Objave - priopćenja
Svjetski dan ledenjaka: Lančane posljedice ubrzanog otapanja ledenjaka
DHMZ, 21. 3. 2025. - Danas se obilježava prvi Svjetski dan ledenjaka u povijesti – kao upozorenje na opasnost od niza lančanih posljedica ubrzanog otapanja ledenjaka, koje ne ugrožavaju samo planinska područja, već i gospodarstva, ekosustave i zajednice diljem svijeta. Tijekom pet od proteklih šest godina zabilježeno je najbrže povlačenje ledenjaka u povijesti mjerenja. U razdoblju 2022. – 2024. zabilježen je najveći trogodišnji gubitak mase ledenjaka u povijesti mjerenja. Prema izvješćima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Svjetske službe za praćenje ledenjaka (WGMS), u mnogim regijama ono što se nekad nazivalo vječnim ledom ledenjaka neće preživjeti 21. stoljeće.
Više od 275 000 svjetskih ledenjaka zauzima površinu od oko 700 000 km2. Ledenjaci i ledeni pokrovi čine oko 70 % svjetskih slatkovodnih resursa. Visoke planinske regije slikovito možemo opisati kao vodotornjeve svijeta. Pražnjenje ledenjaka stoga je prijetnja opskrbi vodom za stotine milijuna ljudi koji žive nizvodno od njih i ovise o otpuštanju vode pohranjene prošlih zima tijekom najtoplijih i najsuših mjeseci u godini. Otapanjem ledenjaka kratkoročno se povećavaju prirodne opasnosti poput poplava.
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2025. Međunarodnom godinom očuvanja ledenjaka, a 21. ožujka Svjetskim danom ledenjaka koji će se obilježavati svake godine. Cilj je podizanje svijesti o ključnoj ulozi ledenjaka, snijega i leda u klimatskom sustavu i hidrološkom ciklusu te o njihovoj važnosti za lokalna, nacionalna i globalna gospodarstva. UNESCO i WMO predvode aktivnosti i koordiniraju međunarodne napore u kojima sudjeluje i kojima potporu pruža više od 200 organizacija i 35 zemalja.
Očuvanje ledenjaka ekološka je i gospodarska nužnost
U Izvješću WMO-a o stanju globalne klime za 2024. potvrđeno je da je u razdoblju 2022. – 2024. došlo do najvećeg trogodišnjeg gubitka ledenjaka u povijesti mjerenja. Sedam od deset godina s najnegativnijom bilancom mase zabilježeno je nakon 2016., istaknula je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Očuvanje ledenjaka nije samo ekološka, gospodarska i društvena nužnost. To je pitanje opstanka, dodala je.
Svjetska služba za praćenje ledenjaka na temelju skupa podataka dobivenih motrenjima diljem svijeta procjenjuje da su ledenjaci (koji nisu dio kontinentalnih ledenih pokrova na Grenlandu i Antarktici) od početka mjerenja 1975. izgubili više od 9 000 milijardi tona.
To je jednako ogromnoj gromadi leda površine Njemačke i debljine 25 metara, objašnjava prof. dr. Michael Zemp, direktor WGMS-a.
Hidrološka godina 2024. bila je treća uzastopna godina neto gubitka mase u svih 19 ledenjačkih regija. Hidrološke godine 2024. gubitak mase ledenjaka iznosio je 450 milijardi tona, što je čini četvrtom najnegativnijom godinom u povijesti mjerenja. Dok je gubitak mase u nekim regijama bio relativno umjeren, primjerice u kanadskom Arktiku i rubnim dijelovima Grenlanda, ledenjaci u Skandinaviji, na Svalbardu i u sjevernoj Aziji zabilježili su najveći godišnji gubitak mase u povijesti mjerenja.
Otapanje ledenjaka doprinosi podizanju razine mora
Tim novim nalazima dopunjuje se nedavni zajednički projekt objavljen u časopisu Nature početkom 2025. koji je koordinirao WGMS, čije je sjedište na Sveučilištu u Zürichu u Švicarskoj.
Tom studijom – takozvanom međuusporedbom bilance mase ledenjaka (GlaMBIE) – utvrđeno je da su od 2000. do 2023. ledenjaci izgubili 5 % preostalog leda. U regionalnim okvirima taj se gubitak kreće od 2 % na Antarktici i subantarktičkim otocima do gotovo 40 % u Srednjoj Europi.
Ako se otapanje nastavi trenutačnom brzinom, mnogi ledenjaci na zapadu Kanade i u SAD-u, Skandinaviji, Srednjoj Europi, na Kavkazu, Novom Zelandu i u Tropima neće preživjeti 21. stoljeće.
Globalni gubitak mase ledenjaka od 2000. do 2023. iznosio je ukupno 6 542 milijardi tona ili 273 milijardi tona leda godišnje, navodi se u toj studiji. To je jednako količini vode koju cijelo svjetsko stanovništvo potroši u 30 godina ako troše tri litre po osobi dnevno.
Tijekom tog razdoblja razina mora globalno se podignula za 18 mm uslijed otapanja ledenjaka.
To možda ne zvuči kao puno, ali ima velik utjecaj: svaki milimetar za koji se razina mora podigne izlaže dodatnih 200 000 do 300 000 ljudi godišnjim poplavama, naveo je Zemp.
Ledenjaci su trenutačno drugi najveći čimbenik koji doprinosi podizanju globalne razine mora nakon zagrijavanja oceana.
Ledenjak godine 2025.
WGMS je na prvi Svjetski dan ledenjaka predstavio prvi Ledenjak godine. Cilj je naglasiti ljepotu ledenjaka diljem svijeta te odati priznanje predanim glaciolozima koji ih motre desetljećima i tako daju svoj doprinos međunarodno koordiniranom projektu praćenja. Ledenjak South Cascade Glacier, koji se nalazi u planinskom lancu Cascade Range u Washingtonu u Sjedinjenim Državama, izabran je za Ledenjak godine 2025. Taj se ledenjak kontinuirano prati od 1952. te je za njega dostupna jedna od najdužih neprekinutih povijesti glacioloških mjerenja bilance mase na zapadnoj Zemljinoj polutki.
Ledenjak South Cascade Glacier istovremeno je primjer ljepote ledenjaka i dugoročne predanosti znanstvenika i volontera koji već više od šest desetljeća prikupljaju podatke izravno s terena kako bi se kvantificirala promjena mase ledenjaka, izjavila je Caitlyn Florentine, jedna od istraživačica iz agencije U.S. Geological Survey koja sudjeluje u praćenju tog ledenjaka.
