Objave - priopćenja
Plamene zore, zagađenje zraka i španjolski vulkan
DHMZ, 21. 10. 2021. - Jutros, u zoru mnogi su građani Zagreba kamerama zabilježili predivno crveno nebo i fotografije podijelili na društvenim mrežama. Kako je nebo raskošnošću crvenih boja više podsjećalo na spektakularan zalazak nego na izlazak sunca jedan je naš Twitter folover komentirao: Nikad još nisam vidio zalazak na istoku. A u inbox su nam stigli i sljedeći upiti: Je li boja neba bila posljedica zagađenja? Koji su kemijski elementi odgovorni za takvu boju zagađenja i koji su im izvori ispuštanja? Slijede odgovori na ova pitanja.
Posljednjih dana zabilježena je povećana koncentracija lebdećih čestica PM10 i PM2.5 u Zagrebu, najvjerojatnije kao posljedica produkata koji nastaju pri sagorijevanju krutih goriva (grijanje na drva) u kombinaciji sa, za kvalitetu zraka nepovoljnim atmosferskim uvjetima, odnosno stabilnom atmosferom. Ovakve situacije i povećane koncentracije lebdećih čestica nisu neuobičajene za hladni dio godine i sezonu grijanja. Pri takvim danima i nebo može biti crvenije i intenzivnijih ružičastih boja, početkom i krajem dana, osobito ako je prošarano i oblacima, a riječ je o refleksiji (odbijanju) i refrakciji (lomu) sunčevih zraka na česticama u atmosferi.
O vulkanu iz naslova
Na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u Osijeku i Slavonskom Brodu je jučer došlo do porasta koncentracija sumporovog dioksida (SO2). Modeli kvalitete zraka pokazuju da se može pretpostaviti da je to posljedica vulkanske aktivnosti na Kanarima.
Maksimalna vrijednost na postaji Osijek-1 je bila 36,93 µg/m3 (u 13 h), na postaji Slavonski Brod-1 94,64 µg/m3 (u 11 h), a na postaji Slavonski Brod-2 81,42 µg/m3 (Napominjemo da se radi o podacima koji nisu prošli sve stupnjeve kontrole). Nakon toga su koncentracije počele padati.
Pri tom nisu prekoračene granične vrijednosti propisane Uredbom o razinama onečišćenja u zraku (NN77/2020).
Povećane prizemne koncentracije SO2 u ovoj epizodi mogu se povezati s erupcijom vulkana na Kanarskom otočju. Ipak, najveća količina SO2 vidljiva je ponajprije u višim slojevima atmosfere (500hPa, oko 5,5 km nadmorske visine). Na 500 hPa plohi (slika dolje) vidljiva je i cijela pruga koja povezuje područje Kanarskih otoka i Europski kontinent. Animacije su dostupne ovdje.
U nižim slojevima atmosfere, 850 hPa te u prizemnom sloju prognozirane koncentracije SO2 nisu u trajanju i razinama koje bi naštetile zdravlju ljudi i okoliša. No moguće je da će, uz automatska mjerenja koja su ih zabilježila, povećane koncentracije sulfata biti detektirane u oborini koja se sutra očekuje u našoj zemlji.
Naime, uzorci oborine sa svih postaja obrađuju se u kemijskim laboratoriju DHMZ-a, a rezultate analize oborina koja bi mogla isprati ovaj SO2 iz atmosfere očekujemo u prvoj polovici studenog. Povećane vrijednosti sulfata mogu se očekivati i u uzorcima lebdećih čestica PM2.5.
Na povećane koncentracije polutanata u atmosferi uz izvore utječu i nepovoljne kombinacije atmosferskih parametara (niska brzina vjetra, niska temperatura, stabilna atmosfera) koji mogu znatno pojačati akumulaciju polutanata na lokalnom području. Ako spadate u skupinu osjetljive populacije (npr. osobe s respiratornim problemima) pratite stanje kvalitete zraka na portalu Kvaliteta zraka u republici Hrvatskoj te postupajte u skladu s uputama na portalu.
Uloga DHMZ-a
DHMZ upravlja radom državne mreže, osigurava izgradnju novih postaja u državnoj mreži, osigurava praćenje kvalitete zraka (mjerenje plinovitih onečišćujućih tvari, fizikalno-kemijske analize oborine, prikupljanje podataka, osiguranje kvalitete i provjere mjerenja i podataka, ugađanje i provjeru tehničkih karakteristika mjerne opreme u skladu s referentnim metodama mjerenja te obradu i prikaz rezultata mjerenja) i odgovoran je za provođenje programa mjerenja kvalitete zraka na tim postajama.
Dodatno, obavlja procjenu kvalitete zraka, modeliranje za potrebe procjene te modeliranje za potrebe stručnih analiza podataka o emisijama onečišćujućih tvari i određivanje doprinosa pojedinog izvora emisija razinama onečišćujućih tvari u zraku za potrebe izrade akcijskih planova. Ove obveze DHMZ-a propisane su Zakonom o zaštiti zraka (NN127/19).
DHMZ za svaku godinu do kraja travnja sljedeće godine izdaje izvješće o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Izvješća su dostupna na našim mrežnim stranicama ovdje. Svi podaci mjerenja na postajama državne mreže dostupni su na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, poveznica na portal je ovdje.