Objave - priopćenja
Ključni pokazatelji klimatskih promjena ponovo su dosegnuli rekordne razine
DHMZ, 19. 3. 2025. - Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je danas novo Izvješće o stanju globalne klime. Jasni znakovi klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem dosegnuli su nove rekordno visoke razine tijekom 2024. godine, a neke od njihovih posljedica neće se moći poništiti stotinama, ako ne i tisućama godina, navodi se u Izvješću te se naglašavaju golema gospodarska i društvena previranja uzrokovana ekstremnim vremenskim prilikama.
U Izvješću se potvrđuje se da je 2024. vjerojatno bila prva kalendarska godina s temperaturama koje su premašile one iz predindustrijskog razdoblja za više od 1,5 °C, budući da je globalna srednja temperatura zraka bila za 1,55 ± 0,13 °C viša od prosjeka razdoblja 1850. – 1900. Riječ je o najtoplijoj godini u povijesti motrenja dugoj 175 godina.
U ovom vodećem Izvješću WMO-a pokazuje se sljedeće:
- Koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi na najvišim je razinama u posljednjih 800 000 godina.
- Globalno, svaka od proteklih 10 godina bila je pojedinačno među 10 najtoplijih godina u povijesti mjerenja.
- Tijekom svake od proteklih osam godina zabilježena je nova rekordno visoka razina topline oceana.
- 18 najmanjih površina arktičkog morskog leda u povijesti mjernja zabilježeno je u posljednjih 18 godina.
- U protekle tri godine došlo je do najvećeg trogodišnjeg gubitka mase ledenjaka u povijesti mjerenja.
- Stopa podizanja razine mora udvostručila se od početka satelitskih mjerenja.
Naš planet odašilje sve više poziva u pomoć, ali ovo izvješće pokazuje da je još uvijek moguće ograničiti dugoročni porast globalne temperature na 1,5 °C. Kako bi se to ostvarilo, potreban je angažman čelnika diljem svijeta, koji moraju iskoristiti prednosti jeftinih i čistih obnovljivih izvora energije za svoje narode i svoja gospodarstva u novim nacionalnim klimatskim planovima koje će predstaviti ove godine, izjavio je António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
Iako jedna godina zagrijavanja koje prelazi 1,5 °C ne znači da su dugoročni ciljevi Pariškog sporazuma u pogledu temperature nedostižni, svejedno je poziv na buđenje koji nas upozorava da povećavamo rizike koji prijete našim životima, gospodarstvu i planetu, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
U Izvješću se navodi da se dugoročno globalno zagrijavanje trenutačno procjenjuje na 1,34 – 1,41 °C u odnosu na polaznu vrijednost razdoblja 1850. – 1900. na temelju niza metoda, iako se pritom navode rasponi nesigurnosti u globalnim statističkim podacima o temperaturi.
Tim međunarodnih stručnjaka WMO-a dodatno to ispituje kako bi se zajamčilo dosljedno i pouzdano praćenje dugoročnih promjena globalne temperature, koje će biti usklađeno s Međuvladinim panelom o klimatskim promjenama (IPCC).
Bez obzira na metodologiju koja se primjenjuje, svaki djelić stupnja za koji se Zemlja zagrijava bitan je i dovodi do povećanih rizika i troškova za društvo.
Rekordno visoke globalne temperature zabilježene 2023. i ponovo 2024. u najvećoj su mjeri posljedica stalnog porasta emisija stakleničkih plinova u kombinaciji s prelaskom s uvjeta La Niña, koji imaju učinak hlađenja, na uvjete El Niño, koji imaju učinak zagrijavanja. Neočekivanim i neobičnim skokovima temperature možda je doprinijelo nekoliko drugih čimbenika, uključujući promjene Sunčeva ciklusa, veliku erupciju vulkana i smanjenje aerosola koji imaju učinak hlađenja, navodi se u Izvješću.
Temperature su samo djelić mnogo šire slike.
Podaci za 2024. pokazuju da se naših oceani i dalje zagrijavaju i da se razine mora i dalje podižu. Dijelovi Zemljine površine pod ledom, koje nazivamo kriosferom, otapaju zabrinjavajućom brzinom: povlačenje ledenjaka se nastavlja, a površina antarktičkog morskog leda druga je najmanja u povijesti mjerenja. Ekstremne vremenske prilike istovremeno i dalje siju razorne posljedice diljem svijeta, izjavila je Celeste Saulo.
