1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


Za četiri najvažnija pokazatelja klimatskih promjena u 2021. zabilježeni su novi rekordi

DHMZ, 18. 5. 2022. - Danas u 10 h Svjetska meteorološka orgranizacija WMO je objavila Izvješće o stanju globalne klime u 2021. Izvješće uključuje doprinose nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, klimatskih centra, deseci stručnjaka i UN partnera. U nastavku je cjelovit prijevod priopćenja WMO-a s poveznicom na izvješće:

Za četiri najvažnija pokazatelja klimatskih promjena u 2021. zabilježeni su novi rekordi: to su koncentracije stakleničkih plinova, podizanje razine mora, toplina u oceanu i zakiseljavanje oceana. To je još jedan jasan znak da ljudsko djelovanje uzrokuje promjene planetarnih razmjera na kopnu, u oceanu i u atmosferi koje imaju dugotrajne štetne posljedice na održivi razvoj i ekosustave, priopćila je WMO.

Ekstremne vremenske pojave posljedica su klimatskih promjena koja nam je svakodnevno vidljiva i koja je prouzročila gospodarske štete mjerene u stotinama milijardi američkih dolara, odnijela brojne ljudske živote i negativno utjecala na dobrobit ljudi, istovremeno uzrokovavši poremećaje u sigurnosti opskrbe hranom i vodom te raseljavanje koji su se u 2022. pojačali.

U Izvješću WMO-a o stanju globalne klime u 2021. potvrđuje se da je posljednjih sedam godina bilo najtoplijih sedam godina u povijesti mjerenja. Pritom je 2021. bila samo jedna od najtoplijih sedam godina zbog događaja La Niña početkom i krajem godine koji je doveo do kratkoročnog smanjenja temperatura, ali nije preokrenuo općeniti trend njihova rasta. Prosječna globalna temperatura u 2021. bila je za oko 1,11 (± 0,13) °C viša nego u predindustrijskom razdoblju.

Kritizirajući deprimirajuće neuspjehe čovječanstva u hvatanju ukoštac s poremećajima klime, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je povodom objave vodećeg izvješća WMO-a na hitno djelovanje kojim bi se riješili najdostupniji elementi transformacije energetskih sustava i njihova odmaka od slijepe ulice fosilnih goriva.

Guterres je u videoporuci predložio pet ključnih mjera za pokretanje tranzicije prema energiji iz obnovljivih izvora, uključujući bolji pristup tehnologiji i materijalima za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora, utrostručavanje javnih i privatnih ulaganja u obnovljive izvore energije te ukidanje subvencija za fosilna goriva, koja se subvencioniraju s otprilike 11 milijuna američkih dolara svake minute.

Obnovljivi izvori energije jedini su put do stvarne sigurnosti opskrbe energijom, stabilnih cijena energije i održivih mogućnosti zapošljavanja. Ako udružimo snage, transformacija prema obnovljivoj energiji može biti mirovni projekt 21. stoljeća, izjavio je g. Guterres.

Svijet mora djelovati u ovom desetljeću kako bi se spriječili sve razorniji utjecaji klimatskih promjena i kako bi se porast temperature zadržao na razini manjoj od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine, dodao je.

Samo je pitanje vremena kad ćemo zabilježiti još jednu najtopliju godinu u povijesti mjerenja, izjavio je glavni tajnik WMO-a, profesor Petteri Taalas. Klima se mijenja naočigled. Toplina koju su zadržali staklenički plinovi ispušteni u atmosferu ljudskim djelovanjem zagrijavat će planet još mnogo naraštaja. Podizanje razine more te zagrijavanje i zakiseljavanje oceana nastavit će se još stotinama godina ako ne izumimo način za uklanjanje ugljika iz atmosfere. Neki su ledenjaci došli do točke nakon koje više nema povratka, što će imati dugotrajne posljedice u svijetu u kojem se već sada više od dvije milijarde ljudi suočava s nestašicom vode.

Ekstremne vremenske pojave najneposrednije utječu na naše svakodnevne živote. Zahvaljujući godinama ulaganja u pripremljenost na katastrofe postali smo bolji u spašavanju života, iako gospodarske štete vrtoglavo rastu. Međutim, izvanredna situacija prouzrokovana sušom na Rogu Afrike te nedavne smrtonosne poplave u Južnoj Africi i ekstremne vrućine u Indiji i Pakistanu pokazuju nam da je pred nama još jako mnogo posla. Sustavi ranog upozorenja od najveće su važnosti za prilagodbu klimatskim promjenama, ali su unatoč tome dostupni u manje od polovice država članica WMO-a. Obvezali smo se da ćemo ranim upozorenjima u sljedećih pet godina doprijeti do svakog stanovnika planeta, kao što je zatražio glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, rekao je profesor Taalas.

