Objave - događanja
» Svjetski meteorološki dan 2024. » Predani klimatskoj akciji
Prilagodba klimatskim promjenama
Postizanje ciljeva održivog razvoja ovisi o klimatskoj akciji. Svi su oni međusobno isprepleteni.
Danas se nijedna proizvodna aktivnost ne može planirati, a da se pritom ne uzme u obzir utjecaj vremenskih prilika i klimatske varijabilnosti koja se prirodno pojavljuje, kao i klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Djelotvorna prilagodba klimatskim promjenama u velikoj je mjeri lokalizirana, što iziskuje pouzdane i pravovremene informacije visoke razlučivosti za potporu u donošenju odluka. Razvoj znanstvenih informacija i predviđanja o klimi i njihova ugradnja u planiranje, politike i prakse na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini od ključne su važnosti za bolje upravljanje rizicima klimatskih promjena.
Srećom, ostvaren je brz napredak u području znanosti i klimatskih usluga za potporu prilagodbi klimatskim promjenama. Te usluge obuhvaćaju pružanje i upotrebu visokokvalitetnih podataka dobivenih opažanjima i modelima iz nacionalnih i međunarodnih baza podataka o skupu ključnih klimatskih varijabli, kao i karti, analiza rizika i ranjivosti te procjena varijabilnosti klime i klimatskih promjena.
Proizvodi koji obuhvaćaju podatke i informacije zatim se kombiniraju s nemeteorološkim podacima i informacijama, među ostalim o poljoprivrednoj proizvodnji, zdravstvenim trendovima, distribuciji stanovništva u područjima visokog rizika, kartama na kojima su prikazane ceste i infrastruktura za dostavu robe te drugim društveno-gospodarskim varijablama.
Prioritet WMO-a su klimatske usluge usmjerene na smanjivanje rizika od katastrofa, poljoprivredu i sigurnost opskrbe hranom, energetiku, zdravlje i gospodarenje vodnim resursima.
Ciljevi održivog razvoja
Rana upozorenja za sve
Izazov
Sustavi ranog upozoravanja jedan su od ključnih instrumenata za pomoć društvu u prilagodbi opasnim vremenskim, vodnim i klimatskim događajima. Ti su sustavi troškovno učinkoviti te omogućuju spašavanje ljudskih života i smanjenje gospodarskih gubitaka. Ulaganjima u te sustave ostvaruje se gotovo deseterostruki povrat.
Usluge ranog upozoravanja temelj su napretka u ostvarivanju brojnih ciljeva održivog razvoja i zasnivaju se na snazi partnerstava. Primjerice, njima se smanjuju osjetljivost na ekstremne vremenske događaje i s njima povezano siromaštvo, omogućuje se anticipativno djelovanje za zaštitu egzistencije poljoprivrednika i sigurnosti opskrbe hranom, smanjuju se gubici i štete, a ranim upozorenjima o vrućinama doprinosi se boljem zdravlju i dobrobiti te boljoj održivosti gradova.
Rana upozorenja djeluju. To djelovanje mora obuhvatiti sve. Rana upozorenja nisu luksuz, već nužnost. Statistički podaci govore sami za sebe. Od 1970. do 2021. zabilježeno je više od 2 milijuna smrtno stradalih u ekstremnim vremenskim, klimatskim i vodnim događajima te 4,3 bilijuna američkih dolara gospodarskih gubitaka.
Gospodarski gubici strelovito su se povećali, ali je broj ljudskih žrtava znatno smanjen zahvaljujući boljim ranim upozorenjima i koordiniranom upravljanju katastrofama. Tako je broj smrtno stradalih od opasnosti povezanih s vremenom, klimom i vodama u razdoblju od 1970. do 1979. iznosio više od 550 000. Od 2010. do 2019. taj je broj pao na nešto manje od 185 000.
I taj je broj i dalje neprihvatljivo visok, a više od 90 % smrtnih slučajeva zabilježeno je u zemljama u razvoju.
Unatoč hitnoj potrebi, samo polovica zemalja na svijetu izvijestila je da su uspostavile odgovarajuće sustave ranog upozoravanja kojima je obuhvaćeno više opasnosti.
Odgovor
Cilj međunarodne inicijative Rana upozorenja za sve (Early Warnings for All) je to promijeniti i obuhvatiti sve stanovnike Zemlje sustavima ranog upozoravanja do kraja 2027.
WMO i Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) zajednički predvode inicijativu Rana upozorenja za sve uz potporu Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC).
