Objave - priopćenja
Jedna nova i tri modernizirane gradske postaje za kvalitetu zraka
DHMZ, 24. 1. 2022. - Sredstvima strukturnog projekta AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (KK.06.2.1.02.0001) do sada su izgrađene jedna nova (Osijek-2) i rekonstruirane tri postojeće gradske postaje (Kutina-1, Osijek-1, Slavonski Brod-1) državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka kojima upravlja DHMZ. Svi onečišćivači mjere se automatskim analizatorima. Podaci s ovih postaja dostupni su na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj koja je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Na sve četiri postaje (Kutina-1, Osijek-1, Osijek -2, Slavonski Brod-1) postavljeni su analizatori za praćenje koncentracija lebdećih čestica (PM10 i PM2,5). Na postajama Osijek-2, Slavonski Brod-1 i Kutina-1 prate se koncentracije sumporova dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx) i prizemnog ozona (O3). Koncentracije benzena i crnog ugljika prate se na postajama Slavonski Brod-1 i Osijek-2, mjerenja sumporovodika (H2S) na postajama Slavonski Brod -1 i Kutina -1, amonijaka (NH3) na postaji Kutina -1 i ugljikovog monoksida na postaji Osijek-2.
Općenito, a prema nadležnostima i Zakonu o zaštiti zraka (NN127/19) koji će se onečišćivači mjeriti na kojoj postaji određuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. U svrhu zaštite zdravlja i ljudi državna mreža za trajno praćenje kvalitete zraka sastoji se od nekoliko vrsta postaja. Postaje se po tipu područja dijele na gradske, prigradske i ruralne, a po izvorima emisija na prometne, industrijske i pozadinske. Na svakoj od postaja mjere se oni onečišćivači za koje je postaja reprezentativna (npr. amonijak se mjeri samo u Kutini obzirom da je on nusproizvod industrije umjetnih gnojiva). Postaje imaju i različitu prostornu reprezentativnost (npr. od nekoliko km2 za gradske do 1000 km2 odnosno 10000 km2 za ruralne pozadinske lokacije).
Crni ugljik se za sada mjeri samo indikativno, ali postoji mogućnost da da će se u skoroj budućnosti trebati mjeriti, jer je on najbolji pokazatelj zastupljenosti česticama manjim od 1 µm, a koje nastaju izgaranjem biomase, te se točnije onda može reći koliko kućna ložišta doprinose kvaliteti zraka.
Započela je modernizacija postaje Sisak, a zatim bi se, prema planu, trebala u modernizirati postaja Desinić. Nakon toga preostaje još izgradnja pet novih (Zagreb-4, Split-2, Split-3, Krk, Žarkovica) i modernizacija 13 postojećih postaja za trajno praćenje kvalitete zraka (Zagreb-1, Zagreb-2, Zagreb-3, Rijeka-2, Višnjan, Pula, Parg, Plitvička jezera, Vela Straža (na Dugom otoku), Polača, Hum (na Visu), Opuzen i Kopački rit).
Projekt AIRQ provodi DHMZ u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 125.123.500,00 kn, od toga 85 % financira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15 % Republika Hrvatska iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Projekt AIRQ provodi se od 2017. godine, a glavne aktivnosti na projektu podijeljene su na 5 glavnih komponenata od kojih su neke dovršene. Dovršena je komponenta 3 na kojoj je modernizirana oprema kemijskih laboratorija DHMZ-a i IMI-ja, zatim je gotovo dovršena komponenta 4 kojom je modernizirana oprema umjernog laboratorija DHMZ-a i dio komponente 5 kojom je nabavljeno superračunalo DHMZ-a. Ostatak komponente 5 kojom se, između ostalog, nadograđuje računalna infrastruktura DHMZ-a u završnoj je fazi kao i dijelovi komponente 2 kojom se uspostavlja sustav za modeliranje kvalitete zraka i izradu modela za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari u zraku. Ispunjavanjem ugovorenih obaveza izgradnje i modernizacije mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka realizirat će se i komponenta 1.
Dovršetkom svih komponenata, završit će projekt AIRQ odnosno unaprijedit će se sustav upravljanja i praćenja kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj. Postići će se učinkovita kontrola i upravljanje kvalitetom zraka u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama. Planirano je da u 2023. godini udio stanovništva Hrvatske obuhvaćen podacima o kvaliteti zraka u urbanim područjima poraste s 50 % (prije projekta) na 100 %. Dio koji neće biti pokriven mjerenim vrijednostima kvalitete zraka bit će pokriven modeliranim.
Poboljšana kontrola kvalitete zraka doprinijet će lakšem donošenju odluka o mjerama zaštite zraka koje će rezultirati smanjenjem broja smrtnih slučajeva, smanjenjem oboljenja (glavobolja, astma, upala pluća, druge respiratorne bolesti, srčani udar) i njihovih troškova liječenja te ostalih popratnih troškova. Rješavanjem ovog središnjeg problema projekt doprinosi i rješavanju općeg cilja, odnosno modernizacijom mreže za trajno praćenje kvalitete zraka unaprijedit će se sustav upravljanja i praćenja kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj i Europi sukladno Direktivi 2008/50/EZ, Direktivi 2015/1480 i Direktivi 2004/107/EZ.
