Objave - događanja
Pravovremena informacija znači spašen život, smanjenu štetu ili očuvanu žetvu
Sustavi ranog upozorenja ključ su prilagodbe na klimatske promjene
Prošla godina, 2024., ušla je u povijest kao najtoplija od kada su 1850. započela sustavna mjerenja temperature zraka i prva pojedinačna godina u kojoj je globalna temperatura prešla kritičnih 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Nastavljamo smjer zagrijavanja planeta i probijanje granice od 1,5 °C u smislu srednjaka kroz nekoliko desetljeća, granice određene Pariškim klimatskim sporazumom. Ove brojke su više od suhoparne statistike; one opisuju novu stvarnost koju živimo i nove okolnosti koje će imati dubok utjecaj na našu budućnost.
Dok političke i ekonomske krize redovito ostavljaju traga na našem društvu, njihov utjecaj ipak je privremen. S druge strane, klimatske promjene su višedesetljetni izazov na kojeg još nismo odgovorili dovoljno odlučno.
Kao mala zemlja, ne možemo značajno utjecati na globalne emisije stakleničkih plinova, ali možemo i moramo adresirati naš dio odgovornosti te učiniti sve kako bismo se prilagodili klimatskim promjenama. Ključni alati u tom procesu su prognostički sustavi i sustavi ranog upozorenja. Oni nam omogućuju pravovremenu reakciju na ekstremne vremenske i hidrološke događaje te smanjuju njihove negativne posljedice na ljude, gospodarstvo i okoliš. Svaka pravovremena informacija može značiti spašen život, smanjenu štetu ili očuvanu žetvu.
Ovogodišnja tema svečanosti – Zajedno zatvaramo jaz ranog upozorenja - Poljoprivreda bez vremenskih iznenađenja – naglašava koliko je važno pravovremeno djelovati u suočavanju s klimatskim izazovima. Znanost i inovacije nude konkretna rješenja koja nam mogu pomoći u tom procesu. To je ključno za sigurnost građana, stabilnost gospodarstva i zaštitu okoliša. Posebno za poljoprivredu, gdje točne i pravovremene informacije o vremenu, vodama i klimi izravno utječu na proizvodnju hrane i očuvanje prirodnih resursa kao trajne potrebe za život svake zajednice.
Sustavi ranog upozorenja nisu luksuz, nego nužnost, a oni ne funkcioniraju sami od sebe, nego ovise o mreži stručnjaka, tehnologiji i podacima koji ih pokreću. Stoga Državni hidrometeorološki zavod ulaže velike napore u razvoj modernih tehnologija i infrastrukture s ciljem pružanja podrške transformaciji Hrvatsku u klimatski neutralno društvo otporno na vremenske i hidrološke ekstreme.
Nakon uspješne modernizacije naših motriteljskih mreža - meteorološke, hidrološke i mreže za praćenje kvalitete zraka - nastavit ćemo dalje razvijati našu mrežu senzora na kopnu i na moru. Sljedeći važan korak je projekt kojeg pripremamo, KlimProPos, koji će izgraditi suvremeni sustav za praćenje klimatskih promjena i njihovih posljedica. Unaprijedit ćemo prognostičke modele i modeliranje klime, kvalitetu naših meteoroloških, hidroloških i klimatskih usluga. Posebnu pažnju posvetit ćemo sektorima najranjivijima na klimatske promjene – poljoprivredi, energetici i turizmu.
Vjerujemo da otvoreni i slobodno dostupni podaci potiču inovacije, omogućuju informirano donošenje odluka i bolje razumijevanje našeg okruženja. Bilo da ste znanstvenik koji proučava klimatske promjene, član nevladine organizacije ili jednostavno netko tko želi bolje razumjeti vremenske i hidrološke uvjete, Centralna integracijska platforma (CIP), dostupnu na meteopodaci.dhz.hr, pruža slobodan pristup aktualnim i arhivskim meteorološkim te drugim ključnim podacima. To znači bolje analize, bolje odluke i, na kraju, bolje planiranje svakodnevnih aktivnosti i važnih razvojnih odluka. S otvaranjem naših baza podataka, odgovaramo potrebama poslovnog sektora i podržavamo razvoj inovativnih usluga i produkata.
Također, aktivno radimo na integraciji umjetne inteligencije i strojnog učenja u naše operativne procese kako bismo predviđanja vremenskih, hidroloških i klimatskih ekstrema učinili što preciznijima. Projekt Destination Earth, koji se fokusira na razvoj meteoroloških modela uz primjenu AI/ML algoritama, kao i prognostički sustav ATMOSYS koji koristi iste tehnologije za prognozu kvalitete zraka, konkretni su primjeri kako moderna tehnologija može unaprijediti i unaprjeđuje naše sposobnosti predviđanja i upozoravanja.
Klimatske izazove ne možemo riješiti preko noći, ali vjerujem da zajedničkim naporima možemo oblikovati sigurniju i održiviju budućnost za naše građane, gospodarstvo i okoliš. Budućnost temeljenu na stručnosti i radu 360 kolegica i kolega te snažnim partnerstvima, poput našeg s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek. Nastavljamo intenzivnu suradnju s ostalim tijelima državne uprave, posebno Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova, koje je nositelj sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj te Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje koordinira implementaciju politika Vlade Republike Hrvatske u području razvoja klimatski otporne Hrvatske.
Samo kroz suradnju znanosti, gospodarstva i društva možemo izgraditi Hrvatsku otpornu na klimatske promjene. Neka naš zajednički rad donese konkretna rješenja koja će osigurati sigurniju i održiviju budućnost – ne samo za nas, nego i za generacije koje dolaze.