1. Naslovnica
  2. Objave, najave , natječaji

Objave - priopćenja


Izvješće o stanju klime u 2019.
sve su jači učinci klimatskih promjena u atmosferi, na kopnu i oceanima

DHMZ, 11. 3. 2020. - Donosimo prijevod priopćenja o stanju klime u 2019. koje je Svjetske meteorološke organizacija (WMO) objavila jučer kasno poslijepodne:

U novom izvješću WMO-a i široke mreže partnera istaknuti su fizikalni znakovi učinaka klimatskih promjena kao što su povećanje količine topline u oceanu i kopnu, ubrzanje porasta razine mora i topljenja leda. Dokumentirani su utjecaji vremenskih i klimatskih događaja na društveno-gospodarski razvoj, ljudsko zdravlje, migracije i raseljavanje, sigurnost hrane te kopnene i morske ekosustave.

Izjava WMO-a o stanju globalne klime u 2019. uključuje podatke nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, vodećih međunarodnih stručnjaka, znanstvenih institucija i agencija Ujedinjenih naroda. Vodeće izvješće pruža autoritativne informacije kreatorima politika o nužnosti klimatskih aktivnosti.

U izvješću se potvrđuju informacije iz privremenog izvješća objavljeno na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u prosincu da je 2019. bila druga najtoplija godina od kada postoje mjerenja. Razdoblje 2015. - 2019. je pet najtoplijih godina od kada postoje mjerenja, a 2010. - 2019. najtoplije desetljeće od kada postoje mjerenja. Od 80-ih godina prošlog stoljeća svako je uzastopno desetljeće toplije od bilo kojeg prethodnog desetljeća, počevši od 1850.

Godina 2019. završila je s globalnom prosječnom temperaturom koja je za oko 1,1 °C viša od temperature predindustrijskog razdoblja, što je druga vrijednost nakon rekorda utvrđenog 2016., kada je vrlo snažan El Niño pridonio povećanju globalne srednje temperature.

Trenutačno smo daleko od ispunjenja ciljeva od 1,5 °C ili 2 °C koje zahtijeva Pariški sporazum, izjavio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres u uvodnoj riječi.
U ovom izvješću iznesene su najnovije znanstvene činjenice i ilustrirana hitnost dalekosežnog djelovanja na ublažavanje klimatskih promjena. Objedinjeni su podaci iz različitih područja znanosti o klimi i navedeni mogući budući učinci klimatskih promjena - od zdravstvenih i gospodarskih posljedica do smanjenja sigurnosti hrane i povećanja raseljenosti, kazao je.

Izvješće je predstavljeno na konferenciji za medije koju su 10. ožujka u sjedištu UN-a održali glavni tajnik UN-a i glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.

Obzirom da se razine stakleničkih plinova nastavljaju povećavati, topljenje će se nastaviti. Nedavna prognoza za buduće desetljeće pokazuje kako će novi godišnji globalni rekord temperature vjerojatno biti postignut u idućih pet godina. Samo je pitanje vremena, izjavio je glavni tajnik WMO-a Taalas.

Upravo smo zabilježili najtopliji siječanj. Zima je bila neuobičajeno blaga u mnogim krajevima sjeverne hemisfere. Dim i onečišćujuće tvari od razornih požara u Australiji obišli su svijet uzrokujući porast emisija CO2. Zabilježene su rekordne temperature na Antarktici praćene su velikim topljenjem leda i lomljenjem ledenjaka čija je posljedica porast razine mora, rekao je g. Taalas.

Temperatura je jedan od pokazatelja aktualnih klimatskih promjena. Promjene u globalnoj rasprostranjenosti oborina imale su velik utjecaj na nekoliko zemalja. Razina mora raste sve bržim tempom, uglavnom zbog toplinskog širenja morske vode, kao i topljenja najvećih ledenjaka, na Grenlandu i Antarktici. Time se obale i otoci izlažu većem riziku od poplava i potapanju područja s niskom obalom, rekao je g. Taalas.