Ta je inicijativa primjer cilja održivog razvoja br. 17 na djelu. Naglasak tog cilja je na partnerstvima. Iziskuje globalnu suradnju različitih UN-ovih tijela, znanstvene zajednice, privatnog sektora, financijskih institucija, vlada, akademske zajednice i drugih dionika.
Rana upozorenja za sve uvode se na terenu. To u velikoj mjeri možemo zahvaliti poticaju koji je ostvaren inicijativom Klimatski rizik i sustavi ranog upozoravanja (Climate Risk and Early Warning Systems, CREWS), u okviru koje se financiraju projekti u najslabije razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju na području Kariba i Pacifika kako bi se uvele usluge ranog upozoravanja temeljene na informacijama o rizicima. Nadopunjuje je Instrument za financiranje sustavnih opažanja (Systematic Observations Financing Facility, SOFF), čija je svrha popuniti prazninu u podacima o klimi i vremenu dobivenim opažanjima u zemljama u kojima je nedostatak tih podataka najviše izražen.
Programi WMO-a, uključujući programe usmjerene na tropske ciklone, suše i upravljanje poplavama, sada su prilagođeni kako bi se pružila potpora glavnom prioritetu, a to su Rana upozorenja za sve.
Poljoprivreda i sigurnost opskrbe hranom
Izazov
Cilj održivog razvoja br. 2 odnosi se na iskorjenjivanje gladi u svijetu do 2030. Globalni problem gladi i nesigurnosti opskrbe hranom u alarmantnom je porastu od 2015., a pogoršanju tog trenda doprinosi kombinacija nekolicine čimbenika, uključujući pandemiju, ratove, klimatske promjene i sve veće nejednakosti.
Oko 735 milijuna ljudi, što čini 9,2 % svjetskog stanovništva, do 2022. se suočilo s kroničnom glađu, što predstavlja šokantan porast u odnosu na 2019.
Zbog klimatskih promjena poremećeni su početak i trajanje kišnih sezona te dolazi do češćih i intenzivnijih ekstremnih vremenskih događaja kao što su suše i sušna razdoblja. Rastuće siromaštvo, glad i s njima povezana nesigurnost opskrbe hranom i zdravstvena nesigurnost problemi su koji zahtijevaju hitno djelovanje.
Može se reći da je poljoprivreda, uključujući usjeve, stoku i ribarstvo, sektor koji je najosjetljiviji na klimatsku varijabilnost i klimatske promjene. Više od 90 % nacionalno utvrđenih doprinosa zemalja u razvoju ukazuje na potrebu da se pruži potpora prilagodbi u području poljoprivrede.
Odgovor
WMO pomaže svojim članicama u pružanju meteoroloških, klimatoloških i s njima povezanih usluga poljoprivrednoj zajednici kako bi se doprinijelo razvoju održivih i gospodarski održivih poljoprivrednih sustava.
Potrebna su globalna ulaganja u znanosti i usluge povezane s vremenom, klimom i vodama u cjelokupnim poljoprivredno-prehrambenim lancima vrijednosti jer će se na taj način omogućiti poljoprivrednicima da donesu odluke o tome što uzgajati i kada to posijati, kada gnojiti te kako zaštititi usjeve i stoku od nametnika i bolesti.
Zajednica WMO-a objavljuje nekoliko sezonskih klimatskih izgleda u kojima se uzima u obzir razvoj pojava kao što su El Niño/La Niña i drugih čimbenika koji utječu na klimu.
Naglasak mnogih aktivnosti i projekata WMO-a je na poljoprivredi, uključujući Integrirani program upravljanja sušom.
Projektom pod nazivom Jačanje adaptivnih kapaciteta andskih zajednica klimatskim uslugama (ENANDES) promiče se prilagodba klimatskim promjenama u Čileu, Kolumbiji i Peruu, uz naglasak na djelatnostima osjetljivim na utjecaje klime (poljoprivreda, proizvodnja hidroenergije, vodoopskrba) i na ranjivim zajednicama i skupinama (poljoprivrednici, autohtono stanovništvo, žene i starije osobe). Očekuje se da će se tim projektom ostvariti društveno-gospodarske koristi za 11,5 milijuna izravnih i neizravnih korisnika.
Još jedan primjer je inicijativa Jačanje otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, koja je usmjerena na jačanje otpornosti ranjivih malih zemljoposjednika, nomadskih stočara i stočara koji se usto bave i poljoprivredom na Rogu Afrike.
Zdravlje i dobrobit
Izazov
Cilj održivog razvoja br. 3 usmjeren je na osiguravanje zdravog života i promicanje dobrobiti za sve dobne skupine.
