Česta pitanja / PiO
Potrebno je ispuniti Zahtjev za meteorološkim podacima i informacijama koji možete preuzeti u rubrici Proizvodi i usluge pod izbornikom Katalog i zahtjevi – Zahtjevi za podacima i uslugama.
Ispunjeni zahtjev treba poslati:
Ispunjeni zahtjev treba poslati:
- ili mailom na: usluge(at)cirus.dhz.hr
- ili poštom na adresu sjedišta: Državni hidrometeorološki zavod, 10000 Zagreb, Ravnice 48
Ovisno o podacima ili parametrima koje tražite (meteorološki, hidrološki…) potrebno je ispuniti jedan od zahtjeva koji možete preuzeti u rubrici Proizvodi i usluge pod izbornikom Katalog i zahtjevi – Zahtjevi za podacima i uslugama.
Ispunjeni zahtjev treba poslati:
Ispunjeni zahtjev treba poslati:
- ili mailom na: usluge(at)cirus.dhz.hr
- ili poštom na adresu sjedišta: Državni hidrometeorološki zavod, 10000 Zagreb, Ravnice 48
Prognoze DHMZ-a svakodnevno su dostupne na mrežnim stranicama u rubrici Prognoze te u informativnim emisijama radija i televizije koji surađuju s DHMZ-om.
Za sve detaljnije prognoze od navedenih možete nazvati broj 060 616 666 i razgovarati s dežurnim prognostičarem DHMZ-a. Zvati možete svaki dan od 9 h do 17 h. Cijena poziva po minuti je 0,93 € (6,99 kn) za fiksnu mrežu te 1,12 € (8,41 kn) za mobilnu mrežu.
Izrada tekstualnih i slikovnih vremenskih prognoza po posebnom zahtjevu se naplaćuje prema Katalogu i cjeniku DHMZ-a. Za ovakvu specijalnu prognozu porebno je ispuniti Zahtjev za meteorološkim podacima i informacijama koji možete preuzeti u rubrici Proizvodi i usluge pod izbornikom Katalog i zahtjevi – Zahtjevi za podacima i uslugama, te poslati:
Za sve detaljnije prognoze od navedenih možete nazvati broj 060 616 666 i razgovarati s dežurnim prognostičarem DHMZ-a. Zvati možete svaki dan od 9 h do 17 h. Cijena poziva po minuti je 0,93 € (6,99 kn) za fiksnu mrežu te 1,12 € (8,41 kn) za mobilnu mrežu.
Izrada tekstualnih i slikovnih vremenskih prognoza po posebnom zahtjevu se naplaćuje prema Katalogu i cjeniku DHMZ-a. Za ovakvu specijalnu prognozu porebno je ispuniti Zahtjev za meteorološkim podacima i informacijama koji možete preuzeti u rubrici Proizvodi i usluge pod izbornikom Katalog i zahtjevi – Zahtjevi za podacima i uslugama, te poslati:
- ili mailom na: usluge(at)cirus.dhz.hr
- ili poštom na adresu sjedišta: Državni hidrometeorološki zavod, 10000 Zagreb, Ravnice 48
Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o ljetnom računanju vremena u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini koju možete pročitati ovdje.
Pod pojmom godišnja doba prije svega podrazumijevamo astronomska godišnja doba koja ovise o međusobnom položaju Zemlje i Sunca. Točan početak astronomskih godišnjih doba izračunavaju astronomi pomoću efemerida te se tako može za svaku godinu odrediti točan početak, tj. datum nastupanja pojedinog godišnjeg doba. Stoga se astronomska godišnja doba još mogu nazivati i kalendarska godišnja doba jer se izmjenjuju tijekom jedne kalendarske godine. To su redom: proljeće, ljeto, jesen i zima. Proljeće i jesen započinju nastupanjem ravnodnevnice (ekvinocija), a ljeto i zima nastupanjem suncostaja (solsticija).