Klimatski pokazatelji

Staklenički plinovi

U 2018. udio stakleničkih plinova u atmosferi je porastao, pri čemu je srednji globalni molarni udio ugljičnog dioksida (CO2) iznosio 407,8± 0,1 dijelova na milijun (ppm), metana (CH4) 1869± 2 dijelova na milijardu (ppb) i dušikova oksida (N2O) 331,1 ± 0,1 ppb. Preliminarni podatci upućuju na to da se koncentracija stakleničkih plinova nastavila povećavati i u 2019.

Preliminarna projekcija globalnih emisija fosilnog CO2 primjenom podataka iz prva tri kvartala 2019. ukazuje na prosječan porast emisija u 2019. godini za +0,6 % (s rasponom od -0,2 % do +1,5 %).

Oceani

Morski toplinski valovi

Više od 90 % viška energije koja se akumulira u klimatskom sustavu kao rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova odlazi u ocean. U 2019. udio toplinske energije u oceanima pao je na dubinu od 2 kilometra i premašio prethodne rekordne vrijednosti utvrđene u 2018.

Zagrijavanje oceana ima široko rasprostranjene utjecaje na klimatski sustav i doprinosi više od 30 % porastu razine mora kroz toplinsku ekspanziju morske vode. Mijenja oceanske struje i indirektno mijenja putanje olujna te topi plutajuće ledene blokove. Osim zakiseljavanja oceana i deoksigenacije, zagrijavanje oceana može dovesti do dramatičnih promjena morskih ekosustava.

U 2019. godini, ocean je u prosjeku doživio gotovo 2 mjeseca neuobičajeno visokih temperatura. Najmanje 84 % oceana iskusilo je barem jedan morski toplinski val.

Zakiseljavanje oceana: u razdoblju od 2009. do 2018. ocean je apsorbirao oko 23 % godišnjih emisija CO2, ublažavajući utjecaje klimatskih promjena, ali povećavajući kiselost oceana. Promjenom pH smanjuje se sposobnost kalcificiranja morskih organizama kao što su dagnje, rakovi i koralji, što utječe na morski život, rast i reprodukciju.

Deoksigenacija oceana: i motrenje i modeli ukazuju da količina kisika opada u otvorenim i obalnim dijelovima oceana, uključujući estuarije i poluzatvorena mora. Od sredine prošlog stoljeća zabilježeno je smanjenje od oko 1 % – 2 % (77 milijardi – 145 milijardi tona) globalne količine kisika u oceanu.

Morski ekosustavi: deoksigenacija uz zagrijavanje i zakiseljavanje oceana sada se smatra velikom prijetnjom ekosustavima oceana i dobrobiti ljudi koji ovise o njima. Predviđa se da će koraljni grebeni pri zagrijavanju od 1,5 °C pasti na 10 % – 30 % nekadašnje površine, a na manje od 1% pri zagrijavanju od 2 °C.

Razina mora se prema satelitskim mjerenjima stalno povećava (postoje od 1993. godine), u tom se razdoblju povećala uglavnom zbog topljenja ledenog pokrova na Grenlandu i Antarktici. U 2019. godini globalna srednja razina mora dosegnula je najvišu vrijednost u povijesti mjerenja.

Led: u 2019. godini potvrđen je nastavak dugoročnog opadanja arktičkog morskog leda. Prosječni mjesečni raspon u rujnu (obično najniži u godini) bio je treći najniži od početka mjerenja s dnevnim minimumom koji je drugi najniži od početka mjerenja .

Do 2016. raspon antarktičkog morskog leda pokazivao je malo dugoročno povećanje. Krajem 2016. to je prekinuto iznenadnim padom njegovog opsega na ekstremno niske vrijednosti. Od tada je količina antarktičkog morskog leda ostala na relativno niskim vrijednostima.

Grenlandska ledena ploča u posljednjih 13 godina za nju je zabilježeno devet od 10 najnižih vrijednosti godišnje površinske masene bilance (razlika između godišnje akumulacije snijega i godišnje ablacije). Godina 2019. bila je sedma najniža od kada postoje mjerenja u smislu ukupne masene bilance. Grenland je izgubio oko 260 GT (milijardi tona) leda godišnje u razdoblju od 2002. do 2016. godine, s maksimalno 458 GT u 2011./12. Gubitak u 2019. godini iznosio je 329 GT, što je daleko iznad prosjeka.