Utjecaji klimatskih promjena prijetnja su ljudskom zdravlju i dobrobiti. Ekstremne vrućine vodeći su uzrok smrti među opasnostima povezanim s ekstremnim vremenskim događajima, pri čemu su najugroženije najranjivije skupine stanovništva. Godišnji broj smrtnih slučajeva koji se povezuju s ekstremnim vrućinama na svjetskoj razini u razdoblju 2000. – 2019. procjenjuje se na 490 000. Unatoč tomu, upozorenja o ekstremnim vrućinama uvedena su tek u polovici svjetskih zemalja, navodi se u izvješću WMO-a pod naslovom Stanje klimatskih usluga za zdravlje za 2023.
Taj se problem dodatno pogoršava uslijed loše kvalitete zraka i nesigurnosti opskrbe hranom i vodom. Onečišćenje zraka velika je zdravstvena prijetnja u gradovima koja se povezuje s gotovo sedam milijuna prijevremenih smrti godišnje.
Zbog promjena u klimatskim uvjetima također dolazi do pogoršanja u prenošenju brojnih zaraznih bolesti koje se prenose prijenosnicima, hranom i vodom, a osjetljive su na klimatske promjene. Primjerice, denga groznica najbrže je šireća bolest koja se prenosi prijenosnicima na svijetu, a trajanje sezone prenošenja malarije produljilo se u nekim dijelovima svijeta.
Odgovor
Srećom, znanstvene zajednice koje se bave klimom, zdravljem, istraživanjima i društvenim znanostima međusobno surađuju na pronalaženju odgovora na te izazove i iskorištavanju potencijala za poboljšanje zdravlja i dobrobiti na svjetskoj razini.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i WMO promiču zajedničku izradu i upotrebu integriranih klimatskih i zdravstvenih znanosti i usluga kako bi se bolje zaštitilo ljudsko zdravlje od klimatskih promjena, ekstremnih vremenskih prilika i drugih opasnosti koje se povezuju s okolišem.
Te su dvije organizacije posredstvom Zajedničkog ureda za klimu i zdravlje pokrenule portal climahealth.info, gdje su na jednom mjestu objedinjena svjetska znanja o klimi i javnom zdravlju.
WMO je jedan od sponzora Globalne mreže za informacije o vrućinama i zdravlju, foruma koji okuplja znanstvenike, praktičare i donositelje politika fokusirane na poboljšanje kapaciteta za zaštitu stanovništva od zdravstvenih rizika povezanih s ekstremnim vrućinama koje je moguće izbjeći.
Planovi djelovanja ukazuju na to da sve više država usvaja rana upozorenja koja se odnose na zdravstvene utjecaje vrućina, uključujući zemlje u razvoju poput Indije i Pakistana, čiji su stanovnici u velikoj mjeri izloženi tim utjecajima.
Povećavanje ulaganja u zdravstvene sustave s niskom razinom emisija koji su otporni na klimatske promjene te ostvarivanje napretka u smjeru univerzalnog zdravstvenog osiguranja od ključne su važnosti za ostvarenje cilja održivog razvoja br. 3.
Studije slučaja
U izvješću WMO-a pod naslovom Stanje klimatskih usluga za zdravlje za 2023. istaknute su brojne studije slučaja:
- Argentina je uvela sustav ranog upozoravanja za ekstremne temperature kako bi stanovništvu te zdravstvenim ustanovama i organizacijama civilne zaštite omogućila poduzimanje odgovarajućih mjera prevencije i odgovora na svakoj razini upozorenja. Meteorološka upozorenja objavljuje argentinski Nacionalni meteorološki zavod, a zdravstvene preporuke objavljuje Ministarstvo zdravstva. Tijekom toplog razdoblja od listopada 2021. do ožujka 2022. objavljeno je 987 dnevnih upozorenja o ekstremnim vrućinama.
- U Africi djeluju sustavi za sigurnost opskrbe hranom i odgovor na šokove koji doprinose socijalnoj zaštiti u Mauritaniji i Sahelu te pomažu Vladi Mauritanije u provedbi programa gotovinskih transfera u slučaju poplava i šumskih požara. Humanitarne organizacije rade na unaprjeđenju opskrbe čistom vodom i hranom u okviru mjera za predviđanje suše u Keniji.
- U Europi je izrađena mobilna aplikacija za praćenje i objavu upozorenja o riziku od alergenih peluda. Zahvaljujući opažanjima aeroalergena u stvarnom vremenu došlo je do revolucionarnog razvoja informacija koje su dostupne korisnicima aplikacije i poboljšanja zdravlja milijuna Europljana koji pate od alergija.