U meteorologiji se godišnja doba mogu definirati kroz prepoznatljiva klimatska obilježja, a da bismo objektivno opisali klimatska obilježja nekog područja, meteorolozi statistički obrađuju meteorološke podatke dobivene motrenjima na meteorološkim postajama.
Tako, primjerice, u tropskim predjelima postoje sušno i kišno doba, dok se klimatološka doba u našim umjerenim zemljopisnim širinama u velikoj mjeri poklapaju s astronomskim ili kalendarskim godišnjim dobima. Stoga na spomen ljeta odmah pomislimo na klimatski najtoplije razdoblje tijekom kalendarske godine. Međutim, u posljednje je vrijeme popularna i medijska najava početka klimatološkog doba, što pomalo zbunjuje javnost s obzirom na svima nam, još iz škole, znane datume početaka astronomskih kalendarskih godišnjih doba.
Naime, budući da jedna kalendarska godina ima 12 mjeseci, jednostavnije je izračunati npr. srednju mjesečnu temperaturu za razdoblje od prvog do zadnjeg datuma u mjesecu te je potom stručno ispravnije uspoređivati uvijek isto kalendarsko razdoblje za različite godine. S obzirom na to da se usporedbom višegodišnjih srednjaka srednjih mjesečnih temperatura zraka jasno uočava razlika između pojedinih mjeseci, meteorolozi će tako, primjerice, često spomenuti da 1. prosinca započinje klimatološka zima budući da smo upravo ušli u tromjesečje od tri kalendarska mjeseca kada je po meteorološkim izračunima prosječna mjesečna temperatura zraka za naše područje najniža u usporedbi s ostalim mjesecima. Statistički najtopliji mjeseci su lipanj, srpanj i kolovoz i stoga će meteorolozi u svojim izvješćima spomenuti da prvog lipnja započinje klimatološko ljeto. Klimatološko proljeće počinje prvog ožujka i doista, često smo svjedoci da u posljednjim danima astronomske zime vremenske prilike mogu više sličiti proljeću, a manje zimi. Isto tako, iako klimatološki jesen započinje prvog rujna, posljednji dani astronomskog ljeta često nose prve naznake jeseni - hladnije noći, promjenljivije vrijeme i općenito niže dnevne temperature zraka.
Dakle, kada npr. 10. ožujka meteorolozi govore o proljeću, prije svega spominju dojam mogućih vremenskih prilika karakterističnih za prijelazno klimatsko razdoblje između najhladnijeg i najtoplijeg tromjesečja u našim zemljopisnim širinama (npr. sunčano i ugodno toplo vrijeme općenito povoljno za boravak na otvorenom, naznake pupoljaka na biljkama, cvrkut ptica...) pri tome nikako ne smijemo zaboraviti da astronomski još uvijek traje zima.
U meteorologiji se godišnja doba mogu definirati kroz prepoznatljiva klimatska obilježja, a da bismo objektivno opisali klimatska obilježja nekog područja, meteorolozi statistički obrađuju meteorološke podatke dobivene motrenjima na meteorološkim postajama.
Tako, primjerice, u tropskim predjelima postoje sušno i kišno doba, dok se klimatološka doba u našim umjerenim zemljopisnim širinama u velikoj mjeri poklapaju s astronomskim ili kalendarskim godišnjim dobima. Stoga na spomen ljeta odmah pomislimo na klimatski najtoplije razdoblje tijekom kalendarske godine. Međutim, u posljednje je vrijeme popularna i medijska najava početka klimatološkog doba, što pomalo zbunjuje javnost s obzirom na svima nam, još iz škole, znane datume početaka astronomskih kalendarskih godišnjih doba.
