Državni hidrometeorološki zavod DHMZ

Objave - priopćenja

Porast temperatura u Europi dvostruko je veći od globalnog prosjeka

Europa - primjer globalnog zagrijavanja

DHMZ, 2. 11. 2022. - Porast temperatura u Europi u proteklih 30 godina više je nego dvostruko veći od globalnog prosjeka i veći je nego na bilo kojem drugom kontinentu. Nastavak trenda zagrijavanja donosi iznimne vrućine, šumske požare, poplave i druge posljedice klimatskih promjena koje će utjecati na društvo, gospodarstva i ekosustave, navodi u današnjem priopćenju Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u kojem ističu najvažnije zaključke svog Izvješća o stanju klime u Europi.

U Izvješću, izrađenom u suradnji sa Službom programa Copernicus Europske unije za klimatske promjene, naglasak se stavlja na 2021. godinu. U njemu se navode podaci o rastu temperatura, toplinskim valovima na kopnu i moru, ekstremnim vremenskim uvjetima, promjenama u obrascima oborine te smanjenju snježnog i ledenog pokrivača.

U razdoblju 1991. – 2021. došlo je do znatnog rasta temperatura u Europi po prosječnoj stopi od oko 0,5 °C po desetljeću. Uslijed tog rasta, led alpskih ledenjaka stanjio se za 30 m od 1997. do 2021. Jedna od posljedica je i otapanje grenlandske ledene ploče koje doprinosi ubrzanom podizanju razine mora. U ljeto 2021. na Grenlandu je došlo do otapanja, a na njegovom najvišem vrhu, postaji Summit, prvi put u povijesti zabilježena je kiša.

Vremenski i klimatski uvjeti velikog utjecaja odnijeli su stotine života u 2021., izravno su utjecali na više od pola milijuna ljudi i uzrokovali gospodarske štete čija vrijednost prelazi 50 milijardi američkih dolara. Oko 84 % tih uvjeta čine poplave ili oluje.

Izvješće sadržava i neke dobre vijesti. Brojne europske zemlje postigle su velike uspjehe u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Posebno treba naglasiti da su emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji od 1990. do 2020. smanjene za 31 %, a cilj je smanjiti neto emisije za 55 % do 2030.

Europa je također među najnaprednijim regijama u području prekogranične suradnje na prilagodbi klimatskim promjenama, posebno u transnacionalnim riječnim slivovima. Među vodećim je svjetskim regijama u uvođenju učinkovitih sustava ranog upozorenja, kojima je zaštićeno oko 75 % stanovnika. Planovima djelovanja u području zdravlja spašeni su mnogi životi koji bi bili izgubljeni zbog ekstremnih vrućina.

Međutim, Europa je suočena sa strašnim izazovima.

Europa je živa slika globalnog zagrijavanja i podsjetnik na to da čak ni dobro pripremljena društva nisu sigurna od utjecaja ekstremnih vremenskih uvjeta. Kao i 2021., i ove su godine u velikim dijelovima Europe zabilježeni toplinski valovi i suše koji su zahvatili velika područja, što je doprinijelo šumskim požarima. Iznimne poplave odnijele su brojne živote i prouzročile veliku materijalnu štetu u 2021., komentirao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.

Kad govorimo o ublažavanju klimatskih promjena, ova je regija uhvatila dobar tempo u smanjenju emisija stakleničkih plinova i trebala bi tako i nastaviti, uz daljnje povećanje ambicija. Europa može imati ključnu ulogu u ostvarenju ugljično neutralnog društva do sredine stoljeća kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma, dodao je prof. Taalas.

Služba programa Copernicus za klimatske promjene (C3S), koju vodi Europski centar za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF) u ime Europske komisije, pruža najmodernije podatke o praćenju klime i alate za potporu ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama, kao i za potporu inicijativama poput europskog zelenog plana.

Europsko je društvo ugroženo promjenjivošću klime i klimatskim promjenama, ali Europa također predvodi međunarodne napore usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena i razvoj inovativnih rješenja za prilagodbu novoj klimi s kojom će Europljani morati živjeti, naveo je dr. Carlo Buontempo, direktor Službe programa Copernicus za klimatske promjene pri ECMWF-u.