- U pacifičkoj regiji unaprijeđeni integrirani sustavi praćenja rizika i ranog upozoravanja temeljenog na informacijama o klimi doprinijeli su smanjenju pobola i smrtnosti od bolesti osjetljivih na klimatske promjene na području Fidžija. Australija je imala vodeću ulogu u razvoju aplikacije pod nazivom Sun-Smart App, čija je svrha zaštititi ljude od štetnih razina UV zračenja.
- U jugoistočnoj Aziji sateliti služe za pomoć pri integraciji informacija o klimi i okolišu u sustave za nadzor zdravlja u Myanmaru te pri razvoju integriranog sustava ranog upozoravanja za denga groznicu u Vijetnamu i mjera za jačanje otpornosti najranjivijih naselja u Laoskoj NDR.
Gospodarenje vodnim resursima
Izazov
Cilj održivog razvoja br. 6 usmjeren je na univerzalnu dostupnost i kvalitetu vode i odvodnje te na održivo gospodarenje navedenim.
Raspolažemo s premalo informacija o pravom stanju svjetskih slatkovodnih resursa.
Voda je ključna za opstanak, ali u prevelikim količinama može biti prijetnja životu, društvima i gospodarstvima jednako kao i u premalim količinama. Klimatske promjene dovele su do neravnoteže u hidrološkom ciklusu. Suše i poplave sve su češće i ekstremnije te odnose brojne živote i uzrokuju velike gospodarske štete.
Zbog otapanja snijega, leda i ledenjaka povećana je opasnost od poplava i drugih pojava te je ugrožena dugoročna sigurnost opskrbe vodom za milijarde ljudi u gusto naseljenim dijelovima svijeta.
Trenutačno 3,6 milijardi ljudi nema odgovarajući pristup vodi najmanje mjesec dana u godini, a očekuje se da će taj broj do 2050. porasti na više od 5 milijardi.
Ti će se uvjeti dodatno pogoršati uslijed klimatskih promjena, a ljudi će postati još osjetljiviji na katastrofe povezane s vodama.
Zbog nedostatnih vodnih resursa također je otežan gospodarski razvoj. Potrebe za vodom često su posebno velike u sektoru obnovljive energije. Tehnologije biogoriva i vodika te tehnologije za pohranu energije koje su nužne kako bi se prevladao problem fluktuacija solarne energije i energije vjetra zahtijevaju velike količine vode.
Odgovor
WMO promiče bolji nadzor, razmjenu podataka i upravljanje podacima, prekograničnu suradnju i procjenu vodnih resursa, kao i prateće povećanje ulaganja kojima će se sve to omogućiti.
WMO također pomaže nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama u uspostavi i održavanju sustava za prikupljanje i distribuciju točnih i pravovremenih informacija o vodnom ciklusu te im pomaže u razvoju kapaciteta za formuliranje integriranih strategija upravljanja vodnim resursima.
Na taj način pomaže državama da procijene svoje vodne resurse i poduzmu potrebne mjere za ublažavanje rizika od poplava, uključujući bujične poplave, kao i od suša.
WMO priprema sustav pod nazivom Globalni sustav za hidrološko stanje i izglede (The Global Hydrological Status and Outlook System, HydroSOS), u okviru kojeg će se pratiti i predviđati globalni, regionalni i nacionalni slatkovodni hidrološki uvjeti. Kad započne s radom, u okviru tog globalnog sustava redovito će se izvješćivati o trenutačnom globalnom hidrološkom stanju, uključujući podzemne vode, protok rijeka, vlažnost tla, snijeg i led; procjeni točaka u kojima trenutačno stanje u znatnoj mjeri odstupa od uobičajenog, što može ukazivati, primjerice, na potencijalne suše i poplave; te procjeni hoće li u nadolazećim tjednima i mjesecima vjerojatno doći do poboljšanja ili pogoršanja tog stanja.
WMO ima hidrološku viziju i akcijski plan koji se temelje na osam dugoročnih ambicija:
- Poplava ne smije nikoga iznenaditi.
- Svi moraju biti pripravni na suše.
- Hidroklimatski i meteorološki podaci moraju služiti za potporu ciljevima u području sigurnosti opskrbe hranom.
- Znanost mora na raspolaganju imati visokokvalitetne podatke.
- Znanost mora uspostaviti čvrstu osnovu za operativnu hidrologiju.
- Nužno nam je temeljito poznavanje vodnih resursa našeg svijeta.
- Hidrološke informacije moraju služiti za potporu održivom razvoju.
- Kvaliteta vode mora biti poznata.
Vode moraju biti u središtu inicijative Rana upozorenja za sve i klimatske akcije.