Ledenjaci: Preliminarni rezultati Svjetske službe za praćenje ledenjaka pokazuju da je 2018./19. bila 32. godina uzastopne negativne bilance za odabrane referentne ledenjake. Od 2010. zabilježeno je osam od deset godina najnegativnijih bilanci mase.

Učinci povezani s klimom

U izvješću se velik dio posvećuje utjecaju vremena i klime na ljudsko zdravlje, sigurnost hrane, migracije, ekosustave i morski život. To se temelji na doprinosu velikog broja partnera Ujedinjenih naroda.

Zdravlje

Ekstremno topli uvjeti sve više utječu na ljudsko zdravlje i zdravstvene sustave.

Visoke temperature u Australiji, Indiji, Japanu i Europi u 2019. negativno su utjecale na zdravlje i dobrobit. U Japanu je od posljedica velikog toplinskog vala umrlo preko 100 osoba, a 18 000 ih je hospitalizirano. U Francuskoj je između lipnja i sredine rujna zabilježeno više od 20 000 hitnih intervencija zbog toplinskih valova, a tijekom dva velika ljetna topla vala u pogođenim područjima zabilježeno je 1 462 smrtna slučaja više.

Promjene u globalnom vektorskom kapacitetu vektora virusa denga, izračunavaju se primjenom povijesnih klimatskih podataka.

Promjene klimatskih uvjeta od 1950. godine omogućuju Aedes vrstama komaraca prenošenje denga virusa, čime se povećava rizik od pojave bolesti. Istodobno, globalna incidencija denga virusa dramatično je porasla posljednjih desetljeća, a oko polovice svjetskog stanovništva sada je u opasnosti od infekcije. U 2019. u svijetu je zabilježeno veliko povećanje slučajeva denga.

Sigurnost hrane

Klimatska varijabilnost i ekstremni vremenski događaji među ključnim su pokretačima nedavnog porasta gladi u svijetu i jedan od glavnih uzroka teških kriza. Nakon desetljeća stalnog pada, glad ponovno raste – više od 820 milijuna ljudi patilo je od gladi 2018. Između 33 zemlje pogođene krizom hrane 2018., klimatska varijabilnost i vremenski ekstremi su zajedno s gospodarskim šokovima i sukobima bili dodatni pokretač krize u 26 zemalja i vodeći u njih 12 od 26. S obzirom na to, globalna se zajednica suočava s velikim izazovom u postizanju cilja nulte gladi iz programa Globalnih ciljeva održivog razvoja do 2030.

Stanje sigurnosti hrane znatno se pogoršalo 2019. i u nekim zemljama Roga Afrike gdje je zbog klimatskih ekstrema došlo do raseljavanja, sukoba i nasilja. Do kraja 2019. procijenjeno je da je oko 22,2 milijuna ljudi (6,7 milijuna u Etiopiji, 3,1 milijun u Keniji, 2,1 milijun u Somaliji, 4,5 milijuna u Južnom Sudanu, 5,8 milijuna u Sudanu) imalo jako nesiguran pristup hrani, samo nešto manje nego tijekom teške i dugotrajne suše 2016./17.

U ožujku i veći dio travnja bila je ekstremna suša, a zatim su u razdoblju od listopada do prosinca uslijedile neuobičajeno jake kiše i poplave. Neuobičajeno intenzivne oborine krajem 2019. godine također su bile uzrok velike najezde pustinjskih skakavca u regiji Roga Afrike - najgore u posljednjih 25 godina i najteže u posljednjih 70 godina u Keniji. Očekuje se da će se to nastaviti do lipnja 2020., što je velika prijetnja sigurnosti hrane.

Raseljavanje

Između siječnja i lipnja 2019. zabilježeno je više od 6,7 milijuna novih migracija zbog katastrofa uzrokovanih hidrometeorološkim događajima kao što su ciklon Idai u jugoistočnoj Africi, ciklon Fani u Južnoj Aziji, uragan Dorian na Karibima te poplave u Iranu, Filipinima i Etiopiji. Predviđa se da će taj broj doseći gotovo 22 milijuna u 2019., u odnosu na 17,2 milijuna u 2018. Od svih prirodnih opasnosti najviše su raseljavanju doprinijele poplave i oluje.

