Objave - događanja
Svjetski meteorološki dan i Svjetski dan voda 2025.
Preliminarni program svečanosti
DHMZ, 17. 2. 2025. - Svečanost obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda održat će se 21. ožujka 2025., s početkom u 12 sati, u velikoj dvorani Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
Ovogodišnja tema svečanosti, Zajedno zatvaramo jaz ranog upozorenja – Poljoprivreda bez vremenskih iznenađenja, ističe ključnu ulogu sustava ranog upozorenja u prilagodbi na klimatske promjene. Ekstremni meteorološki i hidrološki događaji sve više ugrožavaju društvo, prirodnu ravnotežu i budućnost, a pravovremene informacije koje pružaju ovi sustavi ključne su za zaštitu ljudskih života, imovine i infrastrukture.
Organizacijom svečanosti u Osijeku, u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek, želimo dodatno naglasiti važnost razvoja otpornijih i klimatski održivih poljoprivrednih sustava. Takvi sustavi predstavljaju strateški prioritet jer su neophodni za osiguranje prehrambene sigurnosti i gospodarske stabilnosti ruralnih područja. U kontekstu klimatskih promjena i globalnih izazova, održiva poljoprivreda postaje sve važnija, čineći ovu temu ključnom za budući razvoj.
Cilj svečanosti je razmjena znanja, jačanje suradnje i podizanje svijesti o važnosti zajedničkog djelovanja u suočavanju s klimatskim izazovima, kako bismo zajedno oblikovali održiviju budućnost.
Očekuje se dolazak više od 200 uzvanika, uključujući predstavnike državne uprave, lokalnih uprava i samouprava, poslovnih partnera, akademske zajednice, udruga i medija.
Preliminarni program svečanosti možete pogledati ovdje.
Klimatske promjene, poljoprivreda i uloga sustava upozorenja u prilagodbi na klimatske rizike
U sklopu obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda, prof. dr. sc. Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek te Tomislav Kozarić, voditelj Odjela za vremensku analizu i verifikaciju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), održat će stručna predavanja na temu izazova i mogućnosti koje donose klimatske promjene, njihovog utjecaja na poljoprivredu te istaknuti važnost sustava ranog upozorenja u prilagodbi poljoprivredne proizvodnje i društva klimatskim rizicima.
Biljna proizvodnja u uvjetima klimatskih promjena - pretpostavke i mogućnosti
Suvremena poljoprivredna proizvodnja danas se suočava s nizom izazova kao nikada prije u povijesti. Degradacija tla, smanjenje poljoprivrednog proizvodnog prostora i povećanje broja stanovništva samo su neki od faktora koji ugrožavaju održivost proizvodnje hrane. Ove prijetnje dodatno pogoršavaju sveprisutne klimatske promjene, koje negativno utječu na tlo i uvjete uzgoja. Klimatske promjene izravno i neizravno oblikuju poljoprivrednu proizvodnju, utječući na njezinu održivost i budućnost. Izravni učinci uključuju fizikalnu, kemijsku i biološku degradaciju tla, dok se neizravni utjecaji očituju kroz ekonomske, gospodarske, sociološke, tehničke, tehnološke i političke aspekte.
Kao odgovor na negativne učinke ovih odnosa, nužno je primijeniti različite strategije djelovanja te ih usmjeriti prema različitim scenarijima klimatskih promjena. Ove se mjere trebaju odvijati i provoditi istovremeno na tri osnovne razine i cilja:
- stagnacija daljnje degradacije okoliša (prvenstveno atmosfere i tla)
- ublažavanje uzroka klimatskih promjena
- prilagodba na klimatske promjene
Postoji više različitih strategija prilagodbe poljoprivredne biljne proizvodnje na klimatske promjene, a kao najznačajnije valja istaknuti sljedeće koncepte:
- Održivo gospodarenje zemljištem
- Klimatski pametna poljoprivreda
- Konzervacijska poljoprivreda
O predavaču:
Prof. dr. sc. Danijel Jug je redoviti profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, zaposlen na Zavodu za biljnu proizvodnju i biotehnologiju, Katedri za opću proizvodnju bilja i agroklimatologiju.
Njegova najznačajnija znanstveno-istraživačka postignuća vezana su uz: multidisciplinarni pristup reduciranim i konzervacijskim sustavima obrade tla u odnosu na njegova biološka, kemijska i fizikalna svojstva, razvoj sustava biljne proizvodnje i gospodarenja tlima u specifičnim agroekološkim uvjetima, prilagodba biljne proizvodnje klimatskim promjenama, konzervacija i remedijacija poljoprivrednih tala. Autor je više od 200 znanstvenih radova, dva sveučilišna udžbenika i nekoliko priručnika. Prof. Jug je voditelj i suradnik na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima, a njegov nastavni rad obuhvaća nastavu na modulima prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija. Član je mnogih međunarodnih organizacija i društava te je predsjednik Hrvatskog društva za proučavanje obrade tala. Također, bio je organizator ili član znanstvenih odbora mnogih konferencija, seminara i radionica. Dobitnik je prestižnih nagrada, uključujući nagradu Mihovil Gračanin za najboljeg znanstvenog novaka u poljoprivredi 2006. godine.
