Metode


Za ocjenu klimatskih prilika mjeseca/sezone/godine na lokacijama meteoroloških postaja prikazana su odstupanja srednje dnevne temperature zraka [°C] i količine oborine [%] u odnosu na srednju vrijednost referentnog klimatološkog razdoblja 1981. - 2010., tzv. normalu i pripadajući percentili.

Za klimatsku ocjenu koristi se klasifikacijska skala s granicama određenim prema vrijednostima 2., 9., 25., 75., 91. i 98. percentila dobivenih iz teorijskih razdiobi koje na najbolji mogući način aproksimiraju osnovna obilježja svih podataka referentnog razdoblja. Na osnovi tako dobivenih razdioba moguće je svakoj izmjerenoj vrijednosti pridružiti odgovarajuću teorijsku kumulativnu čestinu ili percentil koji možemo interpretirati kao rang (ili redni broj mjesta) koji bi ta vrijednost imala u hipotetskom nizu od sto vrijednosti skupa koje ta razdioba opisuje. Rang koji promatrana vrijednost ima u skupu svih višegodišnjih vrijednosti mjerenja omogućuje uvid u to da li je ta vrijednost uobičajena ili predstavlja rijedak događaj. Za ocjenu temperaturnih prilika korištena je normalna razdioba, a za ocjenu oborinskih prilika korištena je normalna razdioba drugim korjenom (Cindrić et al. 2019).

Pored prikaza percentila na lokacijama meteoroloških postaja važno je procijeniti vrijednosti na cijelom teritoriju, pa i na lokacijama na kojima nema mjerenja, za što se do travnja 2020. koristila subjektivna metoda interpolacije uz uvažavanje vrijednosti percentila susjednih meteoroloških postaja prilikom procjene na lokaciji na kojoj nema mjerenja.

Od svibnja 2020. uvodi se kartiranje percentila objektivnom metodom kriginga. Kriging je metoda koja uvažava prostornu autokorelaciju svih podataka, a ne samo one s okolnih postaja. Utjecaj percentila pojedine postaje definiran je težinskim faktorima, koji su u pravilu slabiji što je veća udaljenost mjerenja od lokacije za koju se radi procjena (Perčec Tadić, 2010). Kao i kod svake druge statističke metode, procjene mogu biti izvan raspona vrijednosti mjerenja, što se ponekad opaža na kartama, posebno kada je na jednoj postaji percentil vrlo blizu granične vrijednosti pojedine klase, a procjena je neznatno niža/viša čime procjena ulazi u nižu/višu klasu. Karte su objektivnom metodom izrađene kao rasteri prostorne rezolucije 1 km. Nadopunjene su granicama županija (Državna geodetska uprava) i mjerilom.

Prilikom opisa klimatskih prilika korišteni su geografski pojmovi i nazivi regija iz sljedećih izvora:

Slika 1. Suvremena regionalna podjela. Izvor: Hrvatska.eu
Slika 2. Područja na Jadranu za koja se izdaju obalna upozorenja na našim stranicama