Objave - zanimljivosti
Meteorološki i hidrološki događaji koji su obilježili 2024. godinu
DHMZ, 30. 12. 2024. - Završava još jedna iznadprosječno topla godina, koja je, na globalnoj razini bila vjerojatno najtoplija otkada postoje meteorološka mjerenja. Trend globalnog zatopljenja nastavljen je, dakle, i u 2024. godini, uz brojne ekstremne meteorološke događaje diljem svijeta, često i na području Europe i u našem susjedstvu.
Godina je i kod nas, uz toplinu, vrućinu te već uobičajeni izostanak prave zime, donijela ekstremne meteorološke događaje - grmljavinska nevremena s olujnim vjetrom i tučom te obilnom kišom, zatim epizode s velikom količinom oborine uz bujične i urbane poplave, dane s olujnim i orkanskim vjetrom, posebno na moru, te otprilike 4-5 dana sa snijegom i to uglavnom u Gorskoj Hrvatskoj. Bilo je, naravno, i toplinskih valova tijekom ljetnih mjeseci.
U siječnju iznadprosječna toplina s povremenim prodorima vlažnijeg i hladnijeg zraka
Godina je počela iznadprosječnom toplinom koja je u siječnju bila prekidana povremenim prodorima hladnijeg i vlažnog zraka uz kišu, 1. siječnja čak i grmljavinu u kopnenim područjima. Prvi hladniji prodor zabilježen je 7. siječnja uz olujnu buru na moru, a drugi 19. dana u godini. Taj je bio izraženiji te je Operativni centar civilne zaštite slao tzv. SRUUK poruke na mobilne telefone građana zbog opasnog vremena, tj. zbog snijega i olujnog vjetra ponajprije u Gorskoj Hrvatskoj. Snijeg je padao u gotovo cijeloj unutrašnjosti, a bilo ga je i mjestimice na obali gdje je puhala i olujna i orkanska bura.
Ekstremno topla veljača
Snijega u veljači nije bilo – mjesec je bio obilježen neuobičajenom toplinom pa je prema ocjeni klimatologa u većini krajeva Hrvatske čak dobio ocjenu ekstremno topao. Česti su bili dani s južinom, odnosno jakim jugozapadnjakom na kopnu te jakim i olujnim jugom na moru koje je najveće probleme uzrokovalo 23. veljače na sjevernom dijelu Jadrana kada je bilo štete u Opatiji, Crikvenici, na Krku i Cresu. A obilnije je oborine bilo 11. te potom ponovno 24., 25. i 27. veljače i to uglavnom u dolini Neretve – povodanj i bujične poplave zabilježeni su tih dana na području Vrgorca, Opuzena i Metkovića gdje je u noći od 24. na 25. veljače pala količina oborine koja gotovo odgovara ukupnoj mjesečnoj količini – čak 167 mm.
Ožujak - od snijega do ljetnih temperatura i saharske prašine
Iako je i u ožujku nastavljen trend iznadprosječne topline, bilo je i dana sa snijegom. Tako je 23. i 24. ožujka snijeg zabijelio velik dio unutrašnjosti, a najviše ga je palo na Sljemenu – 25 cm. Samo par dana kasnije stiglo je zatopljenje pa je tako oko Uskrsa temperatura bila gotovo prava ljetna, na istoku zemlje dosezala je i 29 °C. No, uz prisustvo velike količine saharske prašine u zraku koja je smanjivala vidljivost, poglavito 27. ožujka. A prije toga, uz razmjerno česte prolaske sredozemnih ciklona, bilo je dana s velikom količinom kiše i olujnim jugom na moru. Izdvajaju se 2. ožujka kada je bilo vrlo nestabilno te je lokalno bilo tuče koja je naprimjer zabijelila Sveti Filip i Jakov gdje je bilo debljih nanosa leda. Kišan je bio 11. dan ožujka i to osobito ponovno na području Vrgorca te na području Zadra gdje je zabilježena rekordna dnevna količina oborine u ožujku od 163,6 mm.
Travanj: vrućina, snijeg i kasnoproljetni mraz
Travanj je imao dvije potpuno različite polovine – prvu većinom stabilnu, toplu i vrlo toplu, čak i s vrućim danima te drugu hladniju i nestabilniju s češćom oborinom. Dana 14. travnja temperatura zraka u Karlovcu bila čak 31,6 °C, u Zagrebu na postaji Maksimir 30,5 °C, a u Delnicama 25,2 °C. Samo dva dana kasnije – snijeg! Hladna fronta donijela je zamjetno hladniji zrak uz pad temperature za 10 do 20 °C u odnosu na 15. travnja te je kiša prešla u snijeg u Hrvatskom zagorju, na Sljemenu i ponegdje u Lici. Kao i prošlih godina, niti ove nije moglo proći bez kasnoproljetnog mraza koji je napravio velike štete na biljnim kulturama primjerice u Varaždinskoj, Požeško-slavonskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji od 21. do 24. travnja te ponovno 26. travnja. Pritom je u Gorskom kotaru opet pao i snijeg – u Delnicama ga je 23. travnja bilo 14 cm.
