Objave - priopćenja
2024. će vjerojatno biti najtoplija godina u povijesti mjerenja
Zagrijavanje je privremeno dosegnulo 1,5 °C
DHMZ, 11. 11. 2024. - Godina 2024. vjerojatno će biti najtoplija u povijesti mjerenja nakon produljenog niza iznimno visokih mjesečnih globalnih srednjih temperatura, navodi u svom priopćenju Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo predstavila je najvažnije točke ažuriranog Izvješća o stanju klime u 2024. godini, na konferenciji za medije koja je održana danas, prvog dana konferencije COP 29 u Bakuu u Azerbajdžanu.
WMO je u svojem Izvješću još jednom oglasio crvenu uzbunu zbog same brzine odvijanja klimatskih promjena tijekom samo jednog naraštaja, čemu uvelike doprinose razine stakleničkih plinova u atmosferi koje su stalno u porastu. Razdoblje od 2015. do 2024. bit će najtoplije desetljeće u povijesti mjerenja. Gubitak mase ledenjaka, podizanje razine mora i zagrijavanje oceana se ubrzavaju, a ekstremne vremenske pojave imaju razorne posljedice za zajednice i gospodarstva diljem svijeta.
Globalna srednja temperatura zraka u razdoblju od siječnja do rujna 2024. bila je za 1,54 °C (uz moguće odstupanje od ±0,13 °C) viša od predindustrijskog prosjeka, čemu je doprinio događaj El Niño koji ima zagrijavajući učinak, pokazuje analiza šest međunarodnih skupina podataka kojima se koristi WMO.
Klimatska katastrofa razorno djeluje na zdravlje, produbljuje nejednakosti, narušava održivi razvoj i remeti temelje mira. Najteže su pogođeni oni najranjiviji, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.
U izvješću se naglašava da su ambicije iz Pariškog sporazuma u velikoj opasnosti.
Mjesečno i godišnje zagrijavanje privremeno je prešlo 1,5 °C, no važno je naglasiti da to NE znači da nismo uspjeli ostvariti cilj iz Pariškog sporazuma da dugoročni porast globalne prosječne površinske temperature održimo znatno nižim od 2 °C iznad predindustrijskih razina te da poduzmemo napore da to zagrijavanje ograničimo na 1,5 °C, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Globalne temperaturne anomalije zabilježene u dnevnim, mjesečnim i godišnjim okvirima podliježu velikim varijacijama koje su djelomično posljedica prirodnih pojava kao što su El Niño i La Niña. Ne bi ih trebalo poistovjećivati s dugoročnim ciljem koji se u pogledu temperature utvrđuje u Pariškom sporazumu jer se on odnosi na prosječne globalne razine temperatura tijekom više desetljeća, objasnila je.
Međutim, neophodno je prepoznati da je zagrijavanje za svaki djelić stupnja bitno. Bez obzira na to je li zagrijavanje ispod ili iznad razine od 1,5 °C, svako dodatno povećanje globalnog zagrijavanja dovodi do povećanih klimatskih ekstrema, utjecaja i rizika, navela je Celeste Saulo.
Rekordna količina kiše i poplave, tropski cikloni koji se ubrzano intenziviraju, smrtonosne vrućine, neumoljive suše i bješnjenje šumskih požara koje smo ove godine doživjeli u različitim dijelovima svijeta nažalost su naša nova stvarnost i najava naše budućnosti, dodala je. Moramo hitno smanjiti emisije stakleničkih plinova i pojačati naš nadzor nad klimatskim promjenama i njihovo razumijevanje. Moramo pojačati potpore za prilagodbu klimatskim promjenama kroz usluge informiranja o klimi i rana upozorenja za sve, zaključila je.
Naglasci iz Izvješća
Temperatura: Globalna srednja temperatura zabilježena tijekom 2024. vjerojatno će nadmašiti i temperaturu zabilježenu tijekom 2023., koja je dosad bila najtoplija godina u povijesti mjerenja. Globalna srednja temperatura tijekom 16 uzastopnih mjeseci (od lipnja 2023. do rujna 2024.) vjerojatno je nadmašila sve rekorde izmjerene u povijesti i to često uz veliko odstupanje, pokazuje konsolidirana analiza skupina podataka koju je proveo WMO.
Ako granica od 1,5 °C bude premašena tijekom jedne pojedinačne godine ili više njih, to ne znači nužno da je nedostižno poduzimanje napora da se porast temperature ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, kako se navodi u Pariškom sporazumu. Prekoračenje razina zagrijavanja koje se navode u Pariškom sporazumu trebalo bi razumjeti kao prekoračenje tijekom duljeg razdoblja, obično nekoliko desetljeća ili više, iako se u samom sporazumu to konkretno ne definira.
Nastavak globalnog zagrijavanja ukazuje na hitnu i neizbježnu potrebu za pažljivim praćenjem, nadzorom i komunikacijom o stanju zagrijavanja u odnosu na dugoročni temperaturni cilj Pariškog sporazuma kako bi se donositeljima odluka pomoglo u promišljanjima. WMO je u tu svrhu oformio međunarodni stručni tim, a prvobitni podaci ukazuju na to da dugoročno globalno zagrijavanje trenutačno vjerojatno iznosi oko 1,3 °C u odnosu na polaznu vrijednost razdoblja 1850. – 1900.
Tijekom 2023. zabilježene su rekordne razine stakleničkih plinova. Podaci u stvarnom vremenu ukazuju na to da su te razine nastavile rasti tijekom 2024. Koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi povećala se s oko 278 ppm, koliko je iznosila 1750., na 420 ppm tijekom 2023., što je povećanje od 51 %. To dovodi do zadržavanja topline i porasta temperature.