Broj novoraseljenih osoba tijekom 2024. bio je najviši u proteklih 16 godina, što je posljedica tropskih ciklona, poplava, suša i ostalih opasnosti koje su doprinijele pogoršavanju kriza opskrbe hranom i uzrokovale goleme gospodarske gubitke.
WMO i globalna zajednica na to su odgovorili intenziviranjem napora za jačanje sustava ranog upozoravanja i klimatskih usluga kako bi se donositeljima odluka i društvu općenito pomoglo da budu otporniji na ekstremne vremenske i klimatske prilike. Napredujemo, ali moramo proširiti i ubrzati svoja nastojanja. Tek polovica svih svjetskih zemalja ima odgovarajuće sustave ranog upozoravanja. To se mora promijeniti, ustvrdila je Celeste Saulo.
Ulaganja u meteorološke, hidrološke i klimatske usluge važnija su no ikad kako bi se odgovorilo na izazove i kako bi se izgradile sigurnije i otpornije zajednice, istaknula je.
Izvješće se temelji na znanstvenim doprinosima nacionalnih meteoroloških i hidroloških zavoda, Regionalnih klimatskih centara WMO-a, UN-ovih partnera i desetaka stručnjaka. Obuhvaća i podatke o praćenju globalne temperature za Pariški sporazum i razumijevanju temperaturnih anomalija zabilježenih tijekom 2023. i 2024. Usto uključuje dodatke o klimatskim uslugama i ekstremnim vremenskim prilikama.
Riječ je o jednom od izvješća iz skupa WMO-ovih znanstvenih izvješća kojima se nastoje pružiti informacije za donošenje odluka. Objavljuje se uoči Svjetskog meteorološkog dana 23. ožujka, Svjetskog dana voda 22. ožujka i Svjetskog dana ledenjaka 21. ožujka.
Ključni pokazatelji
Ugljikov dioksid u atmosferi
Koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi, kao i koncentracija metana i dušikovog oksida, na najvišim je razinama u posljednjih 800 000 godina.
Koncentracije ugljikovog dioksida 2023. (posljednje godine za koju su dostupne konsolidirane globalne godišnje brojke) iznosile su 420,0 ± 0,1 dijelova na milijun (ppm), što je 2,3 ppm više nego 2022. i 151 % predindustrijske razine (1750.). 420 ppm odgovara 3,276 Gt – ili 3,276 bilijuna tona CO2 u atmosferi.
Podaci u stvarnom vremenu s konkretnih lokacija pokazuju da su razine tih triju glavnih stakleničkih plinova nastavile rasti tijekom 2024. Ugljikov dioksid u atmosferi se zadržava naraštajima, zadržavajući toplinu.
Globalna srednja temperatura zraka
Osim što je 2024. postavljen novi rekord, svaka od posljednjih deset godina od 2015. do 2024. pojedinačno je bila jedna od deset najtoplijih u povijesti mjerenja.
Rekordna temperatura zabilježena 2024. bila je pojačana snažnim uvjetima El Niño, čiji se vrhunac dogodio početkom godine. Svakog mjeseca od lipnja 2023. do prosinca 2024. mjesečne prosječne globalne temperature oborile su sve mjesečne rekorde zabilježene prije 2023.
Glavni pokretač tog porasta bile su rekordne razine stakleničkih plinova, dok je prijelaz na uvjete El Niño imao manju ulogu.
Toplina oceana
Oko 90 % energije koju staklenički plinovi zadržavaju u Zemljinu sustavu pohranjeno je u oceanu.
Toplina oceana 2024. je dosegnula najvišu razinu u povijesti motrenja dugoj 65 godina. Tijekom svake od proteklih osam godina zabilježen je novi rekord. Stopa zagrijavanja oceana u protekla dva desetljeća, od 2005. do 2024., za više je nego dvostruko premašila vrijednost iz razdoblja od 1960. do 2005.
Zagrijavanje oceana dovodi do propadanja morskih ekosustava, gubitka bioraznolikosti i smanjenja djelovanja oceana kao ponora ugljika. Osim toga, doprinosi tropskim olujama i podizanju razine mora. Nemoguće ga je poništiti stotinama, pa i tisućama godina. Klimatske projekcije pokazuju da će se zagrijavanje oceana nastaviti barem do kraja 21. stoljeća čak i pri scenarijima niske razine emisija ugljika.