Događaji visokog utjecaja

Poplave

Tijekom sezone monsuna izgubljeno je više od 2 200 života u raznim poplavnim događajima u Indiji, Nepalu, Bangladešu i Mjanmaru, koje su započele kasno, ali su završile s količinama oboriname iznad dugogodišnjeg prosjeka.

Dvanaestomjesečni prosjek oborine za Sjedinjene Američke Države za razdoblje od srpnja 2018. do lipnja 2019. (962 mm) bio je najveći do sada. Ukupni gospodarski gubitci od poplava u Sjedinjenim Američkim državama u 2019. godini procijenjeni su na 20 milijardi američkih dolara.

Vrlo vlažni uvjeti utjecali su u siječnju na mnoge dijelove Južne Amerike. Bilo je velikih poplava u sjevernoj Argentini, Urugvaju i južnom Brazilu, a gubitci u Argentini i Urugvaju procjenjuju se na 1,6 milijardi dolara.

Krajem ožujka i početkom travnja Islamska Republika Iran teško je pogođena poplavama. U listopadu i početkom studenog velike poplave pogodile su brojne, do sada sušom pogođene dijelove istočne Afrike.

Suša

Suša je pogodila mnoge dijelove jugoistočne Azije i Australije, koja je imala najsušu godinu od kada postoje mjerenja, što je pod utjecajem jake pozitivne faze indijskog Oceanskog dipola.

U Južnoj Africi, Srednjoj Americi i dijelovima Južne Amerike pale su izuzetno niske količine oborine.

Toplinski valovi

Australija je završila godinu kako je započela: ekstremnom vrućinom. Ljeto 2018. – 2019. bilo je najtoplije od kada postoje mjerenja, kao i prosinac. Najtopliji dan zabilježen u Australiji (41,9 °C) bio je 18. prosinca. U Australiji je 2019. izmjereno sedam najtoplijih dana otkad postoje mjerenja. Također, od deset najtoplijih dana otkad postoje mjerena, devet ih je izmjereno u 2019.

Krajem lipnja i krajem srpnja u Europi su se dogodila dva velika toplinska vala. U Francuskoj je 28. lipnja u Vérargues potvrđen nacionalni rekord od 46,0 °C (1,9 °C viši od prethodnog). Nacionalni rekordi premašeni su i u Njemačkoj (42,6 °C), Nizozemskoj (40,7 °C), Belgiji (41.8 °C), Luksemburgu (40,8 °C) i Ujedinjenom Kraljevstvu (38,7 °C), a toplina se proširila i u nordijske zemlje, pa je Helsinki 28. srpnja imao najvišu zabilježenu temperaturu (33,2 °C).

Požari

Bila je to nadprosječna godina po požarima u nekoliko područja visoke zemljopisne širine, uključujući Sibir (Ruska Federacija) i Aljasku (SAD), a požarna aktivnost odvijala se i u nekim dijelovima Arktika gdje je prije bila iznimno rijetka.

Teška suša u Indoneziji i susjednim zemljama dovela je do najznačajnije požarne sezone od 2015. godine. Broj prijavljenih požara u brazilskoj regiji Amazoniji bio je tek nešto iznad desetogodišnjeg prosjeka, ali ukupna požarna aktivnost u Južnoj Americi bila je najveća od 2010. godine, a Bolivija i Venecuela našle su se među zemljama s posebice aktivnim požarnim godinama.

Australija je krajem 2019. doživjela iznimno dugu i tešku požarnu sezonu koje se nastavila i u siječnju 2020. Od početka 2020. godine zabilježena su 33 smrtna slučaja, a izgubljeno je preko 2000 nekretnina, dok je ukupno izgorjelo oko 7 milijuna hektara u Novom Južnom Walesu i Viktoriji.

