Objave - priopćenja
Od kraja 19. stoljeća količine oborine na Mediteranu su stabilne
Podaci s 23 000 postaja pokazuju da količine oborine nisu u opadanju
DHMZ, 25. 3. 2025. - Oborine u mediteranskoj regiji ostale su stabilne unatoč varijacijama između godina i desetljeća, pokazuje analiza povijesnih trendova za razdoblje 1871. – 2020. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, a temelje se na podacima s 23 000 postaja u 27 zemalja te imaju značajne posljedice na društvene, ekonomske i okolišne politike u regiji.
Oborinski režim Mediterana karakteriziran je neujednačenom raspodjelom oborine tijekom godine s izraženim manjkom tijekom ljeta. Projekcije klimatskih promjena i dosadašnja opažanja sugeriraju smanjenje količine oborine u ovom području tijekom 21. stoljeća. Međutim, pojedina istraživanja sugeriraju da su promjene u količinama oborine posljedica atmosferske cirkulacije, te bi dugoročno mogle ostati nepromijenjene.
Koristeći podatke s 23 000 kišomjernih postaja u 27 zemalja, uključujući Hrvatsku, Sergio Vicente-Serrano i suradnici objedinili su dosada najveći skup dostupnih podataka tijekom razdoblja 1871. – 2020., omogućujući im istraživanje dugoročnih godišnjih i sezonskih trendova oborine. Također su usporedili ovaj skup podataka s klimatskim modelima dostupnih iz projekata Coupled Model Intercomparison Project (CMIP) 5 i 6. Utvrdili su da su količine oborine na Mediteranu tijekom tog razdoblja uglavnom ostale stabilne, ali su pokazivale značajne prostorne varijacije te razlike između određenih desetljeća i sezona. Iako su u pojedinim regijama i razdobljima identificirani određeni trendovi, autori ih pripisuju dinamici atmosfere te sugeriraju da su povezani s unutarnjom varijabilnošću. Napominju kako njihovi podaci usklađuju opažanja s modelima CMIP 6 za prošle oborine, pri čemu ni jedni ni drugi ne pokazuju dominantan trend oborine u prošlosti.
Iako su tijekom analiziranog razdoblja utvrđeni zanemarivi trendovi u oborinama, autori ističu da se Mediteran suočava sa sve češćim sušama uzrokovane povećanom evaporacijom kao posljedicom rasta temperature zraka na ovom području. Zaključuju da će ovi rezultati imati važne posljedice za planiranje zaštite okoliša, poljoprivrede i upravljanja vodnim resursima u regiji.
Ponosni smo da su podaci DHMZ-a i naši stručnjaci doprinijeli ovom važnom istraživanju! Cijeli članak dostupan je ovdje.
Ovaj tekst se temelji na priopćenju časopisa Nature, uz prilagodbe za naš kontekst.