1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


Topla i kišna veljača

DHMZ, 2. 3. 2016. - Veljača koja je iza nas ostat će zapamćena po čestim kišnim epizodama koje su ponajprije u sjeverozapadnim i zapadnim krajevima Hrvatske te na području sjevernog Jadrana donijele ekstremne količine oborine. Prema preliminarnim analizama izmjerena je i najveća količina oborine u veljači na nekoliko postaja od kada postoje mjerenja.

Tako je primjerice u Rijeci (Tablica 1.) palo 407,7 mm kiše što je oko 3,5 puta više od prosjeka (119,7 mm). Osim Rijeke, ove su veljače, na sjevernom Jadranu, i Poreč (189,6 mm) i Krk (288,0 mm) imali više oborine od ijedne veljače od kada postoje mjerenja na tim postajama.

Vrlo kišno bilo je i u Gorskom kotaru, gdje je primjerice u Crnom Lugu na Risnjaku prema preliminarnim analizama palo više od 600 mm (maksimalna mjesečna ukupna količina oborine za veljaču na ovoj postaji iznosi 661,5 mm i pala je 2014. godine). Na postaji Crni Lug (Risnjak) je 10. 2. zabilježen i novi apsolutni dnevni maksimum, palo je 109 mm oborine. U Ogulinu je također oboren rekord, ali onaj mjesečni - palo je 277,7 mm (Tablica 1.), dok je dosadašnja najveća ukupna količina oborine u veljači bila 262,9 mm, a srednjak za veljaču je 110,1 mm.

Novi rekord oborine zabilježen je i u Krapini gdje je palo 123,3 mm. Iako je na istoku zemlje palo uglavnom manje od 80 mm oborine, u Gradištu zabilježena je ipak rekordna količina oborine za veljaču.

Tablica 1. Srednja i maksimalna ukupna mjesečna količina oborine u veljači te ukupna mjesečna količina za veljaču 2016. godine za neke postaje

Postaja Godina početka mjerenja Višegodišnji srednjak mjesečne količine oborine (mm) Maksimalna mjesečna ukupna količina oborine (mm) za veljaču
(i godina apsolutnog maksimuma)
Mjesečna ukupna količina oborine (mm) za veljaču 2016.
Gradište 1981. 38,7 67,8 (2010. godina) 71,2
Krapina 1993.* 48,2 96,2 (2014. godina) 123,3
Ogulin 1949. 110,1 262,9 (2014. godina) 277,7
Poreč 1981. 59,6 186,0 (2003. godina) 189,6
Rijeka 1948. 119,7 347,1 (2003. godina) 407,7

* ne postoje podaci za cijeli niz

Nakon stabilnog i izrazito suhog kraja 2015. godine, vremenske prilike nad Hrvatskom počele su se mijenjati. Greben visokog tlaka koji je podržavao stabilno vrijeme na Sredozemlju i u dijelu Europe povukao se na zapad, a nad srednjom Europom i Sredozemljem jačao je utjecaj visinske doline u polju tlaka sa sjeverozapada. Utjecaj doline u polju tlaka i ciklonalne aktivnosti nad Sredozemljem prevladavao je nad našim područjem tijekom gotovo čitave veljače.

Prosječno mjesečno strujanje u srednjem sloju atmosfere bilo je zapadno i jugozapadno (slika 1.), pa je u naše krajeve često stizao topao i vlažan zrak s Atlanitka i Sredozemlja.

Slika 1. Srednji mjesečni geopotencijal na 500 hPa plohi za veljaču 2016.

Uz česte "južine" i temperatura zraka bila je viša od uobičajene u cijeloj Hrvatskoj. Zabilježeno je pozitivno odstupanje srednje temperature za 3 do 6 stupnjeva u odnosu na klimatološki srednjak (razdoblje 1961. - 1990.). U Osijeku je primjerice ovo bila najtoplija veljača (Tablica 2.) od kada postoje mjerenja, a to je čak od 1899. godine.

Prevrtljivo i često kišovito vrijeme nastavit će se i sljedećih dana pri čemu će najviše oborina biti u četvrtak. Sutrašnji dan donijet će brzo, ali kratkotrajno zahlađenje, no topline neće nedostajati, osobito u prvim tjednima ožujka.

Tablica 2. Srednja i maksimalna mjesečna temperatura u veljači za neke postaje

Postaja Godina početka mjerenja Višegodišnji srednjak srednje mjesečne temperature ( °C) Maksimalna srednja mjesečna temperatura ( °C) za veljaču
(i godina maksimuma)
Srednja mjesečna temperatura ( °C) za veljaču 2016. godine
Gospić 1872.* -0,5 5,5 (1966. godina) 5,6
Gradište 1981. 2,4 7,2 (1995. godina) 7,9
Osijek 1899.* 1,3 6,7 (1966. godina) 6,9

* ne postoje podaci za cijeli niz