1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


Hidrološka analiza urbane poplave u Zagrebu tijekom noći s 24. na 25. srpnja 2020.

DHMZ, 31. 7. 2020. - Sektor za hidrologiju DHMZ-a na mrežnim stranicama najmanje jednom dnevno objavljuje hidrološki izvještaj koji uključuje hidrološko stanje i prognozu vodostaja i protoka na području Republike Hrvatske. U slučajevima prognoziranih opasnih hidrometeoroloških uvjeta izvještaj se objavljuje i više puta dnevno, kao što je bio slučaj 24. srpnja 2020. kada su izdana upozorenja na bujične poplave za središnji i sjeverozapadni dio Hrvatske te za urbanu poplavu u gradu Zagrebu.

Već u četvrtak (23. 7. 2020.) u 00 UTC hidrološki prognostički sustav EFAS ERIC[1] je ukazivao na značajnu mogućnost bujičnih poplava u središnjem i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske (slika 1.).

Karta prognoze bujične poplave i grafički prikaz za Zagreb
Slika 1. Prognoza bujičnih poplava u središnjem i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske (lijevo) te prognoza za bujične poplave za ljubičasti trokut Zagreb (desno) sustavom EFAS ERIC 23. 7. 2020. u 00 UTC.

Crveni i ljubičasti trokuti na karti (slika 1. lijevo) prikazuju EFAS ERIC prognostičke točke za bujične poplave na kraju crvenih i ljubičastih linija koje predstavljaju vodotoke na kojima je takva poplava prognozirana kao moguća, dok plavi trokuti predstavljaju lokacije za koje je EFAS poslao obavijest partnerima i Copernicus Emergency Management sustavu.

Na slici 1. desno je ERIC prognoza za bujične poplave za Zagreb prema kojoj su vršni protoci bili prognozirani tijekom noći 24. na 25. srpnja 2020. Kasnije prognoze su bile konzistentne te je u suradnji sa Službom za vremenske analize i prognoze DHMZ-a kroz sustav Meteoalarm središnji i sjeverozapadni dio Hrvatske bio označen crvenim upozorenjem što je uključilo mogućnost bujičnih poplava za 24. na 25. srpnja 2020. Sektor za hidrologiju je objavio dodatno upozorenje za mogućnost bujičnih poplava za pojedine vodotoke npr. zagrebačke brdske potoke, ali i za urbane poplave grada Zagreba!

Uslijed intenzivne oborine tijekom večeri 24. srpnja 2020. na širem području grada Zagreba došlo je do površinskog tečenja oborinskih i otpadnih voda. Urbana poplava izazvala je najviše problema u središnjem dijelu grada u kojem se stanovnici još muče s posljedicama potresa od 22. ožujka 2020. Brojne gradske ulice bile su neprohodne, javni promet poremećen, stambeni i poslovni prostori poplavljeni, a vatrogasne postrojbe imale su preko 350 intervencija tijekom te noći. Na žalost, jedan vatrogasac je preminuo prilikom intervencije.

Zagrebački gradski podsljemenski potoci su iznimno brzo reagirali na palu oborinu na svojim slivnim područjima (slika 2.).

Nivogrami potoka Vrapčak i Štefanovec u Zagrebu
Slika 2. Nivogrami potoka Vrapčak i Štefanovec u Zagrebu za razdoblje 15. – 30. srpnja 2020.

Na nivogramima potoka Vrapčak u zapadnom dijelu Zagreba (slika 2. lijevo) i potoka Štefanovec u Dubravi (slika 2. desno) vidljiv je nagli porast vodostaja koji je specifičan za bujični tip vodotoka. Obzirom na prijašnje minimalne vodostaje i činjenicu da je najveći intenzitet oborine zabilježen baš na području centra Zagreba, do izljevanja sljemenskih potoka iz korita ovaj puta nije došlo. Međutim, neki gradski potoci koji dreniraju oborinu s Medvednice i podsljemenske zone, uvedeni su u kanalizacijski sustav grada Zagreba te pri jakim kišama značajno opterećuju kanalizacijski sustav (prema nekim autorima njihov udio u ukupnom protoku kanalizacijskog sustava u vršnim protocima iznosi i više od 30 % npr. Deduš i sur., 2001.)

Kanalizacijski sustav grada Zagreba je izgrađen 1892. godine i u centru grada je mješovitog tipa što znači da se u njega odvode i sanitarne i oborinske vode. Budući da grad kontinuirano raste, sve se više povećavaju asfaltirane i vodonepropusne površine te se značajno povećava površinsko otjecanje. Uz to sve manje količine se prirodno procjeđuje u podzemlje, a sve brže teku površinski do odvodnih kanalizacijskih otvora koji su pak u takvim događajima često zatrpani obilnim količinama nanosa zemlje, šljunka i organskog materijala (lišća i granja). Sustav odvodnje u takvim situacijama je podkapacitiran te se javlja tečenje pod tlakom, što znači da u nižim dijelovima kanalizacijska voda pod tlakom izlazi na površinu i miješa se sa oborinskom vodom, što dodatno otežava situaciju.

Ovakav primjer urbane poplave pluvijalnog karaktera dogodio se tijekom večeri i noći s 24. na 25. srpnja 2020. kada je obilna oborina s novim rekordnim intenzitetom zahvatila grad Zagreb. Sustav odvodnje grada Zagreba kao i drugih gradova treba se prilagoditi novim uvjetima izazvanim klimatskim promjenama jer su ekstremni događaji postali naša svakodnevica i postoji velika vjerojatnost da ih možemo očekivati sve češće u budućnosti.



[1] DHMZ u svojoj hidrološkoj operativnoj prognostičkoj službi koristi dva hidrološka prognostička sustava za prognozu bujičnih poplava na teritoriju RH: European Flood Awareness System ERIC (EFAS ERIC) i Southeast Europe Flash Flood Guidance System (SEEFFGS).