Državni hidrometeorološki zavod DHMZ

Objave - događanja

Ublažavanje klimatskih promjena

Ublažavanje klimatskih promjena područje je u kojem je potrebno hitno djelovati i nema vremena za gubljenje. To znači da moramo drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova zbog kojih dolazi do zadržavanja topline u atmosferi. Postupno izbacivanje onečišćujućih fosilnih goriva iz upotrebe i prelazak na čišće izvore energije sastavni je dio tih nastojanja.

Prioriteti

Smanjenje CO₂

Izazov

Koncentracije stakleničkih plinova, zbog kojih dolazi do zadržavanja topline u atmosferi, na rekordno su visokim razinama.

Prije industrijske revolucije, koncentracije ugljičnog dioksida (CO₂) u atmosferi tisućama su godina bile gotovo konstantne i iznosile oko 280 dijelova na milijun. Koncentracije CO₂ otad su se povećale za golemih 50 % i tijekom 2022. su dosegnule 417,9 dijelova na milijun uslijed sagorijevanja fosilnih goriva, krčenja šuma i promjena upotrebe zemljišta.

CO₂ je daleko najvažniji staklenički plin koji se dugo zadržava u atmosferi i koji je povezan s ljudskim djelovanjem. Tu su još i metan i dušikov oksid. Gotovo polovica emisija CO₂ zadržava se u atmosferi. Ocean apsorbira neznatno više od četvrtine ukupnih emisija, a kopneni ekosustavi poput šuma i močvara apsorbiraju nešto malo manje od 30 %. Dokle god se emisije budu nastavljale, CO₂ će se i dalje nakupljati u atmosferi, što će dovoditi do porasta globalne temperature. S obzirom na dugi vijek trajanja CO₂, razina temperature koja se trenutačno bilježi zadržat će se još desetljećima.

Kako bi se globalni porast temperature ograničio na najviše 1,5 °C iznad razine iz predindustrijskog razdoblja (niža razina dogovorena u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama), potrebna su drastična smanjenja emisija stakleničkih plinova koja bi do početka pedesetih godina 21. stoljeća dovela do nulte globalne razine emisija.

Ako se ne poduzmu hitne mjere, procjenjuje se da će globalno zagrijavanje do kraja ovog stoljeća uz trenutačne politike za ublažavanje klimatskih promjena iznositi oko 2,8 °C u odnosu na predindustrijske razine.

Odgovor

Međutim, djelotvorno upravljanje zahtjeva mjerenje. WMO stoga razvija Global Greenhouse Gas Watch (Globalni program promatranja stakleničkih plinova) kojim se pružaju potpora i informacije za akcije za ublažavanje klimatskih promjena.

Programom Global Greenhouse Gas Watch – poznatim i kao G3W – ojačat će se i koordinirati aktivnosti praćenja usmjerene na pružanje čvršće znanstvene osnove koja će poslužiti kao izvor informacija za akcije za ublažavanje klimatskih promjena koje se poduzimaju temeljem Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Cilj te važne inicijative je prevladati kritične nedostatke informacija o geografskoj raspodjeli i tijekovima trendova povezanih s glavnim stakleničkim plinovima te pružiti integrirani operativni okvir koji će na jednom mjestu objediniti sve sustave opažanja u svemiru i na površini Zemlje, kao i sve kapacitete za modeliranje i asimilaciju podataka.

Programom Global Greenhouse Gas Watch dobit će se velika količina kvantitativnih podataka zahvaljujući kojima ćemo unaprijediti naše razumijevanje ciklusa stakleničkih plinova. Na taj će se način omogućiti bolje predviđanje dugoročnih putanja klime i dobiti informacije za aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena koje su nam potrebne odmah.

Taj se program nadovezuje na uspješne rezultate koje je WMO dosad ostvarivala u području koordinacije međunarodne suradnje na predviđanju vremenskih prilika i analizi klime te u području dugoročnih aktivnosti praćenja i istraživanja stakleničkih plinova u vremenskim rasponima koji sežu od minute do godina te na geografskim razinama koje sežu od lokalne do globalne.

Čista energija

Izazov

Cilj održivog razvoja br. 7 usmjeren je na osiguravanje pristupa cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve.

Energetski sustavi pokretač su gospodarskog i društvenog razvoja. S obzirom na to da oko tri četvrtine globalnih emisija stakleničkih plinova potječu iz energetskog sektora, brza dekarbonizacija usmjerena na postizanje nulte neto stope emisija do 2050. od ključne je važnosti.