Početak sezone grmljavinskih nevremena
Promjenljivo je, i ne odveć toplo vrijeme, nastavljeno i u svibnju, uz više kiše u unutrašnjosti, a sušnije je bilo na moru. Krenula je sezona grmljavinskih nevremena koja su obilježila razdoblje od 21. do 31. svibnja. Prvo je 21. svibnja bilo nevremena u sjeverozapadnim područjima, primjerice u Međimurju je oko Štrigove bilo tuče, a u Slavoniji je puhao olujni vjetar koji je u Đakovu odnio krov s nogometnog stadiona. Potom je 28. svibnja bilo obilne kiše u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji – plivali su Novigrad, Opatija i Rijeka – a 31. svibnja potopljen je Krk gdje je zabilježena rekordna svibanjska dnevna količina oborine od 168 mm. Zadnjeg je dana u mjesecu niz grmljavinskih nevremena zabilježen od sjevernog Jadrana sve do istoka zemlje.
Prvi toplinski val
Sezona izraženih nestabilnosti nastavljena je u lipnju, mjesecu koji je donio i prvi toplinski val od 19. do 21. lipnja – temperatura je zraka u Dalmaciji bila blizu 40 °C, a na postaji Split Kaštela zabilježen je novi lipanjski rekord – 39,4 °C. Uz to, ponovno je tih dana bilo povećane koncentracije saharske prašine u zraku. Prvo je olujno nevrijeme u mjesecu bilo 3. lipnja s mjestimičnom obilnom kišom – Rasinja kod Koprivnice bila je pod 1m vode – a na istoku, oko Tovarnika, Iloka, Županje, bilo je tuče veličine lješnjaka. Potom je 12. lipnja nevrijeme zahvatilo Split i okolicu – uz gotovo 50 mm kiše bio je potopljen Poljud, a tuča je na Čiovu stvorila nanos od 10-ak cm leda.
Olujni i vruć srpanj
Najjače nevrijeme zabilježeno je 1. srpnja – krenulo je iz Slovenije, olujni vjetar prvo je zahvatio središnje predjele, a najgore je bilo oko Slavonskog Broda te osobito u Bošnjacima gdje je padala tuča veličine oraha i teniske loptice te nanijela ogromne štete na objektima, infrastrukturi i biljnim kulturama, a između ostalog stradale su rode u gnijezdima štiteći svoje mlade. Jaki pljuskovi s olujnim vjetrom i tučom 13. srpnja pogodili su dio sjeverozapadne Hrvatske, potom se 20. srpnja ponovilo slično pri čemu je u Knegincu kod Varaždina vjetar srušio silos, a urbane su poplave bile u dijelovima Zagreba. 28. srpnja jako je nevrijeme zahvatilo područje Ogulina gdje je u oko 1 sat palo čak 70 mm oborine. Osim nestabilnosti, srpanj je bio obilježen velikom vrućinom i dugotrajnim toplinskim valom koji je trajao 10-ak dana sredinom mjeseca i tijekom kojeg je zbog velike količine vlage u zrak bilo vrlo sparno, a rušeni su i rekordi u potrošnji električne energije zbog povećane potrebe za uključivanje i rad uređaja za hlađenje.
Vruć i nestabilan kolovoz
Vruće i vrlo vruće nastavljeno je i u kolovozu s dugotrajnim toplinskim valom koji je izraženiji bio na Jadranu gdje je danima bila vrlo velika (crvena) opasnost od vrućine koja može djelovati na zdravlje. Vrlo je visoka bila i temperatura mora, ponegdje i 29, 30 °C. Naravno, bilo je nestabilnijih razdoblja s izraženim pljuskovima i olujnim vjetrom – 2. kolovoza u Međimurju gdje je olujni vjetar napravio štetu u Svetoj Mariji, zatim 8. kolovoza na zadarskom području gdje je jedrilicu vjetar izbacio na kopno, 14. kolovoza u Istri je bilo olujnog vjetra i tuče, a 19. kolovoza nevrijeme je zahvatilo zagrebačko te splitsko područje. A do sada jedinstveni događaj vezan uz meteorologiju bilo je ove godine sudjelovanje meteorologa u hrvatskom izaslanstvu na ljetnim Olimpijskim igrama – kao dio podrške jedriličarima za natjecanja u Marseilleu.
