1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


Koliko nam je srpanj bio vruć?

DHMZ, 31. 7. 2015. - Srpanj 2015. u cijeloj je zemlji bio iznadprosječno topao. Tako se u potpunosti ostvarila dugoročna prognoza iz lipnja u kojoj se pozitivno odstupanje temperature predviđalo osobito u srpnju i kolovozu, uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.

Prema još nepotpunim podacima mjesečni srednjak maksimalne temperature ovoga je srpnja bio za oko 4 stupnja viši od klimatološkog srednjaka, a toliko je od prosjeka odstupala i srednja dnevna temperatura. Konačnu klimatološku ocjenu mjeseca objavit ćemo početkom kolovoza ovdje.

Pojedinačni podaci pokazuju, na primjer, da u Splitu od 1949., otkad postoje mjerenja, do ovog srpnja još nije bilo zabilježeno da su baš svi srpanjski dani bili vrući, s najvišom dnevnom temperaturom iznad 30 °C. Vrućinu su dodatno otežavale i tople noći. U svim danima ovog srpnja najniža je temperatura u Splitu bila viša od 20 °C, a tijekom 16 dana, dakle više od pola mjeseca, temperatura se nije spuštala ispod 25 °C. Najtoplije je razdoblje u Dalmaciji bilo između 16. i 22. srpnja kad je noćna temperatura u Splitu bile viša od 28 stupnjeva (minimalna temperatura 18.7. bila je 29,4, a 21. 7. čak 29,5 °C) dok je dnevna temperatura prelazila 36 °C (18. i 21. 7. maksimalna temperatura na postaji Split Marjan bila je 38,1 °C, a u zračnoj luci Kaštel Stari čak 40,0 °C).

Evo još nekih podataka o najvišim izmjerenim temperaturama zraka na nekim postajama tijekom srpnja, koje su ujedno i najviše temperature ikad izmjerene na tim postajama od kad postoje meteorološka mjerenja:

Meteorološka postaja Godina početka mjerenja Temperatura (°C) Datum
Rab 1978. 39,3 22. 7. 2015.
Senj 1948. 39,7 22. 7. 2015.
Split - aerodorom (Kaštel Stari)* 1981. 40,0 18. 7. 2015.
Zadar - aerodrom (Zemunik) 1981. 39,3 22. 7. 2015.
Zavižan 1953. 28,3 22. 7. 2015.

* ne postoje podaci za cijeli niz

Za usporedbu s prethodnim najvišim izmjerenim temperaturama pogledajte ovdje.

Ekstremne vremenske prilike u srpnju bile su posljedica neuobičajeno stabilne sinoptičke situacije u kojoj je prizemno nad našim područjem prevladavao utjecaj polja malo povišenog ili srednjeg izjednačenog tlaka zraka, a u višim je slojevima atmosfere bio izražen greben u polju tlaka i temperature, koji je sprječavao prodore vlažnog i svježijeg oceanskog zraka s Atlantika ne samo na područje Sredozemlja i Jadrana, nego i na područje srednje i zapadne Europe. Takvu sinoptičku situaciju sinoptičari nazivaju "blocking" situacija. Greben toploga zraka pružao se iz sjeverne Afrike prema sjeveru Europe, dok je istovremeno nad srednjim i sjevernim Atlantikom te nad istočnom Europom bilo prisutno duboko ciklonalno polje.

Prvi toplinski val u našoj zemlji počeo je već krajem lipnja, a prekinut je 9. srpnja premještanjem atmosferske fronte i visinske doline. Međutim termobarički greben je vrlo brzo ponovno počeo jačati, te je od 13. do 23. srpnja bio drugi toplinski val, još izraženiji od prethodnog. Greben izrazito toplog zraka se prvo pružao iz jugozapadne Afrike nad Jadran i dio zapadne i srednje Europe, a zatim je njegova os bila položena s juga, pa i jugoistoka. U tom su razdoblju izmjerene najviše temperature zraka u cijeloj zemlji. U naše krajeve pritjecao je vrlo vruć zrak iz sjeverne i sjeveroistočne Afrike koji se nije uspio obogatiti vlagom, te je atmosfera bila suha, ali i nestabilna. Takve atmosferske prilike nažalost su bile iznimno pogodne za nastanak požara raslinja te njihovo otežano gašenje, što se pokazalo i katastrofalnim požarima na Korčuli i Pelješcu.

S povlačenjem termobaričkog grebena malo južnije od naših krajeva u sjeverozapadnoj i zapadnoj visinskoj struji 23. srpnja je u unutrašnjost prodrla manja količina vlažnog i nestabilnog zraka, što se nastavilo do kraja srpnja. U kopnenim predjelima je osjetno osvježilo, bilo je kiše i pljuskova s grmljavinom. Manja količina vlažnog zraka prodrla je i na sjeverni i dio srednjeg Jadrana. Najveći dio Dalmacije, osobito južne je i dalje bio pod utjecajem oslabljenog visinskog grebena, te je oborina bilo malo, a temperature zraka kako minimalne, tako i maksimalne su i dalje bile vrlo visoke.

Vrućina će se, po svemu sudeći, nastaviti i u kolovozu. Naime, u dugoročnoj prognozi srednja mjesečna temperatura u kolovozu predviđa se i dalje višom od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze - dakle, i dalje će biti vruće. Međutim, to ne znači da se tijekom mjeseca ne može dogoditi i kraće razdoblje s uglavnom prosječnom temperaturom, pri čemu je umjerena vjerojatnost za to krajem kolovoza.

Što se oborina tiče, kiše će uglavnom biti oko ili manje od uobičajenih količina. To znači da će se ponegdje nastaviti sušno razdoblje, osobito na otocima, a količina kiše bliža prosječnim vrijednostima moguća je potkraj kolovoza. Pritom, oborine će uglavnom biti pljuskovite, lokalnog kraktera, a umjerena vjerojatnost za lokalne pljuskove i grmljavinu postoji na samom početku kolovoza i to ponajprije u unutrašnjosti Dalmacije.