Studeni 2025.
U studenom su prevladavale normalne oborinske prilike u cijeloj Hrvatskoj osim na područjima oko Daruvara, Siska i kod Lastova gdje su prilike bile umjereno kišne. Unazad dva mjeseca još su vidljivi utjecaji listopadske oborine. U dvomjesečnom razdoblju (listopad i studeni) na području Bjelovara i Rijeke bilo je umjereno kišno, a kod Malog Lošinja i Zadra umjereno sušno.
Najveće pozitivno odstupanje od prosjeka u studenom zabilježeno je na postaji Lastovo (79 %) gdje je palo 156.9 mm kroz pet kišnih razdoblja (prag 1 mm oborine) s prosječnim trajanjem od dva dana. Najveće negativno odstupanje, s oborinom u četiri kišna razdoblja prosječnog trajanja dva dana, bilo je na postaji Pazin (-41 %) gdje je palo 79.9 mm kiše. Najdulje kišno razdoblje trajalo je devet dana na postaji Dubrovnik dok je najdulje sušno, nastavljeno iz listopada, trajalo 22 dana na postaji Hvar.
Unazad tri mjeseca (od rujna do studenog) oborinske prilike bile se normalne osim u okolici Rijeke i Ploča gdje je bilo umjereno kišno te Malog Lošinja i Zadra gdje je bilo umjereno sušno. Slična situacija je i na skalama od devet do 24 mjeseca, s izraženijim kišnim anomalijama u tim predjelima, ali i lokalno umjereno sušnim prilikama u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Prema prostornoj raspodjeli ističe se šestomjesečno razdoblje (od lipnja do studenog) u kojem je posebno vidljiv utjecaj ekstremno sušnih prilika iz lipnja i ekstremno kišnih iz srpnja. Umjereno sušne, i mjestimično vrlo sušne prilike, zahvatile su skoro polovinu površine Hrvatske i to većinu kontinentalnog dijela, otoke i priobalje od Malog Lošinja do Zadra te područje oko Knina. Ekstremno kišne i umjereno kišne prilike bile su kod Ploča i Rijeke. Utjecaj visokih lipanjskih temperatura ovdje je naglašen indeksom SPEI koji pokazuje veći intenzitet i pokrivenost sušnim prilikama.