Ukupne dnevne emisije CO2 u neobuzdanoj vatri uglavnom su pratile prosjek razdoblja 2003. -2018., prema podacima Copernicus Atmospheric Monitoring Service ECMWF Global Fire Assimilation System. Najveća povećanja, iznad 17-godišnje srednje vrijednosti u srpnju, kolovozu, rujnu i krajem prosinca odgovaraju vršnoj aktivnosti velikih požara u Arktiku/Sibiru, Indoneziji i Australiji.

Tropski cikloni

Aktivnosti tropskih ciklona u svijetu u 2019. godini bile su iznad prosjeka. Sjeverna hemisfera imala je 72 tropska ciklona. Sezona južne hemisfere 2018.-19. također je bila iznad prosjeka, s 27 ciklona.

Tropski ciklon Idai zahvatio je 15. ožujka Mozambiku kao jedan od najjačih zabilježenih koji su ikad pogodili istočnu obalu Afrike, a što je rezultiralo brojnim žrtvama i velikim štetama. Idai je pridonio potpunom uništenju gotovo 780 000 hektara usjeva u Malaviju, Mozambiku i Zimbabveu, dodatno potkopavajući neizvjesnu situaciju sa sigurnošću hrane u regiji. Zbog ciklona je najmanje 50 905 ljudi ostalo bez doma u Zimbabveu, 53 237 u južnom Malaviju i 77 019 u Mozambiku.

Jedan od najintenzivnijih uragana ove godine bio je Dorian, koji je u trenutku kada je pogodio Bahame bio intenziteta 5. kategorije. Velike su štete nastale jer se uragan izrazito sporo gibao i 24 sata je bio gotovo stacionaran. Tajfun Hagibis zahvatio je 12. listopada područje zapadno od Tokija i uzrokovao velike poplave.

Bilješke za urednike

Izradi ovog izvješća pridonijele su nacionalne meteorološke i hidrološke službe, Regionalni klimatski centri WMO-a i deseci znanstvenika.

Agencije Ujedinjenih naroda: Information has been supplied by the Food and Agriculture Organization of the United Nations(FAO), the Intergovernmental Oceanographic Commission of UNESCO (IOC-UNESCO), the International Monetary Fund, the International Organization for Migration (IOM), UN Environment, the UN Office for Disaster Risk Reduction, the United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR), the UN Conference on Trade and Development, World Food Programme and World Health Organization.

Centri podataka: Global Precipitation Climatology Centre (GPCC); Met Office Hadley Centre; National Oceanic and Atmospheric Administration National Centres for Environmental Information (NOAA NCEI); European Centre for Medium-range Weather Forecasts (ECMWF) and Copernicus Climate Change Service (C3S); National Aeronautics and Space Administration Goddard Institute for Space Studies (NASA GISS); Japan Meteorological Agency (JMA); WMO Global Atmospheric Watch (GAW); NOAA National Ocean Data Center (NODC); National Snow and Ice Data Center (NSIDC); Mauna Loa Observatory; the Blue Carbon Initiative; Hong Kong Observatory; Pan-Arctic Regional Climate Outlook Forum (PARCOF); European Space Agency (ESA) Climate Change Initiative (CCI); Copernicus Marine Environmental Monitoring Service (CMEMS); Archiving, Validation and Interpretation of Satellite Oceanographic data (AVISO); the Polar Portal; Department of Physical Oceanography, Woods Hole Oceanographic Institution; Arctic and Antarctic Research Institute (AARI); Mercator Ocean; Global Ocean Oxygen Network (GO2NE); Global Ocean Acidification Observing Network (GOA-ON); Ocean and Sea Ice Satellite Application Facility (OSISAF) of European Organisation for the Exploitation of Meteorological Satellites (EUMETSAT); Australian Bureau of Meteorology; Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation (CSIRO) Oceans and Atmosphere.

Cjelovit popis suradnika nalazi se u Izvješću o stanju klime u 2019.

Za daljnje informacije:

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas sustava Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodi.
public.wmo.int

Za više informacija kontaktirajte:
Clare Nullis, službenicu za odnose s medijima. E-pošta: cnullis(at)wmo.int. Mobitel: +41 79 709 13 97