Izvješćem WMO-a o stanju globalne klime nadopunjuje se Šesto izvješće o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), koje obuhvaća podatke do 2019. U novom izvješću WMO-a, uz koje je objavljen i kraći pregled, navode se podaci i praktični primjeri za donositelje politika o razvoju pokazatelja klimatskih promjena iz IPCC-jevih izvješća na svjetskoj razini tijekom proteklih godina te o utjecajima s njima povezanih implikacija na ekstremne vremenske pojave na nacionalnoj i regionalnoj razini u 2021.

Izvješće WMO-a o stanju globalne klime službeni je dokument za pregovore o klimatskim promjenama u okviru UN-a, poznate pod nazivom COP27, koji će se održati kasnije ove godine u Egiptu.

U izradi izvješća sudjelovali su deseci stručnjaka iz država članica WMO-a, uključujući njihove nacionalne meteorološke i hidrološke zavode te globalne centre za podatke i analizu, kao i iz regionalnih centara za klimu, uz Svjetski klimatski istraživački program (WCRP), Globalni program motrenja atmosfere (GAW), Globalni program motrenja kriosfere te Službu za klimatske promjene Copernicus Europske unije.

Među partnerima Ujedinjenih naroda su Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Međuvladina oceanografska komisija UNESCO-a (UNESCO-IOC), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR), Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) i Svjetski program za hranu (WFP).

Razlika globalne godišnje srednje temperature u odnosu na predindustrijske uvjete (1850.–1900.) za šest globalnih skupina podataka o temperaturi (1850. – 2021.). Pojedinosti o skupinama podataka i njihovoj obradi nalaze se pod naslovom Skupine podataka i metode. Izvor: Met Office, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Ključne poruke

Koncentracije stakleničkih plinova dosegnule su novu globalnu rekordnu razinu u 2020. Koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) dosegnula je 413,2 dijelova na milijun (ppm) na globalnoj razini, što predstavlja povećanje od 149 % u odnosu na predindustrijsku razinu. Podaci s pojedinih lokacija ukazuju na to da su se koncentracije CO2 nastavile povećavati u 2021. i početkom 2022. Mjesečni prosjek CO2 na lokaciji Mauna Loa na Havajima tako je u travnju 2020. iznosio 416,45 ppm, u travnju 2021. 419,05 ppm, a u travnju 2022. 420,23 ppm.

Globalna godišnja srednja temperatura u 2021. bila je za oko 1,11 (±0,13) °C viša od predindustrijskog prosjeka za razdoblje 1850.–1900., što je niže nego nekih prethodnih godina zbog uvjeta uzrokovanih događajem La Niña početkom i krajem godine, koji su doveli do pada temperatura. Posljednjih sedam godina, od 2015. do 2021., najtoplije su u povijesti mjerenja.

Toplina u oceanu bila je rekordno visoka. Gornji sloj oceana do dubine od 2000 m nastavio se zagrijavati u 2021. i očekuje se da će se taj trend nastaviti i u budućnosti, a radi se o nepovratnoj promjeni u stoljetnim ili čak tisućljetnim okvirima. Sve skupine podataka ukazuju na to da su se stope zagrijavanja oceana posebno intenzivirale u protekla dva desetljeća, a toplina prodire sve dublje. Na dobrom dijelu oceana u nekom trenutku u 2021. zabilježen je najmanje jedan snažan toplinski val.

Zakiseljavanje oceana. Oceani apsorbiraju oko 23 % godišnjih emisija CO2 uzrokovanog ljudskim djelovanjem iz atmosfere. On reagira s morskom vodom i uzrokuje zakiseljavanje oceana koja ugrožava morske organizme i usluge ekosustava, a time i sigurnost opskrbe hranom, turizam i zaštitu obala. Sa smanjenjem pH vrijednosti oceana smanjuje se i njihov kapacitet za apsorpciju CO2 iz atmosfere. IPCC je zaključio da postoji vrlo velika vjerojatnost da je pH vrijednost površine otvorenog oceana pala na najnižu razinu u najmanje 26 000 godina, a sadašnje brzine kojom se pH vrijednost mijenja nezabilježene su najmanje u tom razdoblju.

Globalna srednja razina mora dosegnula je novu rekordno visoku razinu 2021. nakon što se u razdoblju 2013. – 2021. prosječno povećavala za 4,5 mm godišnje. To je više nego dvostruko veća stopa od one zabilježene u razdoblju 1993. – 2002. i uglavnom je uzrokovana ubrzanim nestajanjem ledene mase iz ledenih pokrova. Takva stopa ima ogromne posljedice na milijune stanovnika obalnih područja i povećava njihovu ugroženost tropskim ciklonama.

