do prvog zaposlenja. Kada ste se zaposlili u DHMZ-u?
U Virovitici sam završila srednju matematičko-informatičku školu, pa sam upisala i završila zajednički studij geologije koji se u moje vrijeme održavao zajednički na Prirodoslovno– matematičkom fakultetu (PMF) i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu (RGNF). Na trećoj godini sam izabrala smjer Inženjerska geologija/Hidrogeologija, jer mi je bio najzanimljiviji zbog svoje tehničko inženjerske prirode. Počela sam raditi prije diplome na RGNF-u na projektima, a nakon diplome sam prešla u Institut Građevinarstva Hrvatske (IGH) i sljedećih pet godina radila pravi inženjerski posao. Zbog ljubavi prema prirodi nakon IGH počela sam raditi u Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje gdje sam razvijala Geografski Informacijski Sustav (GIS) Parka i bavila se svim poslovima iole vezanim uz geologiju. Tamo sam magistrirala, a kasnije i doktorirala hidrogeologiju na RGNF-u. U DHMZ-u sam počela raditi početkom 2014. godine u Sektoru za hidrologiju, gdje radim i danas.
Zašto ste se baš odlučili baviti hidrologijom?
Volim vodu, a njeni putevi su posebno interesantni. Kao hidrogeolog sam se bavila podzemnim vodama koje su uvijek vezane uz površinske vode i oborine. Za mene je to nedjeljiv sustav i sada bavim uglavnom površinskim vodama tj. hidrologijom.
Na samim počecima karijere kojim ste se područjima sve bavili? Koje bi projekte /istraživačke radove posebno istaknuli, a da su utjecali na daljnji smjer vaše karijere?
Diplomirala sam na prostornim analizama u GIS-u i to je zajedno s vodom, te znanstvenom znatiželjom cjeloživotna kombinacija. Sjećam se Jakuševca, našeg zagrebačkog odlagališta otpada. Prije početka njegovog uređenja (krajem 1990-tih) smo oko njega napravili set pijezometara koje sam kasnije s kolegama s Instituta Ruđer Bošković (IRB) uzorkovala i radila 3D model podzemnog tečenja / kretanja zagađenja podzemnom vodom. Kasnije sam se okrenula klizištima i među prvima u Hrvatskoj radila analize podložnosti nekog prostora na klizanje, kombinacijom terenskog rada i prostornih analiza GIS-u.
Opišite nam Vaša najznačajnije projekte na koje ste ponosni, koji je njihov znanstveni doprinos, ali i koji je njihov značaj za društvo, pojedinca, lokalnu zajednicu.
To su istraživanje koje sam provela za svoj doktorat i operativna prognoza poplava za sliv Save u Republici Hrvatskoj. Regionalno hidrogeološko istraživanje područja Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje je bio moj prvi projekt koji sam sprovela samostalno od ideje do krajnjeg cilja. Opsežnim terenskim radom sam na toj površini od preko 300 km2 zabilježila i izmjerila 848 izvora vode, odabrala 12 reprezentativnih, pratila ih i došla do niza zanimljivih zaključaka. Npr. da glavnina oborina dođe iz podzemlja natrag na površinu za cca pola godine. Početak mog rada u DHMZ-u je bio vezan uz uspostavu operativne (hidro)prognoze riječnih poplava na slivu Save u RH. U početku je bilo teško jer se uvodilo nešto novo u sustav, ali s vremenom se uhodalo. I razvijalo, a razvija se i dalje. Sada prognoziramo i bujične poplave i jako lijepo surađujemo sa svim kolegama u DHMZ-u. Uspostavom hidroprognoza naši partneri, korisnici, ali i javnost na vrijeme imaju informaciju o nadolazećim opasnim hidrološkim pojavama.
Postoji li u Vašoj profesionalnoj karijeri osoba koju biste voljeli istaknuti kao uzor, koja vam je bila podrška, inspiracija, mentor-ica?
To je bio moj dragi prvi šef u IGH Tomo Novosel, danas na žalost pokojni. On me uveo u konkretne inženjerske poslove i povjeravao mi privredne projekte. Ukazao mi je veliko povjerenje zahvaljujući kojem sam se mogla profesionalno razvijati.
Kako Vam izgleda radni dan? S kojim se sve izazovima susrećete?
Jutarnjim dolaskom u ured prvo pogledam da li je operativno prognostički kompjuter napravio sve što je trebao van našeg ljudskog radnog vremena. Ako nije, pojasnim mu da mora. Nakon toga pogledam službenu elektronsku poštu i odgovaram na upite i zahtjeve koji su došli u međuvremenu. Zatim pregledam hidrološke i meteorološke prognoze da znam ukoliko se sprema nešto loše ili opasno. Ukoliko se sprema nešto ne baš dobro, moja ekipa i ja češće kontroliramo situaciju, pišemo upozorenja, odgovaramo na upite, školujemo se, surađujemo na projektima, itd. Svaki dan donosi neki izazov, no takav je život. Bitno je u kriznim situacijama moći poredati ih po važnosti i potrebnom vremenu odgovora na njih. Ponekad je to sukob različitih mišljenja, a ponekad je to kad se cijeli sustav sruši jer je hardware odlučio preko noći prestati s radom. Ili kad je bio potres i kad je cijelu operativu trebalo preseliti na druge servere…
Koju biste poruku poslali djevojčicama, djevojkama i mladim ženama koje se žele baviti znanošću, posebice hidrologijom?
Odredite si cilj i nikada ne odustajte od njega dajući najbolje od sebe. Životni i profesionalni put je tek rijetkima lagan, ali na kraju ćete biti ponosne na svoja postignuća. I molim Vas, pomažite si i poštujte se međusobno, jer bit će Vam i ljepše i lakše. Osobno volim ovu izreku s engleskog govornog područja: Where is a will, there is a way. I stvarno je tako.