Acidifikacija oceana
Acidifikacija površine oceana se nastavlja, što pokazuje kontinuirano smanjenje globalne prosječne pH vrijednosti površine oceana. Najintenzivnija regionalna smanjenja te vrijednosti zabilježena su u Indijskom oceanu, Južnom oceanu, istočnom dijelu ekvatorijalnog Tihog oceana, sjevernom dijelu tropskog Tihog oceana te u nekim dijelovima Atlantskog oceana.
Učinci acidifikacije oceana na površinu staništa, bioraznolikost i ekosustave već su jasno zapaženi. Pogodili su proizvodnju hrane iz uzgoja školjkaša i ribarstvo, kao i koraljne grebene.
Projekcije pokazuju da će se acifidikacija oceana u 21. stoljeću nastaviti povećavati, a brzina kojom će se to odvijati ovisit će o budućim emisijama. Promjene pH vrijednosti u dubini oceana nije moguće poništiti u vremenskim okvirima koji sežu od stoljeća sve do tisućljeća.
Globalna srednja razina mora
Globalna srednja razina mora 2024. je bila najviša od početka satelitskog mjerenja 1993., a stopa njezina porasta u razdoblju 2015. – 2024. bila je dvostruko viša nego 1993. – 2002. (2,1 mm u odnosu na 4,7 mm godišnje).
Podizanje razine mora ima kaskadne štetne učinke na obalne ekosustave i infrastrukturu te dodatne učinke koji proizlaze iz poplava i onečišćenja podzemnih voda slanom vodom.
Bilanca mase ledenjaka
U razdoblju 2022. – 2024. zabilježena je najnegativnija trogodišnja bilanca mase ledenjaka u povijesti mjerenja. Sedam od deset godina s najnegativnijom bilancom mase od 1950. zabilježeno je nakon 2016.
Iznimno negativne bilance mase zabilježene su u Norveškoj, Švedskoj, na Svalbardu te u tropskim Andama.
Povlačenjem ledenjaka povećavaju se kratkoročne opasnosti te se šteti gospodarstvima, ekosustavima i dugoročnoj sigurnosti opskrbe vodom.
Površina morskog leda
Osamnaest najmanjih minimalnih površina arktičkog morskog leda u povijesti satelitskog mjerenja zabilježeno je u posljednjih 18 godina. Za godišnju minimalnu i maksimalnu površinu antarktičkog morskog leda zabilježene su druge najniže vrijednosti u povijesti motrenja od 1979.
Minimalna dnevna površina arktičkog morskog leda 2024. je iznosila 4,28 milijuna km2, što je sedma najmanja površina u povijesti satelitskog mjerenja dugoj 46 godina. Na Antarktici je minimalna dnevna površina jednaka drugom najmanjem minimumu u povijesti satelitskog mjerenja, a minimalna površina antarktičkog morskog leda pala je na manje od 2 milijuna km2 treću uzastopnu godinu. To su tri najmanja minimuma antarktičkog morskog leda u povijesti satelitskog mjerenja.
Ekstremni vremenski događaji i njihovi učinci
Ekstremni vremenski događaji tijekom 2024. doveli su do najvišeg godišnjeg broja novoraseljenih osoba od 2008., uništivši domove, kritičnu infrastrukturu, šume, poljoprivredna zemljišta i bioraznolikost.
Skupni utjecaj različitih šokova kao što su pojačani ratni sukobi, suša i visoke domaće cijene hrane doveli su do pogoršanja kriza opskrbe hranom u 18 zemalja diljem svijeta do sredine 2024.
Mnogi događaji s najvećim utjecajem tijekom 2024. posljedica su tropskih ciklona, uključujući tajfun Yagi u Vijetnamu, na Filipinima i u južnoj Kini.
U Sjedinjenim Državama uragani Helene i Milton pogodili su kopno na zapadnoj obali Floride velikom snagom u listopadu, prouzročivši gospodarske štete mjerene u desecima milijardi dolara. S iznimno obilnim kišama i poplavama koje je prouzročio uragan Helene povezuje se preko 200 smrtnih slučajeva, što je najveći broj stradalih u nekom uraganu koji je pogodio kopno u Sjedinjenim Državama od uragana Katrina 2005.
Tropski ciklon Chido odnio je ljudske žrtve i prouzročio gospodarske štete na francuskom otoku Mayotte u Indijskom oceanu te u Mozambiku i Malaviju. U Mozambiku je uslijed tog ciklona raseljeno oko 100 000 ljudi.