DHMZ-ovi sustavi upozorenja: Ključ prilagodbe društva i poljoprivrede na klimatske promjene
Godina 2024. ušla je u povijest kao najtoplija otkako su 1850. započela sustavna mjerenja temperature zraka. Još alarmantnije – postala je prva pojedinačna godina u kojoj je globalna temperatura prešla kritičnih 1,5 °C iznad predindustrijske razine, granicu određenu Pariškim sporazumom. Hrvatska nije iznimka u ovom zabrinjavajućem trendu te već sada svjedočimo sve češćim i intenzivnijim ekstremnim meteorološkim i hidrološkim događajima. Ključnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama imaju sustavi ranog upozorenja, koji omogućuju pravovremenu reakciju i smanjenje posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta. Na tom području nacionalne hidrometeorološke službe, kao što je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), imaju važnu ulogu.
DHMZ već desetljećima razvija i unaprjeđuje sustave upozorenja na vremenske i hidrološke ekstreme. Od priključenja europskom projektu EMMA – Meteoalarm 2009. do današnjih upozorenja na opasne vremenske događaja do 72 sata unaprijed, DHMZ neprestano radi na poboljšanju dostupnosti i preciznosti informacija. Zahvaljujući tim naporima, Hrvatska danas raspolaže naprednim alatima za pravovremeno reagiranje na prijetnje poput toplinskih valova, poplava i suša. U suradnji s partnerima i znanstvenom zajednicom razvijaju se i novi alati, poput Sustava za rano upozorenje i upravljanje krizama (SRUUK), koji će omogućiti još bolju zaštitu zdravlja i života građana, kao i smanjenje ekonomskih šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama.
DHMZ također izdaje i posebna upozorenja na vremenske uvjete koji mogu uzrokovati ekstremno brzo širenje i nepredvidivo ponašanje požara. Zahvaljujući uspješnoj suradnji državnih institucija – uključujući DHMZ, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za medicinu rada – građani se pravovremeno obavještavaju o toplinskim i hladnim valovima koji mogu ugroziti zdravlje. Posebno važan dio sustava ranog upozorenja odnosi se na hidrološke pojave, budući da je poplavama ugroženo čak 75 % stanovnika Hrvatske. Od kraja 2023. DHMZ-ova operativna hidroprognoza po prvi put pokriva cijelu Hrvatsku, omogućujući prognoze riječnih poplava čak pet dana unaprijed.
U predavanju će se dati i osvrt na podršku koju DHMZ daje poljoprivrednicima pružajući im niza korisnih agrometeoroloških podataka i prognoza, dostupnih na mrežnoj stranici, meteo.hr. Alati poput Agroklimatskog atlasa Hrvatske, tjednih i mjesečnih analize te specijaliziranih prognoza pomažu poljoprivrednicima u planiranju i smanjenju šteta na usjevima te omogućuju efikasnije planiranje poljoprivrednih aktivnosti.
Osim predstavljanja aktualnih sustava upozorenja DHMZ-a, predavanje će ukazati i na projekte usmjerene na njihovo unapređenje, kao što je projekt Clim4Cast, koji nudi priliku za unaprjeđenje sustava motrenja, prognoze i upozorenja na suše, toplinske valove i šumske požare u Hrvatskoj. To je posebno važno jer sustavna prognoza suše u Hrvatskoj još ne postoji, iako je suša, zajedno s olujama, uzrokovala najveće ekonomske gubitke od prirodnih nepogoda u razdoblju od 1981. do 2023.
O predavaču:
Tomislav Kozarić rođen je 15. kolovoza 1980. u Zagrebu. Nakon završetka Prirodoslovno-matematičke gimnazije, upisuje studij geofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje diplomira kao inženjer fizike, smjer meteorologija s oceanografijom.
Svoju profesionalnu karijeru započinje 2007. godine u Državnom hidrometeorološkom zavodu, gdje radi kao prognostičar u Sektoru za vremenske i pomorske analize i prognoze. Trenutačno je voditelj Odjela za vremensku analizu i verifikaciju. Osim što se bavi vremenskom analizom i verifikacijom, njegovo područje interesa uključuje meteorologiju u zaštiti od šumskih požara. Na tu temu piše stručne radove i koordinira suradnju DHMZ-a s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom.
Uz rad na vremenskim prognozama za radio, gledatelji ga mogu pratiti i kao prezentera vremenske prognoze na Hrvatskoj radioteleviziji.