Objave - priopćenja
Klimatske usluge potpora su klimatskoj akciji
DHMZ, 7. 11. 2024. - S obzirom na sve intenzivnije utjecaje klimatskih promjena, potreba za klimatskim uslugama za potporu ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi klimatskim promjenama i povećanju otpornosti nikad nije bila veća. Tijekom proteklih pet godina ostvaren je napredak u osiguravanju informacija o klimi koje služe kao temelj za donošenje odluka, ali su i dalje prisutne velike praznine, a ulaganja uvelike zaostaju za potrebama, navodi se u novom vodećem izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) objavljenom danas. WMO će Izvješće o stanju klimatskih usluga za 2024. predstaviti na konferenciji COP29 u Bakuu u Azerbajdžanu. Tim se izvješćem nadopunjuje izvješće naslovljeno Praznine u prilagodbi (Adaptation Gap) Programa UN-a za okoliš, koje je također objavljeno danas, 7. studenoga 2024.
U Izvješću o stanju klimatskih usluga (State of Climate Services) navodi se da 2024. godine trećina nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi pruža klimatske usluge na neophodnoj razini, dok ih gotovo trećina pruža te usluge na naprednoj ili potpunoj razini. Navodi se da su azijske i afričke zemlje ostvarile osobit napredak u jačanju svojih kapaciteta zahvaljujući ciljanom financiranju prilagodbe klimatskim promjenama.
Na putu prema održivom razvoju moramo učiniti više kako bismo znanost i informacije o klimi pretočili u usluge na temelju kojih je moguće djelovati, kako bismo povećali dostupnost klimatskih usluga i kako bismo se djelotvornije koristili tim uslugama, izjavila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Dok se suočavamo s nezapamćenim izazovima povezanim s okolišem, razvoj, isporuka i uporaba informacija o klimi kako bi se omogućila klimatska akcija nikad nisu bili važniji, dodala je.
Godina 2023. bila je najtoplija godina u povijesti mjerenja, a nezapamćeno visoke temperature nastavile su se tijekom 2024. Mnogi klimatski ekstremi postaju češći i intenzivniji. Iako se broj zabilježenih smrtnih slučajeva koji se povezuju s vremenskim i klimatskim uvjetima smanjuje tijekom vremena zahvaljujući boljim ranim upozorenjima i upravljanju rizicima od katastrofa, gospodarske štete su u porastu.
Poplave su u razdoblju od 2020. do sredine 2024. ostale najprijavljivanija prirodna nepogoda. Međutim, opasnosti povezane s vrućinama i dalje su vodeći uzrok smrti koji je prouzročio 57 % ukupnih smrtnih slučajeva povezanih s vremenskim, hidrološkim i klimatskim uvjetima koji su zabilježeni na svjetskoj razini. Oluje su prouzročile najveće gospodarske štete s udjelom od 59 % u ukupnim gospodarskim štetama, pokazali su podaci iz Međunarodne baze podataka o nepogodama EM-DAT koji se citiraju u izvješću (Slika 1.).
Od 63 milijarde američkih dolara utrošenih na prilagodbu klimatskim promjenama, gotovo trećina je usmjerena u ulaganja temeljena na informacijama o klimi, a tek je mali dio tog iznosa (koji se procjenjuje na oko 4 – 5 milijardi američkih dolara) utrošen na izravnu potporu klimatskim uslugama i aktivnostima ranog upozoravanja, navodi se u izvješću.
Unatoč ukupnom povećanju, u izvješću se navodi da se tim kontinuiranim ulaganjima ne pruža nužno potpora za izgradnju kapaciteta nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi koje su ključne organizacije za potporu klimatskoj akciji na nacionalnoj i lokalnoj razini pružanjem usluga informiranja o klimi. Primjerice, u Latinskoj Americi i na Karibima raste potreba za uslugama ranog upozoravanja za borbu protiv opasnosti kao što su šumski požari i suše.
Moramo provoditi ulaganja koja su potrebna za održivu budućnost. Trošak nedjelovanja nekoliko je puta veći nego trošak djelovanja. Zato je ključno povećati potporu nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama kako bi one mogle prikupljati bolja znanja o Zemljinu sustavu i njegovim promjenama, pružati klimatske usluge prilagođene svrsi za potporu donošenju odluka te razvijati sustave ranog upozoravanja kojima će se zajednice zaštititi od sve većih prirodnih opasnosti, izjavila je Celeste Saulo.
WMO objavljuje godišnja izvješća o stanju klimatskih usluga proteklih pet godina. Na taj način odgovara na zahtjev Konferencije stranaka (COP) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama za više informacija o potrebama za prilagodbu klimatskim promjenama te za pomoć u utvrđivanju koraka koji su potrebni kako bi se popunile praznine i ispunile potrebe u području klimatskih usluga te kako bi se pružile informacije potrebne za djelotvornija ulaganja. Informacije o klimi potrebne su za sva ulaganja u klimatsku akciju kako bi ona bila usmjerena na budućnost, jer prošlost više nije pokazatelj budućnosti.
