Objave - priopćenja
Preliminarna analiza nedavnih poplava u Slavoniji s osvrtom na utjecaj klimatskih promjena
DHMZ, 26. 7. 2021. - Poplave koje su pogodile Slavoniju 17. i 18. srpnja 2021. većinom su karakteristične urbane poplave nastale uslijed velikih količina oborine koja je pala u izrazito kratkom vremenskom razdoblju. Tolika količina oborine preopteretila je sustave oborinske odvodnje koji je nisu bili u stanju pravovremeno evakuirati te se voda zadržavala na površini terena, na prometnicama, ali je oborinska voda prodirala i u niže etaže objekata.
Izuzetak su naselja oko Našica koja su nastradala uslijed bujičnih poplava nastalih zbog izlijevanja vode iz korita bujičnih potoka koji se spuštaju s Krndije. Oborine visokog intenziteta s brdskog područja Krndije dotekle su potocima Bukvik, Seonački potok, Našičke rijeke i ostalim manjim vodotocima do Donje Motičine, Seone, Martina, Zoljana i Našica u vremenu od 30 do 90 minuta što je rezultiralo njihovim brzim izlijevanjem iz korita i poplavljivanjem naselja uz njih.
S najavama nepovoljnih vremenskih prilika putem standardnih operativnih postupaka predviđenih za takve situacije DHMZ je započeo od 15. srpnja 2021., a 16 srpnja 2021. DHMZ je osim redovnih upozorenja na moguće opasne vremenske pojave, a koja uključuju i bujične/urbane poplave, izdao i posebno priopćenje koje je dostupno ovdje. Navedeno priopćenje je pored standardnih operativnih priopćenja nadležnim službama bilo javno dostupno, te je bilo dobro i pravodobno preneseno od strane medija.
Dodajemo da je bujičnim i urbanim poplavama iznimno teško prognozirati točnu lokaciju i magnitudu obzirom da ovise o lokalnim uvjetima terena i intenziteta oborine te se razvijaju u iznimno kratkom vremenskom periodu.
Poplave najčešće dijelimo na riječne, bujične, urbane, obalne, ledene poplave. Poplave velikih rijeka kao npr. Dunava nastaju uslijed veće, dugotrajnije oborine i/ili topljenja snijega na području sliva. Oborine koje su izazvala poplave u zapadnoj Europi svojom glavninom nisu pogodile slivove velikih rijeka koje gravitiraju prema nama. Unatoč tome, prošli tjedan nam je iz Mađarske polagano pristizao vodni val Dunavom koji je bio potaknut obilnim oborinama u njegovom vršnom dijelu sliva u Njemačkoj i Austriji. Stoga je Dunav na nekim hidrološkim postajama u Hrvatskoj rastao i dosegnuo mjere obrane od poplava, no daleko ispod maksimalnih vrijednosti iz 2013. godine. Danas, 26. srpnja 2021. Dunav većinom svog toka u Hrvatskoj lagano opada i ima tendenciju opadanja. Tendencije i hidrološka prognoza vodotoka na području Republike Hrvatske mogu se pratiti na našim dnevnim hidrološkim izvještajima koje redovno objavljujemo na našim mrežnim stranicama ovdje - jednom, a po potrebi i nekoliko puta dnevno.
Ekstremne količine oborine u Slavoniji i povezanost s klimatskim promjenama
Oborina je vrlo promjenljiv parametar, kako vremenski tako i prostorno. U toplom dijelu godine, u situacijama kada je atmosfera nestabilna, oborina često nastaje iz konvektivne naoblake. Veća količina energije u zraku, visoke temperature zraka praćene povećanom vlagom u zraku i brz vertikalni razvoj oblaka mogu dovesti do jakih i brzih promjena u atmosferi uz pojavu nevremena i opasnih vremenskih pojava.
Kiša koja je pala u razdoblju od 16. do 20. srpnja 2021. je posljedica visinske, vlagom vrlo bogate, ciklone koja se prostirala iznad Hrvatske. Na slici 1. su prikazane izmjerene količine oborine u tom razdoblju, prosječne srpanjske količine na razmatranim postajama u razdoblju 1981.-2020. te odstupanje izraženo u postocima. Iz prikazanog se može vidjeti da je u svega nekoliko dana na području Slavonije palo oko 120 do 215 % prosječne mjesečne količine oborine što su doista velike količine oborine u kratkom razdoblju.
Za povezivanje njihovog uzroka s klimatskim promjenama trebalo bi napraviti detaljniju prostornu i vremensku analizu, uzevši u obzir i zabilježenu maksimalnu količinu oborine u ovom razdoblju.
U budućnosti ekstremne vremenske pojave bit će ćešće, potrebno je prilagoditi poljoprivredne kulture i prateću infrastrukturu
Istraživanja klimatskih promjena ukazuju na zaključke da će ekstremne vremenske pojave u budućnosti biti češće i intenzivnije. Uz očekivani daljnji porast temperature zraka u Slavoniji, koja je naša žitnica, može doći do produljenja i/ili promjene vegetacijske sezone. Oborinski i temperaturni režim značajno utječe na vegetacijsku sezonu, a samim time i na prinos kultura koje se sade. Može se očekivati da će u pojedinim godinama doći do značajnijeg odstupanja prinosa pojedine kulture. Načini prilagodbe klimatskim uvjetima u budućnosti svakako uključuju navodnjavanje, održavanje zemljišta u svrhu obrane od poplava te osiguranje zasađenih kultura bilo postavljanjem zaštitnih mreža ili osiguravanjem prinosa u osiguravajućim kućama.