Interes za znanošću se pojavio još u osnovnoj školi i od tada se samo povećavao!
Sarah Ivušić, mag. phys.–geophys., doktorandica na DHMZ-u
Kada se pojavio interes za znanost i jeste li od samih početaka znali čime se želite baviti i na čemu želite raditi?
Interes za znanost se pojavio još u osnovnoj školi i od tada se samo povećavao. Oduvijek su me fascinirale sve grane prirodnih znanosti, ali interes je ipak bio najveći za fiziku i matematiku. Za studij geofizike, odnosno za meteorologiju, sam se opredijelila krajem srednje škole nakon opsežnog istraživanja postojećih studija na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Kratko opišite Vaš obrazovni i znanstveni put od srednje škole, fakulteta, pa sve do prvog zaposlenja. Kada ste se zaposlili u DHMZ-u?
Završila sam opću gimnaziju u Bihaću (BiH) 2011. godine i iste godine upisala preddiplomski studij istraživačke fizike i geofizike na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku diplomskog studija geofizike 2016. godine, odlučujem se za nastavak obrazovanja. U siječnju 2017. godine zapošljavam se na DHMZ-u kao doktorandica na projektu EU-CIRCLE (Europski okvir za jačanje otpornosti kritične infrastrukture na klimatske promjene; OBZOR 2020), a iste godine u studenom upisujem doktorski studij fizike, smjer geofizika. Trenutno sam viša stručna savjetnica na DHMZ-u i ujedno dovršavam doktorski studij.
Zašto ste se baš odlučili baviti meteorologijom?
Meteorologija me posebno zainteresirala jer mi se činilo nevjerojatnim kako je sve pojave u kaotičnoj atmosferi moguće opisati fizikalnim zakonima i matematičkim jednadžbama. Posebno su me fascinirale, i ne prestaju me fascinirati, snažne grmljavinske oluje, pijavice, tornada... Kako bih sebi razjasnila sve te nepoznanice odlučila sam se baviti meteorologijom.
Na samim počecima karijere kojim ste se područjima sve bavili? Koje bi projekte /istraživačke radove posebno istaknuli, a da su utjecali na daljnji smjer vaše karijere?
Magistrirala sam s diplomskim radom na temu pijavica i njihove prognoze numeričkim meteorološkim modelima, što je utjecalo i na izbor doktorskog rada na temu ekstremne oborine u regionalnim klimatskim modelima. Rad na projektu EU-CIRCLE mi je omogućio tromjesečni studijski boravak u Nacionalnom centru za meteorološka istraživanja pri francuskoj nacionalnoj meteorološkoj službi, Météo France, gdje sam surađivala sa znanstvenicima iz jedne od vodećih znanstvenih grupa u polju klimatologije u Europi.
Opišite nam Vaša najznačajnije projekte na koje ste ponosni, koji je njihov znanstveni doprinos, ali i koji je njihov značaj za društvo, pojedinca, lokalnu zajednicu.
Moj najznačajniji projekt je istraživanje u sklopu doktorata koje predstavlja izvorni znanstveni doprinos struci i klimatskoj zajednici općenito jer uključuje do sad najopsežniju analizu prostorne i vremenske varijabilnosti ekstremne oborine u sadašnjoj i budućoj klimi u simulacijama regionalnim klimatskim modelima nad područjima Dinarida i Jadrana koja su osobito osjetljiva na klimatske promjene. Istraživanje će imati primjenu u procjeni utjecaja i ranjivosti na klimatske promjene koja su potrebna pri donošenju potrebnih mjera prilagodbe za gospodarske sektore koji su se već pokazali kao najviše ranjivi i izloženi, poput vodnih resursa, prostornog planiranja, šumarstva, turizma, energetike, prirodnih ekosustava i bioraznolikosti.
Postoji li u Vašoj profesionalnoj karijeri osoba koju biste voljeli istaknuti kao uzor, koja vam je bila podrška, inspiracija, mentor-ica?
Uzor i inspiracija su mi znanstvenice i znanstvenici koji su dali ogroman doprinos znanosti i kojih više nema, ali i oni živući kojima sam okružena poput mojih mentora, kolegica i kolega na poslu, profesorica i profesora, koje nesebično dijele svoje znanje i iskustvo, kao i mnogi koje poznajem samo kroz njihov rad i znanstvene članke iz kojih učim i istovremeno dobivam nove ideje. Najveća podrška su mi mama i baka koje vjeruju u mene i uvijek imaju riječi ohrabrenja.
Kako Vam izgleda radni dan? S kojim se sve izazovima susrećete?
Svaki radni dan se sastoji od nekog oblika znanstvenog istraživanja, poput proučavanja dostupne znanstvene literature, statističkih analiza koje često zahtijevaju napredne programerske i računalne vještine, pripreme znanstvenih radova i priopćenja u vidu prezentacija i postera na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima itd. Najveći izazov do sada su mi recenzije znanstvenih radova, koje su dosta stroge i iscrpljujuće, a opet su direktna potvrda kvalitete i vrijednosti rada.
Koju biste poruku poslale djevojčicama, djevojkama i mladim ženama koje se žele baviti znanošću, posebice meteorologijom?
Željela bih im poručiti da slijede svoje snove i želje, neka budu strpljive i uporne. Znanstveni rad zahtijeva predanost i godine odricanja, no uloženi trud se uvijek prepoznaje i nagrađuje, tako da samo hrabro kročite u svijet znanosti i nađite svoj put.