Naime, budući da jedna kalendarska godina ima 12 mjeseci, jednostavnije je izračunati npr. srednju mjesečnu temperaturu za razdoblje od prvog do zadnjeg datuma u mjesecu te je potom stručno ispravnije uspoređivati uvijek isto kalendarsko razdoblje za različite godine. S obzirom na to da se usporedbom višegodišnjih srednjaka srednjih mjesečnih temperatura zraka jasno uočava razlika između pojedinih mjeseci, meteorolozi će tako, primjerice, često spomenuti da 1. prosinca započinje klimatološka zima budući da smo upravo ušli u tromjesečje od tri kalendarska mjeseca kada je po meteorološkim izračunima prosječna mjesečna temperatura zraka za naše područje najniža u usporedbi s ostalim mjesecima. Statistički najtopliji mjeseci su lipanj, srpanj i kolovoz i stoga će meteorolozi u svojim izvješćima spomenuti da prvog lipnja započinje klimatološko ljeto. Klimatološko proljeće počinje prvog ožujka i doista, često smo svjedoci da u posljednjim danima astronomske zime vremenske prilike mogu više sličiti proljeću, a manje zimi. Isto tako, iako klimatološki jesen započinje prvog rujna, posljednji dani astronomskog ljeta često nose prve naznake jeseni - hladnije noći, promjenljivije vrijeme i općenito niže dnevne temperature zraka.
Dakle, kada npr. 10. ožujka meteorolozi govore o proljeću, prije svega spominju dojam mogućih vremenskih prilika karakterističnih za prijelazno klimatsko razdoblje između najhladnijeg i najtoplijeg tromjesečja u našim zemljopisnim širinama (npr. sunčano i ugodno toplo vrijeme općenito povoljno za boravak na otvorenom, naznake pupoljaka na biljkama, cvrkut ptica...) pri tome nikako ne smijemo zaboraviti da astronomski još uvijek traje zima.
Nadležnost nad meteorološkim stupom ima Grad Zagreb i brine o njegovom održavanju.
Meteorološki stup na Zrinjevcu nije postavljen prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) kojih se pridržava DHMZ stoga podaci s meteorološkog stupa na Zrinjevcu nisu službeni meteorološki podaci za Zagreb, već su to podaci izmjereni na meteorološkim opservatorijima Zagreb-Grič i Zagreb-Maksimir.
Dodatne informacije o meteorološkom stupu na Zrinjevcu dostupne su ovdje [ pdf ].
Dodatne informacije o meteorološkom stupu na Zrinjevcu dostupne su ovdje [ pdf ].
Munje nastaju u oblaku kumulonimbusu koji djeluje poput velikog električnog kondenzatora: gornji dio oblaka je pozitivno nabijen, a donji uglavnom negativno. Uzroci takve raspodjele naboja u oblaku nalaze se u složenim procesima unutar samog oblaka. Nakon nastupa kritične razlike naboja između oblaka i tla, dolazi do električnog pražnjenja (izbijanja) koje nazivamo munja. Električno pražnjenje popraćeno je svjetlosnim očitovanjem ili sijevanjem i zvučnim očitovanjem ili grmljenjem, a zajedno čine grmljavinu.
Munja se može javiti unutar oblaka (npr. između vrha i podnice oblaka), između dva oblaka , između oblaka i atmosfere, te između oblaka i Zemljine površine. Ako se električno pražnjenje odvija na Zemljinoj površini zove se grom.
Munja je razgranata električna iskra čiji promjer iznosi do 50 cm, a duljine je 2 do 3 km, najviše 20 km. Nastaje na visinama između 300 m i 6 000 m. Raspon električnog napona je od nekoliko tisuća do nekoliko milijuna volti, proizvodi struju od 10 do 110 kA, traje između 0.01 s i 2 s što rezultira prosječnom energijom oko 40 MWh.
Grmljenje je zvučna pojava koja slijedi munju. Nastaje naglim širenjem i stezanjem zraka zbog njegova jakog zagrijavanja (25 000 K) unutar kanala pražnjenja tvoreći eksplozivni zvuk. Približna udaljenost munje u kilometrima je vremenska razlika između svjetlosne i zvučne pojave podijeljena s 3. Grmljenje traje više sekundi, a čuje se na udaljenosti većoj od 20 km čak do 65 km.
Korisno pogledati: Udar groma: simptomi i znakovi te kako izbjeći udar groma (Izvor: Nastavni zavod za hitnu medicinu grada Zagreba)