Kriosfera. Iako je u glaciološkoj godini 2020. – 2021. otapanje bilo manje nego prethodnih godina, prisutan je jasan trend ubrzavanja nestajanja mase u desetljetnim okvirima. Referentni ledenjaci svijeta u prosjeku su se stanjili za 33,5 m (ekvivalenta leda) od 1950., od čega 76 % od 1980. Za ledenjake u Kanadi i na sjeverozapadu SAD-a 2021. je bila posebno teška godina u kojoj je zabilježen rekordan gubitak ledene mase uslijed toplinskih valova i požara u lipnju i srpnju. Na Grenlandu je sredinom kolovoza došlo do iznimnog otapanja, a na lokaciji Summit Station, najvišoj točki ledenog pokrova na visini od 3 216 m, prvi je put u povijesti zabilježena kiša.

Izvor: Altimetrija AVISO-a (https://www.aviso.altimetry.fr)

Iznimni toplinski valovi oborili su rekorde diljem zapadnog dijela Sjeverne Amerike i na Sredozemlju. U mjestu Death Valley u Kaliforniji 9. srpnja izmjereno je 54,4 °C, što je blizu vrijednosti izmjerenoj 2020., koja je bila najviša vrijednost izmjerena na svijetu najmanje od tridesetih godina 20. stoljeća. U Siracusi na Siciliji izmjereno je 48,8 °C. U kanadskoj pokrajini British Columbia 29. lipnja izmjereno je 49,6 °C. Te su temperature doprinijele preko 500 prijavljenih smrtnih slučajeva koji se povezuju s visokim temperaturama, kao i razornim šumskim požarima uslijed kojih su poplave u studenom imale još gore posljedice.

Poplave su uzrokovale gospodarske štete u vrijednosti od 17,7 milijardi američkih dolara u pokrajini Henan u Kini, a u zapadnoj Europi sredinom srpnja zabilježene su neke od najgorih poplava u povijesti, s kojima se povezuju gospodarske štete u Njemačkoj čija vrijednost premašuje 20 milijardi američkih dolara. Izgubljeni su brojni ljudski životi.

Suša je pogodila brojne dijelove svijeta, uključujući Rog Afrike, Kanadu, zapad Sjedinjenih Država, Iran, Afganistan, Pakistan i Tursku. U suptropskoj Južnoj Americi suše su uzrokovale velike štete u poljoprivredi, kao i poremećaje u proizvodnji energije i riječnom prometu. Suša na Rogu Afrike u 2022. se dodatno pojačala. Istočna Afrika suočava se s vrlo realnom mogućnošću da će kiše izostati četvrto godišnje doba zaredom, što će u Etiopiji, Keniji i Somaliji uzrokovati najdužu sušu u posljednjih 40 godina. Humanitarne agencije upozoravaju na razorne posljedice za stanovnike tog područja i njihove egzistencije.

Uragan Ida bio je najznačajniji u sezoni uragana na sjevernom Atlantiku. Kopno je pogodio u Louisiani 29. kolovoza, prouzročivši gospodarske štete u Sjedinjenim Državama koje se procjenjuju na 75 milijardi američkih dolara.

Ozonska rupa nad Antarktikom bila je neuobičajeno velika i duboka, dosegnuvši maksimalnu površinu od 24,8 milijuna km2 (što odgovara veličini Afrike) uslijed snažnog i stabilnog polarnog vrtloga te iznadprosječno hladnih uvjeta u nižoj stratosferi.

Sigurnost opskrbe hranom. Kombinirani utjecaji ratnih sukoba, ekstremnih vremenskih događaja i gospodarskih šokova, koje je dodatno pogoršala pandemija bolesti COVID-19, ugrozili su desetljeća napretka ostvarenog u unapređenju sigurnosti opskrbe hranom na svjetskoj razini. Sve je veći broj država također izložen rastućem riziku od gladi uslijed humanitarnih kriza koje su se pogoršale u 2021. Od ukupnog broja pothranjenih osoba u 2020., više od polovice ih živi u Aziji (418 milijuna), dok ih trećina živi u Africi (282 milijuna).

Raseljavanje. Hidrometeorološke opasnosti i dalje su čimbenik koji doprinosi internom raseljavanju. Najveći broj raseljenih osoba od listopada 2021. zabilježen je u Kini (više od 1,4 milijuna), na Filipinima (više od 386 000) te u Vijetnamu (više od 664 000).

