1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


Svečanost otkrivanja spomen ploče u čast epohalnog otkrića Andrije Mohorovičića

DHMZ, 22. 9. 2022. - Prigodna svečanost kojom će se obilježiti proglašenje zgrade na Griču 3 Povijesnim mjestom Europskog fizikalnog društva kao mjestom epohalnog otkrića Andrije Mohorovičića održat će se u petak, 23. rujna 2022. s početkom u 12 sati, ispred rodne kuće Državnog hidrometeorološkog zavoda na Griču 3 na zagrebačkom Gornjem gradu.

Svečani program otkrivanja spomen ploče u čast jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika održat će se u organizaciji Državnog hidrometeorološkog zavoda i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Svečanost će svojim pozdravnim govorima uveličati prof. dr. sc. Ivica Picek, predstavnik Hrvatskog fizikalnog društva, dr. sc. Branka Ivančan-Picek, glavna ravnateljica DHMZ-a, akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU-a, dr. sc. Luc Bergé, predsjednik Europskog fizikalnog društva te Madeleine Wolf, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba.

Time će bivša zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda postati prva zgrada u Hrvatskoj sa statusom Povijesnog mjesta Europskog fizikalnog društva.

Nagrada Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva (EPS Historic Sites) dodjeljuje se lokacijama u Europi koja su povezana s važnim događajima, otkrićima i/ili istraživanjem za povijest i razvoj fizike. Upravo je rodna kuća DHMZ-a mjesto najpoznatijeg otkrića našeg meteorologa i seizmologa svjetskog glasa, Andrije Mohorovičića, koji je u to vrijeme bio upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču.

Proučavajući seizmografske zapise potresa u Pokupskom 1909. godine Andrija Mohorovičić otkrio je postojanje plohe diskontinuiteta brzine potresa, a koja dijeli koru od plašta Zemlje. Prekid između kore i vanjskoga omotača Zemlje nazvan je njemu u čast Mohorovičićev diskontinuitet ili kako se danas često skraćeno naziva Moho sloj. To je otkriće uvelike povećalo spoznaju o strukturi Zemlje i znatno unaprijedilo proučavanje potresa.

Koliko je Andrija Mohorovičić cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje činjenica da je po njemu 1970. godine nazvan krater polumjera 55 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. asteroid br. 8422 (u glavnom asteroidnom pojasu koji se nalazi između Marsa i Jupitera). Njegovim se imenom naziva i diskontinuitet između kore i plašta na Merkuru, Veneri, Marsu i Mjesecu. Njegovo svjetski značajno znanstveno otkriće stavlja ga u rang svega nekoliko prirodoslovnih znanstvenika porijeklom iz Hrvatska poput Boškovića, Tesle, Ružičke i Preloga. Ono po čemu se Andrija Mohorovičić razlikuje od njih je to što je jedini do svog otkrića došao upravo u Hrvatskoj.