Dok u svakodnevnom životu sve više uočavamo rizike koje sa sobom nose klimatske promjene i utjecaje tih promjena, rastu potreba i apetit za podacima o klimi, i to s pravom. Ovim izvješćem želimo premostiti jaz između podataka i analize te pružiti znanstveno utemeljene, ali ujedno i pristupačne podatke na temelju kojih će se moći donositi odluke u svim sektorima i u svim zanimanjima, objasnio je.

Izvješće o stanju klime u Europi temelji se na izvješću službe C3S, naslovljenom Europsko stanje klime, koje je objavljeno u travnju, kao i na podacima WMO-ove Mreže regionalnih klimatskih centara RA VI. Jedno je u nizu regionalnih izvješća koja WMO sastavlja s namjerom da oblikovateljima politika pruži lokalizirane znanstvene podatke. Predstavljeno je na regionalnoj konferenciji direktora europskih nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi.

U izvješću i popratnom grafičkom prikazu ugrađeni su podaci koje su dostavile nacionalne meteorološke i hidrološke službe, stručnjaci za klimu, regionalna tijela i partnerske agencije UN-a. Izvješće je objavljeno uoči UN-ove godišnje konferencije o klimatskim promjenama COP27, koja će se održati u Šarm-el-Šeiku.

Budući scenariji

U šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Radna skupina I, IPCC AR6 WGI) u budućnosti se predviđa porast broja vremenskih, klimatskih i hidroloških nepogoda. S velikom vjerojatnošću procjenjuje se sljedeće:

• Temperature će u svim dijelovima Europe rasti po stopi većoj od globalnih srednjih promjena temperature, slično prošlim opažanjima, bez obzira na buduće razine globalnog zagrijavanja.
• U proteklim desetljećima povećali su se učestalost i intenzitet ekstremnih vrućina, uključujući toplinske valove na moru, te se predviđa da će se taj rast nastaviti bez obzira na razvoj situacije s emisijama stakleničkih plinova. Previđa se da će u slučaju globalnog zagrijavanja od 2 °C ili više biti premašene ključne granice koje su značajne za ekosustave i ljude.
• Uočeni su sezonski i regionalni obrasci koji odgovaraju predviđenom povećanju oborina u zimskom razdoblju u sjevernoj Europi. Predviđa se smanjenje oborina u ljetnom razdoblju na Sredozemlju, koje će se proširiti prema sjeveru. Usto se predviđa povećanje ekstremnih oborina i kišnih poplava u svim regijama osim Sredozemlja ako razine globalnog zagrijavanja prijeđu 1,5 °C.

Utjecaji klime

Zdravlje: Klimatske promjene utječu na zdravlje stanovnika Europe na mnogo načina, što uključuje smrtne slučajeve i bolesti koje se povezuju sa sve češćim ekstremnim vremenskim pojavama (toplinskim valovima) i povećan broj zoonoza i bolesti koje se povezuju s hranom i vodom te bolesti koje se prenose vektorima, kao i probleme mentalnog zdravlja.

U Europi od svih ekstremnih vremenskih uvjeta najviše života odnose toplinski valovi, posebno u zapadnoj i istočnoj Europi. Ta je regija osjetljiva na utjecaje visokih temperatura do kojih dolazi zbog kombinacije klimatskih promjena, urbanizacije i starenja stanovništva i njezina će se osjetljivost u budućnosti nastaviti pogoršavati.

Promjene u proizvodnji i širenju peludi i spora do kojih dolazi uslijed klimatskih promjena mogle bi dovesti do rasta alergijskih poremećaja. Više od 24 % odraslih stanovnika Europe pati od raznih alergija, uključujući teške oblike astme, dok među djecom u toj regiji udio alergičara trenutačno iznosi 30 – 40 % i raste. Klimatske promjene utječu i na širenje bolesti koje se prenose vektorima. Primjer su krpelji (Ixodes ricinus), koji mogu prenositi Lajmsku bolest i krpeljni encefalitis.

Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu navodi da je u 2019. oko pola milijuna slučajeva preuranjene smrti u WHO-ovoj europskoj regiji uzrokovano antropogenim onečišćenjem zraka sitnim česticama, čiji se velik dio izravno povezuje s izgaranjem fosilnih goriva. Procjenjuje se da bi se smanjenjem emisija ugljika godišnje moglo spriječiti oko 138 000 slučajeva preuranjene smrti, čime bi se moglo uštedjeti od 244 do 564 milijarde američkih dolara.

