Objave - zanimljivosti
Blatna kiša
DHMZ, 29. 5. 2018. − Tijekom ovog tjedna u Hrvatskoj postoji mogućnost za tzv. blatnu kišu.
Kiša koja ostavlja najčešće smeđe ili žućkaste tragove na površini ili izloženim objektima naziva se blatna kiša, a poznata je i kao žuta kiša, krvava kiša i obojena kiša.
Blatna kiša povremeno se može zamijetiti i na području Hrvatske, češće na Jadranu i u područjima uz Jadran nego u kontinentalnom dijelu zemlje.
Blatna kiša nastaje samo u određenim sinoptičkim situacijama. Na području Hrvatske nastaje kada je nad našim predjelima ili malo južnije u prizemnom sloju atmosferski sustav koji sadrži dosta vlage, ciklonalno polje ili i izraženi frontalni sustav, a u višim slojevima atmosfere (od 5 000 m i više) je izraženo jugozapadno ili južno strujanje. U takvim situacijama čestice pijeska iz sjeverne Afrike, odnosno područja Sahare dospijevaju u više slojeve atmosfere te ulaze u oblačne sustave, pa kiša koja pada iz njih u sebi sadrži saharski pijesak te je stoga obojena.
Valja napomenuti da kiša može dodatno biti onečišćena drugim česticama u atmosferi, npr. peludi kao što je to bio slučaj u travnju ove godine kada je blatna kiša padala diljem Hrvatske.
U Europi blatne kiše najčešče su na području Pirinejskog poluotoka, Apeninskog poluotoka te na području Grčke gdje se ona češće pojavljuje upravo zbog blizine sjeverne Afrike i mogućnosti obogaćivanja zraka vlagom prilikom prelaska Sredozemnog mora. Meteorološka služba Španjolske i Sveučilište u Ateni izdaju i prognoze koncentracije prašine u atmosferi: https://dust.aemet.es i http://forecast.uoa.gr
Ipak, nad našim područjima takve sinoptičke situacije nisu prečeste, a i blatna kiša nije opasna vremenska pojava te se u pravilu ne izdaju posebna meteorološka upozorenja, a često njezinu pojavu ne sadrži ni opća vremenska prognoza. Najčešće se spominje kao meteorološka zanimljivost.
Kao što smo već spomenuli nad područjem naše zemlje obojena kiša je zabilježena 16. travnja ove godine kada se ciklona, koja je nastala u zapadnom Sredozemlju, premjestila na srednje Sredozemlje (slika 1.), a po visini (slika 2.) je bila jaka južna i jugozapadna struja koja je u naše krajeve donosila topao i vlažan zrak. Ta topla zračna masa u sebi je sadržavala pijesak iz sjeverne Afrike (slika 3.)