Moramo se osloboditi ovisnosti o onečišćujućim fosilnim gorivima i prihvatiti čišću i zeleniju budućnost.

Ukupni instalirani kapaciteti obnovljive energije i njihov udio u elektroenergetskoj mreži na globalnoj razini povećali su se tijekom protekla dva desetljeća. Obnovljiva energija danas čini oko 30 % globalne proizvodnje energije. Na svjetskoj razini tijekom 2023. pušteno je u rad gotovo 510 gigawata (GW) novih kapaciteta za obnovljivu energiju, što je povećanje za oko 50 % u odnosu na prethodnu godinu. Ta je stopa rasta najbrža u protekla dva desetljeća.

Međutim, moramo djelovati još brže.

Za nastojanja da se ostvari nulta neto razina emisija bit će potrebni golemi vodni resursi, koji su pod sve većim pritiskom.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama utvrdio je potrebe za slatkovodnim resursima koje se povezuju s većinom mjera za smanjenje emisija i sekvestraciju. Te zahtjeve moramo razumjeti i njima upravljati na socijalno i politički prihvatljive načine kako bi se smanjio intenzitet potrošnje vode uz istovremeno povećanje sinergije s održivim razvojem.

Odgovor

Hidrološki i meteorološki događaji utječu na proizvodnju energije i planiranje poslovanja. Energetski sustavi sve su izloženiji fluktuacijama u vremenskim i klimatskim prilikama koje utječu i na sigurnost opskrbe energijom i na potražnju za energijom.

Donositelji politika i planova u području energetike te operateri elektroenergetskih mreža stoga trebaju sveobuhvatne podatke i analize kako bi se osigurala otpornost energetskih sustava na šokove povezane s klimom i kako bi se dobile informacije potrebne za mjere usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti. U okviru klimatskih usluga pružaju se informacije potrebne za odabir lokacija, procjenu resursa i održavanje te optimizaciju energetskih sustava.

WMO-ova zajednica jača aktivnosti i partnerstva za pružanje ciljanih usluga i informacija za potporu tranziciji na obnovljive izvore energije. Pritom se uzima u obzir utjecaj vremenskih i klimatskih prilika na operativni kapacitet i učinkovitost sustava energije vjetra, solarne energije i hidroenergije.

Studije slučaja

U Izvješću WMO-a o stanju klime – Usluge za energetiku iznosi se plan djelovanja za ostvarenje ciljeva. To izvješće također sadržava brojne uspješne studije slučaja.

• Francuska: Réseau de Transport d’Électricité (RTE), francuski operater transmisijskog sustava za električnu energiju, u svojim se dugoročnim prognostičkim studijama koristi informacijama o klimi i modelima energetske pretvorbe za izračunavanje potražnje za energijom i načina na koji će se ta potražnja zadovoljiti različitim sredstvima za proizvodnju energije, uključujući obnovljive izvore energije.
• Kina: Uveden je sustav ranog upozoravanja čiji je cilj rješavati rizike koji prijete ljudskim životima, energetskoj stabilnosti i imovini poduzeća služeći se internetskom platformom putem koje se izdaju upozorenja i preporuke o vremenskim prilikama koje predstavljaju rizike za odobalna postrojenja vjetroelektrana.
• Egipat: Egipatska Vlada koristi se solarnim atlasom koji je izradila uz potporu Skupine za opažanja Zemlje (Group on Earth Observations) za planiranje budućih nacionalnih ulaganja i učinkovitog iskorištavanja solarne energije.
• Etiopija: Upotrebom prognoza za upravljanje hidroenergetskim poslovanjem ostvaruju se kumulativne desetljetne koristi u rasponu od 1 milijarde do 6,5 milijardi američkih dolara u odnosu na klimatološki pristup (u kojem nema prognoza).
• Tadžikistan: Analitika hidrometeoroloških podataka u Tadžikistanu služi za potporu hidroenergetskom poslovanju otpornom na klimatske promjene i smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene.
• Sjedinjene Američke Države: Upotrebom prognoza protoka povećava se proizvodnja energije na velikim hidroenergetskim branama na rijeci Columbia (SAD) za 5,5 TWh/godišnje, što za posljedicu ima povećanje godišnjih prihoda za oko 153 milijuna američkih dolara godišnje.

Predani klimatskoj akciji