Djeca su osjetljivija na utjecaje klimatskih promjena nego odrasli, kako u fizičkom tako i u fiziološkom smislu. Prema UNICEF-ovu Indeksu klimatskog rizika za djecu (CCRI), u Europi gotovo 125 milijuna djece živi u zemljama srednjeg do visokog rizika (što je treća od pet razina u globalnoj klasifikaciji).

Ekosustavi: Većina šteta koju uzrokuju šumski požari posljedica je ekstremnih uvjeta kojima nisu prilagođeni ni ekosustavi ni zajednice. Klimatske promjene, ljudsko djelovanje i drugi čimbenici uzrokuju uvjete koji dovode do češćih, snažnijih i razornijih požara u Europi koji imaju znatne društvene, gospodarske i ekološke posljedice.

Promet: Prometnu infrastrukturu i odvijanje prometa ugrožavaju i postupne klimatske promjene i ekstremni uvjeti (npr. toplinski valovi, jaki pljuskovi, jaki naleti vjetra te ekstremne razine mora i ekstremni valovi). Velik dio prometne infrastrukture izgrađen je na temelju povijesnih vrijednosti pragova za različite vremenske pojave te stoga nije otporan na trenutne ekstremne uvjete.

Klimatska politika

U središtu Pariškog sporazuma i ostvarenja njegovih dugoročnih ciljeva su nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC), koji utjelovljuju nastojanja svake države usmjerena na smanjenje nacionalnih emisija i prilagodbu utjecajima klimatskih promjena. Do ožujka 2022. svoje nacionalno utvrđene doprinose dostavila je 51 europska zemlja i Europska unija.

Mnoge europske potpisnice sporazuma naglasak su stavile na ublažavanje klimatskih promjena, što se odražava u njihovim nacionalno utvrđenim doprinosima, u kojima se kao glavni prioriteti za ublažavanje ističu područja: opskrba energijom, poljoprivreda, otpad te korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo.

Europska unija (EU) donijela je 2021. Zakon o klimi, kojim je klimatska neutralnost, to jest cilj nulte neto stope emisija do 2050., postala zakonska obveza u EU-u. Usto je postavljen privremeni cilj smanjenja emisija za 55 % do 2030.

Napomene za urednike

WMO-ovo Izvješće o stanju klime u Europi za 2021. prvo je izdanje izvješćâ o klimi koje će svake godine objavljivati Regionalno udruženje za Europu (WMO-RA6) Svjetske meteorološke organizacije i Program Europske unije za promatranje Zemlje – Služba programa Copernicus za klimatske promjene (C32). U njega su ugrađeni dragocjeni podaci koje su dostavile nacionalne meteorološke i hidrološke službe, WMO-ova Mreža regionalnih klimatskih centara za Europu, Služba programa Copernicus za klimatske promjene (C3S), agencije Ujedinjenih naroda (UN) te brojni stručnjaci i znanstvenici iz regije i cijelog svijeta.

O programu Copernicus i ECMWF-u

Copernicus je dio svemirskog programa Europske unije, koji financira EU, te predstavlja njegov vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih službi zaduženih za atmosferu, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i izvanredne situacije. Program omogućuje slobodan pristup operativnim podacima i uslugama te korisnicima pruža pouzdane i aktualne podatke o našem planetu i okolišu.
Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) vodi dvije službe u okviru EU-ova programa Copernicus za promatranje Zemlje: službu programa Copernicus za praćenje stanja atmosfere (CAMS) i službu programa Copernicus za klimatske promjene (C32). Surađuje i sa službom programa Copernicus za upravljanje hitnim situacijama (CEMS), koju vodi Zajednički istraživački centar EU-a (JRC).
C3S pruža mjerodavne informacije o klimi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kao i alate koji pomažu oblikovateljima politika i gospodarstvu u donošenju strategija za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama. C3S svake godine u travnju objavljuje vlastito Europsko izvješće o stanju klime (ESOTC) i analizu za prethodnu godinu.

Više informacija potražite na https://climate.copernicus.eu/