U najnovijem izdanju izvješća istražuje se trenutačno stanje i dokumentira napredak ostvaren u posljednjih pet godina. Ono obuhvaća analize i priče u kojima se objašnjava kako su određene zemlje, uključujući Sejšele, Mauricijus, Laos i Irsku, uspjele razviti i primijeniti klimatske usluge te na taj način ostvariti čitav niz društvenih i gospodarskih koristi i unaprijediti klimatsku akciju.
U izradi izvješća svojim je doprinosima sudjelovalo 38 partnera među kojima su neke od glavnih financijskih institucija u području klime poput Zelenog klimatskog fonda (Green Climate Fund), Fonda za prilagodbu (Adaptation Fund) i Globalnog fonda za okoliš (Global Environment Facility), partnera-osnivača ove serije izvješća, kao i Tajništvo UNFCCC-a. Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) blisko je surađivao s WMO-om na poglavlju ovogodišnjeg izvješća u kojem se razmatraju ulaganja.
Naglasci iz izvješća:
– Potreba i potražnja za klimatskim uslugama kao izvorom informacija za donošenje odluka nikad nije bila veća.
Sve je veća osviještenost i opredijeljenost za ugradnju klimatskih usluga u nacionalne planove prilagodbe. Više od 80 % od 58 zemalja koje su podnijele nacionalne planove prilagodbe priznaje i prepoznaje važnost klimatskih usluga u okviru svojih nacionalnih strategija prilagodbe, navodi UNFCCC.
Suočavanje s ekstremnim događajima više se ne svodi samo na reagiranje na neposredne krize, već je postalo ključna sastavnica klimatske akcije. Klimatskim uslugama pomaže se premostiti prazninu između kratkoročnih vremenskih pojava i dugoročnih utjecaja klime.
– U proteklih je pet godina ostvaren znatan napredak u pogledu kapaciteta klimatskih usluga, osobito u Aziji i Africi.
Broj nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi koje pružaju napredne klimatske usluge porastao je s osam tijekom 2019. na 15 tijekom 2024. Prisutan je jasan trend povećanja sofisticiranosti i opsežnosti tih usluga, čime se društvu omogućuje djelotvornije nošenje s klimatskim promjenama, kao i mogućnosti, zahvaljujući odlukama temeljenim na informacijama o klimi.
– Praznine su i dalje prisutne unatoč napretku.
Premali broj naroda razvija prilagođene klimatske usluge te su i dalje prisutne znatne praznine u obuhvatu mreža za motrenje u najslabije razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju, npr. manje od 20 % nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi navelo je da su provele procjene društvenih i gospodarskih koristi svojih meteoroloških, klimatskih i hidroloških usluga u posljednjih deset godina.
Osim toga, prisutne su znatne praznine u zajedničkom razvoju klimatskih usluga kojima se prepoznaju specifični utjecaji rizika povezanih s klimom na djecu, žene, osobe s invaliditetom te marginalizirane društvene i gospodarske skupine. Nadalje, još nije ostvaren dovoljan napredak u uključivanju djece i mladih kao ključnih partnera u zajednički razvoj te u uključivoj komunikaciji o klimatskim uslugama, a obrazovanje još nije integrirano u globalne i nacionalne okvire za klimatske usluge kao jedan od ključnih sektora.
– Potražnja je u porastu.
Analiza koju je proveo WMO pokazuje da je najveća potražnja za uslugama koje se pružaju nacionalnim vladama te uslugama u području poljoprivrede i planiranja za izvanredne situacije i odgovora na njih. Analiza nacionalno utvrđenih doprinosa pokazuje da se zdravlju, ekosustavima i bioraznolikosti posvećuje sve više pozornosti u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama. Analiza također pokazuje da se od 2000. povećao broj nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi koje nude klimatske usluge svim sektorima, pri čemu je najveći rast zabilježen u području usluga namijenjenih komercijalnom i turističkom sektoru.
Taj trend ukazuje na to da se sve više prepoznaje vrijednost informacija o klimi za kontinuitet poslovanja, upravljanje rizicima i strateško planiranje. Poduzeća se informacijama o klimi mogu koristiti za strateško upravljanje svojim lancima opskrbe te za smanjivanje poremećaja uzrokovanih ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima. Turističkom sektoru informacije o klimi potrebne su kako bi se povećala dobrobit turista i kako bi se donijele odluke o lokaciji i rokovima izgradnje novih turističkih naselja. Tijekom 2024. podatkovne usluge turističkom sektoru pružale su 62 nacionalne meteorološke i hidrološke službe, dok je tijekom 2019. to činilo njih 48.
– Regionalna suradnja jedan je od ključnih čimbenika koji omogućuju razvoj, pružanje i uporabu klimatskih usluga.
