Objave - priopćenja
Prva je bila toplija, a druga?
DHMZ, 2. 7. 2013. - Kao i svibanj, pa i travanj, i lipanj se poigravao našim osjećajima topline i hladnoće. Prognoze za sljedeće dane i tjedne ne upućuju na ponavljanje takvog stanja i velike oscilacije temperature, ali promjene su moguće.
Lipanj
![](http://klima.hr/razno/priopcenja/lipanj_2013.jpg)
Unatoč hladnim prvim i posljednjim danima, zahvaljujući toplinskom valu oko 20. dana u mjesecu, kada je najniža dnevna temperatura zraka bila za malo kao prosječna najviša dnevna, ovaj će lipanj u klimatološkim statistikama ostati zabilježen kao diljem Hrvatske barem prosječno topao, štoviše, većinom čak s klimatološkom ocjenom "topao", a ponegdje i "vrlo topao". Na preliminarnim prostornim analizama kolega klimatologa DHMZ-a može se uočiti kako su najčešća najveća odstupanja od prosjeka zabilježena na dijelu sjevernog Jadrana, te središnje i gorske Hrvatske. Zanimljivo je spomenuti i kako je na meteorološkoj postaji Bilogora, uz radarski centar blizu Pitomače, 20. lipnja izjednačena dosadašnja apsolutno najviša izmjerena lipanjska temperatura u povijesti mjerenja (35,9 °C), a malo južnije, na postaji Gorice, između Okučana i Nove Gradiške, izmjeren je novi rekord (35,5 °C). Također, broj toplih lipanjskih noći, onih s najnižom temperaturom zraka 20,0 °C i višom, izjednačen je na Bilogori (6), te u Karlovcu, Varaždinu i na Plesu (2), a isto toliko prošlog ih je mjeseca bilo i na Puntijarci, što je novi lipanjski rekord - do sada je bila 1 noć, u 2007. godini.
Osim toplinskog vala, mnogima je nevolje uzrokovao i vodeni val, koji nam je došao Dunavom. Srećom, nije ga dodatno povećavala lipanjska kiša. Dapače, količina oborine u sjevernim je krajevima unutrašnjosti, koji su u slivu Save, Drave i Dunava, bila većinom manja od prosjeka za 20 do 70%, što je zaslužilo klimatološku ocjenu "sušno", gdjegod i "vrlo sušno", u Karlovcu čak i "ektremno sušno". Pritom samo 25,8 litara kiše po četvornome metru tijekom cijeloga lipnja u Karlovcu do sada nikada nije zabilježeno, a mjeri se od 1949. godine.
Prva polovica godine
![](http://klima.hr/razno/priopcenja/prvapol_2013.jpg)
Premda nedostaje dan i pol, može se zaključiti kako je prva polovica 2013. godine bila toplija od prosjeka klimatološkog razdoblja 1961-1990. (standard Svjetske meteorološke organizacije), a u mnogim mjestima i od prosjeka iz razdoblja 1981-2010., s kojim neki vole uspoređivati zbog njegove veće aktalnosti i iznaprosječnosti. U usporedbi pak s prošlogodišnjom prvom polovicom godine, u Zagrebu, primjerice, i Rijeci, ovogodišnja je bila hladnija, u Gospiću na decimalu °C ista, a u Osijeku, Zadru, Splitu i Dubrovniku malo toplija.
Glede oborine, prvih je šest mjeseci neprijeporno bilo kišovitije, ne samo od prošle godine, kada je bilo relativno sušno, nego i od prosjeka, i to za čak 35 do 75%. Štoviše, u Gospiću, Kninu i Zadru ukupna mjesečna količina oborine svih ovogodišnjih mjeseci bila je barem malo veća nego je uobičajeno, a posljednji sušniji mjesec od prosjeka bio je kolovoz 2012., kada je čak bilo ekstremno sušno.
Druga polovica godine
![](http://klima.hr/razno/priopcenja/drugapol_2013.jpg)
Početak druge polovice godine jamačno će biti topliji od kraja prve polovice, ali se u sljedećim tjednima ne očekuje izraženiji toplinski val, nalik onome u lipnju. No, i bez njega, srednja srpanjska temperatura zraka očekuje se barem oko prosjeka. Još je veća vjerojatnost za izraženije pozitivno odstupanje od uobičajenih vrijednosti u kolovozu i rujnu, pa i listopadu, a na dugotrajniju pak hladnoću, neprimjerenu dobu godine, prognostički izračuni upućuju u studenome. No, kako je riječ o dugoročnim prognozama, promjene su još moguće.
Lidija Fuštar, Krunoslav Mikec i Zoran Vakula