Ekosustavi. Klimatske promjene utječu na kopnene, slatkovodne, obalne i morske ekosustave i usluge koje oni pružaju, a neki od njih osjetljiviji su na klimatske promjene od drugih. Neki ekosustavi propadaju nezapamćenom brzinom. Primjerice, klimatske promjene snažno utječu na planinske ekosustave, koje možemo slikovito opisati kao vodotornjeve svijeta. Porast temperatura dovodi do povećanog rizika od nepovratnog nestajanja morskih i obalnih ekosustava, uključujući livade morske trave i šume algi. Koraljni grebeni posebno su osjetljivi na utjecaje klimatskih promjena. Predviđa se da će 70 – 90 % njihove nekadašnje površine nestati ako se globalna temperatura poveća za 1,5 °C, odnosno da će je nestati više od 99 % ako se globalna temperatura poveća za 2 °C. Postoji rizik od nestajanja 20 – 90 % postojećih močvara u obalnim područjima do kraja stoljeća, ovisno o brzini podizanja razina mora. Uslijed toga dodatno će biti ugroženi opskrba hranom, turizam i zaštita obala, zajedno s ostalim uslugama ekosustava.

Svjetski gospodarski forum

Izvješće je objavljeno neposredno prije Godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u 2022., na kojem će se okupiti više od 2 000 čelnika i stručnjaka iz cijelog svijeta i čija je ovogodišnja tema Povijest na prekretnici: vladine politike i poslovne strategije. Mobilizacija javno-privatnog djelovanja kako bi se ostvarili ključni svjetski klimatski ciljevi za 2030. i 2050. glavna je tema na dnevnom redu.

U Izvješću o stanju globalne klime naglašava se da je potrebno brzo, opsežno i sustavno djelovanje kako bi se ublažili ekološki rizici navedeni u Izvješću o globalnim rizicima Svjetskog ekonomskog foruma, rekla je Gim Huay Neo, članica Upravnog odbora Svjetskog ekonomskog foruma.

Kao što je nedavno izvješće IPCC-a pokazalo, već imamo sredstva i znanja koji su nam potrebni za smanjenje emisija i ograničenje globalnog zagrijavanja. Moramo usredotočiti svoje napore na odvažne politike i odvažna rješenja kojima možemo brzo transformirati naš način proizvodnje i potrošnje resursa. U središtu našeg pristupa moraju biti ljudi i partnerstva, bez obzira na to radi li se o otvaranju novih radnih mjesta, boljem pristupu i cjenovnoj pristupačnosti za sve ili izgradnji čišćeg i zelenijeg okruženja za život.

Predstojeći godišnji sastanak u Davosu ključna je prilika da ojačamo svoju odlučnost u borbi protiv klimatskih promjena, da ambicije pretočimo u djela te da uspostavimo više partnerstava kako bismo zajednički gradili budućnost kojom ćemo se moći ponositi, izjavila je.

Napomene urednicima

Informacije navedene u ovom izvješću potječu od brojnih nacionalnih meteoroloških i hidroloških zavoda i s njima povezanih institucija te od regionalnih klimatskih centara, Svjetskog klimatskog istraživačkog programa (WCRP), Globalnog programa promatranja atmosfere (GAW), Globalnog programa promatranja kriosfere i Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije. Među partnerima Ujedinjenih naroda su Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Međuvladina oceanografska komisija UNESCO-a (UNESCO-IOC), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR), Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) i Svjetski program za hranu (WFP).

WMO zahvaljuje stručnjacima iz svoje mreže na velikom trudu i radu koji su uložili u ovo izvješće i koji ga čini mjerodavnim izvorom informacija o stanju klime i njezinim utjecajima. Posebno zahvaljujemo Met Officeu Ujedinjene Kraljevine, koji je predvodio izradu ovog izvješća.

Radi dosljednosti izvješćivanja, kao polazno razdoblje po mogućnosti se uzima uobičajeni klimatološki standard WMO-a, razdoblje 1981. – 2010. Međutim, za neke pokazatelje ne možemo uzeti to polazno razdoblje jer nam nedostaju mjerenja za cijelo razdoblje ili jer je za izračun reprezentativnih statističkih podataka potrebno dulje razdoblje.

Za globalnu srednju temperaturu polazna je vrijednost 1850. – 1900. Ta se polazna vrijednost uzima u nedavnim izvješćima IPCC-a kao zamjena za temperature predindustrijskog razdoblja te je relevantna za razumijevanje napretka u odnosu na ciljeve Pariškog sporazuma.

Podaci o temperaturi SMO-a temelje se na šest međunarodnih skupina podataka. To su HadCRUT.5.0.1.0 (Met Office, UK), NOAAGlobalTemp v5 (SAD), NASA GISTEMP v4 (SAD), Berkeley Earth (SAD), ERA5 (ECMWF) i JRA-55 (Japan).