Kišni rujan
Nakon sušnih ljetnih mjeseci i posljedično velikih šteta na urodima rujan je donio naglu promjenu – bio je u mnogim područjima kišan, mjestimice čak i ekstremno kišan. Nakon vrlo toplog i vrućeg početka, u kojem je nevrijeme zabilježeno 6. rujna u Dalmaciji, a 9. rujna na dubrovačkom području gdje je obilna kiša uzrokovala urbane poplave u gradu te je Stradun bio pod vodom. Nagla je promjena vremena stigla 12. i 13. rujna – kiša i zahladnjenje pa je tako temperatura u Slavoniji pala za skoro 20 °C. Obilna je oborina zabilježena ponegdje na Jadranu, primjerice u Umagu gdje je palo 115 mm oborine, a u Božavi dvostruko više – čak 230 mm u jednom danu. Jedna od većih zanimljivosti dana bila je i morska pjena u Novigradu. A još veća ciklona Boris s kojom je u idućim danima u dijelu središnje Europe palo jako puno kiše koja je uzrokovala poplave, velike štete i žrtve u zemljama u našoj blizini. Od te se oborine očekivao u zadnjih deset dana rujna i porast vodostaja rijeka koje dolaze k nama iz tih zemalja, posebno Dunava – 24. rujna vodeni je val ušao u Hrvatsku i srećom, vodostaj od 704 cm u Batini nije uzrokovao jako velike štete i probleme.
Listopad - urbane i bujične poplave
Problema je, međutim, zbog urbanih i bujičnih poplava, bilo u listopadu u nekim gradovima - 2. listopada u Novigradu, zatim 3. u Ogulinu i 5. u Podgori. A katastrofalna je situacija zabilježena u susjednoj Bosni i Hercegovini na prijelazu od 3. na 4. listopada pri čemu je najgore bilo na području Jablanice gdje su bujice i odroni odnijeli 27 ljudskih života. Nakon sredine mjeseca ponovno je zatoplilo te je u Slavoniji temperatura porasla gotovo do 30 °C. Pritom je do kraja mjeseca bilo stabilnije i većinom bez oborine, na kopnu s čestom maglom. Ekstreman meteorološki događaj s ogromnim brojem žrtava nažalost krajem se mjeseca dogodio u Španjolskoj, posebno u regiji Valencija pri čemu je obilna kiša uzrokovala poplave u kojima je stradalo 230 ljudi.
Prvi mrazovi i snijeg u gorju
Nakon 17 uglavnom iznadprosječno toplih mjeseci u našoj zemlji, studeni je, prvi nakon svibnja 2023. godine, u većini područja bio prosječan, a u Slavniji i hladan. Pritom su prve dvije trećine mjeseca bile uglavnom stabilne, uz malo ili nimalo oborine. I dok je u dane nakon sredine mjeseca na moru bilo većinom ugodno toplo, na kopnu su zabilježeni prvi ozbiljniji jutarnji mrazovi ove jeseni. Promjena je vremena nastupila u razdoblju od 21. do 23. studenog u vidu kiše, ponegdje i obilne, koja je sa zahladnjenjem prešla u snijeg, posebice u gorju gdje ga se skupilo 10-ak cm. Na moru je zapuhala olujna bura. Bura je obilježila zadnja dva dana studenog i prvi dan prosinca – bila je ponegdje orkanska i zatvorila je u potpunosti na više od jednog dana promet autocestom A1 od kopna prema moru između Svetog Roka i Zadra.
Snijeg, bura i bijeli Božić
Prosinačke zimske radosti nastupile su 8. dana u mjesecu – više od 20 cm snijega palo je u Lici, nešto manje u Gorskom kotaru, a poneki je centimetar zabilježen u dijelu središnje Hrvatske. Uz jak i olujni vjetar ponovno je bilo velikih problema u cestovnom prometu kroz Gorsku Hrvatsku, a bura je ograničavala promet u priobalju. Slična situacija sa snijegom i olujnim vjetrom, čak još intenzivnija, ponovila se i u dane uoči Božića koji je nakon niza godina u nekim dijelovima kontinentalne Hrvatske bio bijeli. Uz to, prohladan i vjetrovit. A jedanaestog dana prosinca zabijelio se i Dubrovnik, ali ne od snijega već zbog tuče - u gradu su se stvorili debeli nanosi sitnog leda kojeg je bilo i u okolici.
Miran završetak 2024.
Godinu 2024. ispratit ćemo mirno. Na Silvestrovo će biti pretežno sunčano ujutro u unutrašnjosti mjestimice s maglom. Vjetar uglavnom slab, na Jadranu ujutro mjestimice umjerena bura, a tijekom dana sjeverozapadnjak. Najniža temperatura zraka od -8 °C do -3 °C, duž obale između 5 °C i 10 °C. Najviša dnevna od 4 °C do 9 °C, na Jadranu između 13 °C i 18 °C. U novogodišnjoj noći većinom vedro uz mogućnost za lokalnu maglu, temperatura na kopnu od -4 °C do 1 °C, na Jadranu između 6 °C i 11 °C. Na Novu godinu i u četvrtak, 2. siječnja 2025. bit će djelomice ili pretežno sunčano. U četvrtak na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru uz više oblaka mjestimice kiša. U petak, 3. siječnja 2025. promjenljivo i pretežno oblačno na Jadranu s kišom i pljuskovima, a na kopnu s kišom i snijegom, a očekuje se i snježni pokrivač. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak, u petak na kopnu sjeveroistočnjak. Temperatura zraka u manjem porastu, a u petak na kopnu u osjetnom padu.
Želimo Vam sve najbolje povodom blagdana i nove 2025. godine!
Vaši DHMZ-ovci