Objave - zanimljivosti
Ekstremno topao lipanj 2022. na čitavom području Hrvatske
DHMZ, 1. 7. 2022. - Temperaturne prilike u lipnju 2022. bile su ekstremno tople na čitavom teritoriju s temperaturama koje su bile 3,0 - 4,3 °C više od prosjeka za razdoblje 1981. - 2010. Prema anomalijama srednje temperature zraka u odnosu na prosjek, na meteorološkim postajama Zadar, Lastovo, Ploče i Slavonski Brod, ovogodišnji lipanj je bio najtopliji od kada se provode mjerenja. Na 20 glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a lipanj 2022. bio je drugi najtopliji od 1961. godine dok je na ostalim postajama bio među 4 najtoplija. Pored visokih temperatura, u lipnju su na području sjevernog Jadrana i Gorskog Kotara prevladavale i sušne prilike.
Na 30 postaja koje se koriste u ocjeni klime tijekom čitavog mjeseca srednje dnevne temperature zraka bile su iznad lipanjskog prosjeka, izuzev na pojedinim postajama tijekom kratkog razdoblja od 8. - 10. lipnja. Na postaji Zavižan temperature su krajem mjeseca bile za 10 °C više od prosjeka koji iznosi 10,5 °C. I na ostalim postajama su četiri posljednja dana lipnja bila za 4,4 °C do 10,6 °C toplija od lipanjskog prosjeka.
Toplinski valovi
Tako je kraj lipnja ponajviše obilježen toplinskim valom posljednjih dana u mjesecu. Više je definicija toplinskog vala. Jedna od njih odnosi se na dulje kontinuirano razdoblje (npr. 3 dana) s neuobičajeno visokim temperaturama zraka (maksimalna i/ili minimalna i/ili srednja dnevna) koje premašuju određene kritične pragove i potencijalno su opasne za zdravlje ljudi.
U Hrvatskoj su kritični pragovi temperature zraka određeni na temelju istraživanja povezanosti temperature zraka i smrtnosti za različite regije (Zaninović & Matzarakis, 2014). Utjecaj na zdravlje i povećanu smrtnost veća je kada ekstremna temperatura traje dulje vrijeme. Lipanjski toplinski val u Hrvatskoj trajao je 4 dana i nastavio se početkom srpnja, a Državni hidrometeorološki zavod redovito je izdavao upozorenja na potencijalnu opasnost od toplinskog vala.
Prema učestalosti pojavljivanja dana s meteorološkim uvjetima za upozorenja na toplinske valove prema izmjerenim podacima minimalne i maksimalne temperature zraka tijekom razdoblja 1991. - 2021., prosječan broj takvih uvjeta u ljetnih mjesecima kreće se od 5 do 6 dana u Osječkoj i Karlovačkoj regiji, zatim oko 9 dana u Zagrebačkoj i Gospićkoj regiji te od 15 do 18 dana u jadranskim regijama. Najnepovoljniji meteorološki uvjeti bili su 2012. godine kada je na području Jadrana tijekom ljeta bilo preko 35 dana s uvjetima za upozorenja na toplinski val, a u Kninskoj regiji čak 47 dana. Potom slijedi 2003. kada je zabilježen i rekordan broj uvjeta za upozorenja tijekom lipnja (primjerice po 10 i 11 dana u Splitskoj odnosno Riječkoj regiji što je pet puta više od prosjeka za lipanj) te tijekom kolovoza (npr. po 24 dana s upozorenjima u Riječkoj i Kninskoj regiji odnosno tri puta više od prosjeka za kolovoz). Tijekom srpnja je najveći broj dana s uvjetima za upozorenja bio 2015. godine. Najmanje dana s uvjetima za upozorenja u Hrvatskoj bilo je 1996. i 1997. godine. Uočen je trend porasta dana s uvjetima za upozorenja koji je najviše izražen u srpnju i kolovozu.
Klimatski indeksi
Za potrebe analize klimatskih promjena koriste se različiti klimatološki indeksi ekstrema, a od toplih indeksa najčešći se izdvajaju broj toplih (Tmax > 20 °C) i vrućih (Tmax > 30 °C) dana, broj toplih noći (Tmin > 20°C) te duljina trajanja toplih razdoblja. U klimatološkom smislu, topla razdoblja definiramo kao uzastopan niz dana, u trajanju od najmanje 6 dana, s dnevnom temperaturom zraka iznad određenog visokog praga (90. percentil) dobivenog iz referentnog klimatološkog razdoblja (1981. - 2010.) za pojedini dan u godini. Kako prag nije definiran kao određena apsolutna vrijednost (npr. 30 °C) već relativno u odnosu na cijeli raspon vrijednosti, topla razdoblja mogu se javljati u svim sezonama, a ne samo ljeti. U Hrvatskoj je uočen značajan pozitivan trend svih toplih indeksa ekstrema.
Trend broja vrućih dana tijekom ljetnih mjeseci u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi do 5 dana na 10 godina. Na Jadranu je trend povećanja broja takvih dana veći od 5 dana na 10 god, ali je uočen i porast njihovog broja u proljeće i jesen (do 1 dan / 10 god). Porast broja toplih dana u ljetnim mjesecima je izraženiji u središnjoj Hrvatskoj i Gorskom Kotaru, a uočen je i porast njihovog broja u proljeće (do 3 dana / 10god).
Tijekom ljetnih mjeseci je zapažen konzistentan trend produljenja toplih razdoblja u cijeloj Hrvatskoj (2 dana / 10 god), ali i u jesen (1 dan/10 god). Na Jadranu je uočen pozitivan trend i u proljeće i zimi.
S obzirom na izražene trendove opažene u sadašnjoj klimi i projekcije zatopljenja u budućoj klimi možemo očekivati češću pojavu vrućih dana i toplinskih valova i posljedično negativne utjecaje na zdravlje ljudi, posebno ugroženih skupina, povećanu potrošnju električne energije za hlađenje, nedostak vode i povećanu opasnost od požara.