Godine 2024. djeluje 26 posebnih WMO-ovih regionalnih centara za obuku koji služe kao središta za obrazovanje osoblja nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi i razvoj njihovih kompetencija i znanja za razvoj i pružanje meteoroloških, klimatskih i hidroloških usluga. Njihovim se uslugama 2024. koriste 143 nacionalne meteorološke i hidrološke službe, dok je 2019. to činilo njih 65. Važnost regionalne suradnje naglašava se u brojnim studijama slučaja navedenim u Prilogu ovog izvješća, uključujući studije slučaja provedene za Trinidad i Tobago, Sejšele, Australiju, Mauricijus i Maldive, kao i u 36 studija slučaja od njih 113 prikupljenih od 2019. u okviru Izvješća o stanju klimatskih usluga.
Klimatske usluge izvor su informacija za djelovanje
Pod klimatskim uslugama podrazumijevamo pružanje i uporabu klimatskih podataka, informacija i znanja za pomoć u donošenju odluka. Klimatske usluge zahtijevaju odgovarajuću komunikaciju između primatelja usluge i njezinog pružatelja kako bi se zajednički razvijale usluge koje mogu poslužiti kao potpora u određenim procesima donošenja odluka, kao i djelotvorni mehanizam pristupa kojim će se omogućiti uključiva komunikacija i pravodobno djelovanje. Klimatske usluge također mogu pomoći donositeljima odluka da se pripreme za utjecaje vremenskih i klimatskih pojava, što je osobito važno u doba klimatskih promjena. Evo nekih primjera primjene:
- Trebam li planirati program cijepljenja u svojoj regiji na temelju vjerojatnog utjecaja prognozirane sezonske količine kiše?
- Trebam li planirati sjeme otporno na sušu za sljedeću sezonu na temelju vjerojatnog utjecaja prognozirane količine kiše i temperature?
- Koliko energije vjetra i sunca možemo očekivati u različitim područjima u predstojećim mjesecima, godišnjim dobima i godinama kako bismo uspostavili i nove elektrane na obnovljive izvore energije i upravljali njima?
- Hoće li ekstremna količina kiše ili ekstremna suša utjecati na pristup naše djece školama? Trebamo li promijeniti vrijeme održavanja nastave i početak i završetak školske godine radi toplinskih valova?
- Je li infrastruktura našeg grada otporna na predviđene promjene u ekstremnim količinama kiše s obzirom na klimatske promjene?
- Kako bi podizanje razine mora moglo utjecati na obalne zajednice i obalnu infrastrukturu u predstojećim desetljećima i koja su ulaganja potrebna za prilagodbu?
Cjelovtiti tekst Izvješća o stanju klimatskih usluga (State of Climate Services) dostupan je ovdje.
Osnovne informacija o izvješću dane su i na YouTube kanalu WMO, poveznica na video je ovdje.
Dodatne informacije
WMO u okviru svojeg Globalnog okvira za klimatske usluge od 2019. objavljuje godišnja Izvješća o stanju klimatskih usluga kao odgovor na zahtjev Ujedinjenih naroda za više informacija o potrebama zemalja u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama.
Globalni opservatorij koji su razvili UNDRR i WMO pruža objedinjen okvir za praćenje i razumijevanje ulaganja multilateralnih dionika, utvrđivanje praznina u financiranju i poticanje suradnje među dionicima u svrhu jačanja usluga ranog upozoravanja i klimatskih usluga. Taj je opservatorij glavni izvor podataka za poglavlje ovog izvješća koje se odnosi na ulaganja, a njegovi su podaci iskorišteni i za UNDRR-ovo i WMO-ovo izvješće o stanju sustava ranog upozoravanja na više opasnosti.
U izradi izdanja za 2024. godinu sudjelovale su sljedeće organizacije: Fond za prilagodbu, Agence Française de Développement, Afrička razvojna banka, Azijska razvojna banka, Meteorološka služba Barbadosa, Belgijski klimatski centar, Meteorološki ured Australije, Inicijativa klimatske politike, Klimatski rizik i sustavi ranog upozoravanja, Deloitte (Belgija), Odjel za meteorologiju Ministarstva vodnih resursa i meteorologije (Kambodža), Odjel za meteorologiju i hidrologiju (Laoska Narodna Demokratska Republika), Agencija za zaštitu okoliša (Irska), Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, Globalni fond za okoliš, Zeleni klimatski fond, Grupa za motrenje zemlje – globalni nadzor poljoprivrede (GEOGLAM), Međuamerička razvojna banka, Met Éireann (Irska meteorološka služba), Meteorološka služba Maldiva, Meteorološka služba Mauricijusa, Nacionalni institut za meteorologiju i hidrologiju Ekvadora, Nacionalna meteorološka služba Argentine, Uprava Filipina za atmosferske, geofizičke i astronomske usluge, Save the Children, Meteorološki zavod Sejšela, Instrument za financiranje sustavnih opažanja, Prometna infrastruktura Irske, Meteorološka služba Trinidada i Tobaga, UK Met Office, Program Ujedinjenih naroda za razvoj, Program Ujedinjenih naroda za okoliš, Tajništvo Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa, Sveučilišni koledž Cork, Sveučilište Cambridge,Svjetska banka, Svjetska meteorološka organizacija