Toplina oceana zabilježena tijekom 2023. bila je najviša u povijesti mjerenja, a preliminarni podaci pokazuju da se njezin rast tijekom 2024. nastavio na usporedivim razinama. Stope zagrijavanja oceana posebno su se snažno povećale u posljednja dva desetljeća. Ocean je od 2005. do 2023. u prosjeku svake godine apsorbirao oko 3,1 milijuna teravatsati (TWh) topline. Ta je količina za više od 18 puta veća od svjetske potrošnje energije tijekom 2023.
U oceanu je pohranjeno oko 90 % energije nakupljene u Zemljinu sustavu te se stoga očekuje da će se zagrijavanje oceana nastaviti, a to je nepovratna promjena u stoljetnim ili čak tisućljetnim okvirima.
Podizanje razine mora ubrzava se zbog toplinske ekspanzije toplijih voda te zbog otapanja ledenjaka i ledenih pokrova. Globalna prosječna razina mora od 2014. do 2023. podizala se po stopi od 4,77 mm godišnje, a ta je stopa više nego dvostruko veća od stope zabilježene u razdoblju od 1993. do 2002. Taj se rast tijekom 2023. još više ubrzao zbog učinka pojave El Niño. Preliminarni podaci za 2024. pokazuju da se podizanje razine mora s opadanjem El Niña spustilo natrag na razine koje odgovaraju trendu porasta od 2014. to 2022.
Gubitak mase ledenjaka se pogoršava. Ledenjaci su tijekom 2023. izgubili rekordnih 1,2 m vodnog ekvivalenta leda, što je oko pet puta više od količine vode u Mrtvom moru. To je najveći gubitak od početka mjerenja 1953., a uzrokovalo ga je ekstremno otapanje u Sjevernoj Americi i Europi. Ledenjaci u Švicarskoj izgubili su oko 10 % svojeg preostalog obujma 2021./2022. i 2022./2023.
Površina morskog leda. Površina antarktičkog morskog leda – kako godišnji minimum u veljači tako i maksimum u rujnu – bila je druga najniža u povijesti satelitskih mjerenja (1979. – 2024.) nakon 2023. Minimalna površina arktičkog morskog leda nakon ljetnog otapanja bila je sedma najniža u povijesti satelitskog mjerenja, a maksimalna površina bila je nešto niža od dugoročnog prosjeka razdoblja 1991. – 2020.
Ekstremne vremenske i klimatske pojave ugrozile su održiv razvoj u svim područjima te su dovele do pogoršanja nesigurnosti opskrbe hranom, raseljavanja i migracija. Opasne vrućine utjecale su na milijune ljudi diljem svijeta. Velike količina oborina, poplave i tropski cikloni odnijeli su brojne ljudske živote i prouzročili veliku materijalnu štetu. Dugotrajna suša koja vlada u nekim područjima pogoršala se uslijed djelovanja pojave El Niño.
Poglavlje o utjecajima klime, za koje podatke dostavljaju partneri Ujedinjenih naroda, bit će prošireno u konačnom Izvješću o stanju globalne klime za 2024., koje će biti objavljeno u ožujku 2025.
U proteklih je pet godina ostvaren napredak u području klimatskih usluga i ranih upozorenja. U okviru inicijative Early Warnings for All (EW4All) (Rana upozorenja za sve) ostvarena su poboljšanja kako bi do kraja 2027. svi bili zaštićeni od opasnih vremenskih, vodnih i klimatskih događaja sustavima ranog upozoravanja koji spašavaju živote. Broj država koje su izvijestile da imaju sustave ranog upozoravanja koji obuhvaćaju više opasnosti sada iznosi 108.
Razumijevanje varijabilnosti klime i klimatskih promjena ključno je za optimizaciju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, osiguravanje otpornosti energetskih sustava i analiziranje obrazaca potražnje za energijom, naročito energije za grijanje i hlađenje.
Ažurirano Izvješće o stanju klime u 2024. godini dostupno je ovdje.
Video o ažuriranom Izvješću dostpan je ovdje.
Dodatne informacije
WMO godišnja Izvješća o stanju globalne klime objavljuje od 1993.
Od 2016. WMO objavljuje i preliminarne nalaze o ključnim klimatskim pokazateljima na temelju najnovijih informacija u vrijeme pisanja koji služe kao izvor informacija za Konferenciju stranaka (COP) UNFCCC-a. Ažuriranje izvješća o stanju klime za 2024. sažetiji je format u kojem se naglasak stavlja na ključne poruke potrebne donositeljima politika na konferenciji COP.
U njemu se naglašavaju preliminarni glavni klimatski pokazatelji i utjecaji na temelju podataka koje dostavljaju nacionalne meteorološke i hidrološke službe, partnerske agencije UN-a, regionalni klimatski centri i opsežna mreža stručnjaka. Podaci o površinskim temperaturama zraka temelje se na šest međunarodnih skupina podataka.
Nastavak globalnog zagrijavanja ukazuje na hitnu i neizbježnu potrebu za pažljivim praćenjem, nadzorom i komunikacijom o stanju zagrijavanja u odnosu na dugoročni temperaturni cilj Pariškog sporazuma kako bi se donositeljima odluka pomoglo u promišljanjima. WMO je u tu svrhu oformio međunarodni stručni tim čiji je zadatak ocijeniti metodologije za praćenje globalnog cilja u pogledu temperature utvrđenog u Pariškom sporazumu i izvješćivanje o njemu.
Najvažniji zadatak WMO-ovog međunarodnog stručnog tima je razmotriti i definirati metriku te predložiti metodologiju za praćenje metrike u skladu s metodologijama Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) ako bi se zajamčilo dosljedno i pouzdano praćenje globalnih porasta temperatura.
WMO će taj rad dodatno prilagoditi potrebama UNFCCC COP-a i IPCC-a.