Onečišćujuće tvari, EU granične i ciljne vrijednosti
Granične vrijednosti (GV) i ciljne vrijednosti (CV) s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi usklađene su s Europskom direktivom o čistom zraku i u hrvatskom zakonodavstvu uređene Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 77/2020).
Lebdeće čestice PM2,5 i PM10
PM2,5 i PM10 su lebdeće čestice u zraku aerodinamičkog promjera manjeg od 2.5 μm, odnosno 10 μm. Izvori ove vrste onečišćenja su prirodni (spore biljaka, pelud, pustinjski pijesak) i antropogeni (izgaranje u kućnim ložištima, industrijski procesi i promet te, u nešto manjoj mjeri, građevinski radovi, posipanje cesta solju i pijeskom u zimskim mjesecima itd.).
Tablica 1. Granične vrijednosti koncentracije lebdećih čestica PM2,5 s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi.
| Onečišćujuća tvar | Vrijeme usrednjavanja | Granična vrijednost (GV) | Granica tolerancije (GT) | Datum do kojeg treba postići graničnu vrijednost (GV) |
|---|---|---|---|---|
| 1. stupanj | ||||
| PM2,5 | kalendarska godina | 25 µg/m3 | 20% na datum 11. lipnja 2008., s tim da se sljedećeg 1. siječnja i svakih 12 mjeseci nakon toga, smanjuje za jednake godišnje postotke, kako bi se do 1. siječnja 2015. dostiglo 0% | 1. siječnja 2015. |
| 2. stupanj (*) | ||||
| PM2,5 | kalendarska godina | 20 µg/m3 | 1. siječnja 2020. | |
(*) PM2,5 – indikativna granična vrijednost - srednja godišnja koncentracija ne smije prekoračiti 20 µg/m3 u kalendarskoj godini (drugi stupanj - od 1. siječnja 2020. godine).
Tablica 2. Granične vrijednosti koncentracije lebdećih čestica PM10 s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi.
| Onečišćujuća tvar | Vrijeme usrednjavanja | Granična vrijednost (GV) | Učestalost dozvoljenih prekoračenja |
|---|---|---|---|
| PM10 | 24 sata | 50 µg/m3 | GV ne smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine |
| kalendarska godina | 40 µg/m3 |
Dušikov dioksid NO2
NO2 spada u skup onečišćujućih tvari općenitog naziva NOX, ili mješavine plinova koja se primarno sastoji od dušikovog monoksida (NO) i dušikovog dioksida (NO2). Glavni kemijski izvor NOX je oksidacija dušika (N2) pri izgaranju na visokim temperaturama, koje se danas uglavnom odvija u prometu. Emisije iz prometa stoga su glavni izvor NO2 u svim zemljama Europske Unije, zajedno s postrojenjima za proizvodnju električne energije i industrijom.
Tablica 3. Granične vrijednosti koncentracije NO2 u zraku s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi.
| Onečišćujuća tvar | Vrijeme usrednjavanja | Granična vrijednost (GV) | Učestalost dozvoljenih prekoračenja |
|---|---|---|---|
| Dušikov dioksid NO2 | 1 sat | 200 µg/m3 | GV ne smije biti prekoračena više od 18 puta tijekom kalendarske godine |
| kalendarska godina | 40 µg/m3 |
Prizemni ozon O3
O3 je prirodna komponenta viših slojeva atmosfere. Većina ozona nalazi se visoko u stratosferi, sloju atmosfere između 12 km i 50 km iznad razine mora. Stratosferski ozon neophodan je za život na zemlji jer nas štiti od štetnog djelovanja sunčeva zračenja. U troposferi, sloju atmosfere blizu površine Zemlje u kojem se nalazimo, ozon smatramo onečišćujućuom tvari. Prizemni ozon je sekundarna onečišćujuća tvar antropogenog porijekla koja nastaje reakcijom prekursora ozona (dušikovih oksida i lakohlapivih organkih spojeva) uz prisustvo sunčeva zračenja. Stoga najviše koncentracije prizemnog ozona mjerimo upravo za ljetnih mjeseci kad je sunčeva svjetla najviše.
Tablica 4. Ciljna vrijednost za prizemni ozon.
| Vrijeme usrednjavanja | Ciljna vrijednost |
|---|---|
| Najviša dnevna osmosatna vrijednost | 120 µg/m3 ne smije biti prekoračena više od 25 dana u kalendarskoj godini usrednjeno na tri godine |