1. Naslovnica
  2. Objave, najave , natječaji

Objave - priopćenja


WMO potvrdila: 2019. je druga najtoplija godina u povijesti mjerenja

Slika 1. Razlika u globalnoj srednjoj temperaturi od 1850. do 1900. (°C)

DHMZ, 15. 1. 2020. - U nastavku je prijevod priopćenja Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koji je upravo objavljen na njihovim mrežnim stranicama:

Objedinjena analiza vodećih međunarodnih skupina podataka koju je provela Svjetska meteorološka organizacija pokazuje da je 2019. bila druga najtoplija godina u povijesti mjerenja (prva najtoplija godina je 2016.)

Prosječne temperature zraka za petogodišnje razdoblje od 2015. do 2019. te za desetogodišnje razdoblje od 2010. do 2019. bile su najviše u povijesti mjerenja. Svako desetljeće nakon 1980-ih godina bilo je toplije od prethodnog. Zbog rekordnih razina stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi očekuje se da će se taj trend i nastaviti.

Prosječna godišnja globalna temperatura zraka u 2019., temeljena na prosjeku pet skupina podataka upotrijebljenih za objedinjenu analizu, bila je za 1,1 °C viša od prosjeka razdoblja 1850. – 1900., koji predstavlja uvjete iz predindustrijskog razdoblja. Najtoplija godina u povijesti mjerenja i dalje je 2016., koju je obilježila kombinacija vrlo snažnog El Niñoa, koji uzrokuje zagrijavanje, te dugoročnih klimatskih promjena.

Prosječna globalna temperatura porasla je za oko 1,1 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a količina topline u oceanima dosegnula je rekordnu razinu, izjavio je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. Ako se trenutačni trendovi u pogledu emisija ugljičnog dioksida nastave, do kraja stoljeća suočit ćemo se s porastom temperature za 3 - 5 °C.

Temperature su tek dio priče. Proteklu godinu i proteklo desetljeće obilježili su smanjenje površina leda, rekordne razine mora, porast količine topline u oceanima i njihovog zakiseljavanja te vremenske nepogode. Sve to zajedno snažno je utjecalo na zdravlje i dobrobit ljudske populacije i okoliša, kao što se naglašava u Privremenom izvješatju WMO-a o stanju globalne klime u 2019., predstavljenoj na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP25 u Madridu. Potpuni izvještaj bit će objavljen u ožujku 2020.

2020. godina nastavila je ondje gdje je 2019. stala, s vremenskim i klimatskim prilikama velikog utjecaja. Australija je 2019. zabilježila najtopliju i najsušu godinu u povijesti mjerenja, koja je otvorila put golemim šumskim požarima i njihovom razornom djelovanju na ljudske živote i imovinu, divlje životinje i biljke, ekosustave i okoliš, rekao je g. Taalas.

Nažalost, u 2020. i u desetljećima koja su pred nama očekujemo mnogo vremenskih nepogoda, čemu će doprinijeti rekordne razine stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi, rekao je g. Taalas.

Više od 90 posto suvišne topline pohranjuje se u svjetskim oceanima, zbog čega je količina topline u oceanima dobra mjera stope globalnog zagrijavanja. Nova studija objavljena 13. siječnja u časopisu Advances in Atmospheric Sciences, koja sadrži podatke Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe / Nacionalnog centra za informacije o okolišu i Instituta za atmosfersku fiziku, pokazala je da je količina topline u oceanima 2019. dosegnula rekordnu razinu. Proteklih pet godina najtoplijih je pet godina u oceanima u povijesti mjerenja suvremenim instrumentima, a proteklih deset godina također je najtoplijih deset godina u povijesti mjerenja.

Suvremeno mjerenje temperatura započelo je 1850. WMO se koristi skupinama podataka (temeljenim na mjesečnim klimatološkim podacima iz Globalnih sustava motrenja) Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe, NASA-inog Goddardovog instituta za svemirske studije i Centra Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe te Odsjeka za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenoj Kraljevini.

Također se koristi skupinama podataka reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i njegove Službe za klimatske promjene Copernicus te Japanske meteorološke agencije. Tom metodom kombiniraju se milijuni meteoroloških i pomorskih opažanja, uključujući satelitska opažanja, s modelima kako bi se dobila potpuna reanaliza atmosfere.Kombinacijom opažanja i modela omogućuje se procjena temperatura u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu na čitavom planetu, čak i u područjima za koja imamo malo podataka kao što su polarna područja.

Razlika između pet skupina podataka iznosila je 0,15 °C, pri čemu su i najviša (1,05 °C) i najniža (1,20 °C) vrijednost bile za preko 1 °C više od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja.

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodama.
public.wmo.int

Za više informacija kontaktirajte:
Clare Nullis, službenik za odnose s medijima SMO Mobitel: +41 79 709 13 97 E-pošta: cnullis(at)wmo.int