Objave - priopćenja
Izvješće o Stanju globalnih vodnih resursa u rijekama, u kopnenim zalihama i u ledenjacima
Izvješće WMO-a o dostupnosti slatkoj vodi u promjenjivoj klimi
DHMZ, 29. 11. 2022. - Svjetska meteorološka organizacija izdala je prvo izvješće o Stanju globalnih vodnih resursa kako bi ocijenila učinke koje imaju klima i promjene u okolišu i društvu na vodne resurse na Zemlji. Cilj ovog godišnjeg pregleda stanja jest dati podršku praćenju i upravljanju globalnim izvorima slatke vode u doba rastuće potrebe i ograničene opskrbe.
Ovo izvješće donosi osvrt na tečenje rijeka, poplave i suše. Ujedno daje uvid u žarišne točke promjena u zalihama slatke vode, a ističe i glavnu ulogu i ranjivost kriosfere (snijeg i led).
Izvješće prikazuje kako je na velikim područjima na Zemlji zabilježeno više sušnih razdoblje nego normalnih u 2021. godini – godini u kojoj su klimatske promjene i događaj la Niña utjecali na uzorke oborina. Područja s protocima ispod prosjeka bila su otprilike dva puta veća nego područja iznad prosjeka, u usporedbi s tridesetogodišnjim hidrološkim prosjekom.
Učinci klimatskih promjena često se osjete u stanju vode – intenzivnije i učestalije suše, ekstremne poplave, sve nepravilnije sezonske oborine i ubrzano topljenje ledenjaka – s postupnim učincima na gospodarstva, ekosustave i sve aspekte svakodnevnog života. Osim toga, postoji i nedovoljno razumijevanje promjena u raspodjeli, količini i kvaliteti izvora slatke vode, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
Izvješće o stanju globalnih vodnih resursa nastoji upotpuniti taj nedostatak znanja i dati sažeti pregled o dostupnosti vode u različitim dijelovima svijeta. Time će se izvijestiti prilagodbe na klimu i ulagana u ublažavanje kao i kampanju UN-a da se omogući opći pristup ranim upozorenjima na opasnosti kao što su poplave i suše u sljedećih pet godina, rekao je prof. Taalas.
Trenutno je 3,6 milijardi ljudi suočeno s neadekvatnim pristupom vodi barem jednom mjesečno, a očekuje se da će taj broj narasti na više od 5 milijardi do 2050. UN je izvijestio da je između 2001. i 2018. 74 % svih prirodnih katastrofa bilo povezano s vodom. Nedavno održana UN-ova konferencija o klimatskim promjenama, COP27, potaknula je donosioce odluka da ulože trud u rješavanje problema s vodom, što je bilo prvi puta u povijesti da je voda spomenuta u dokumentu o ishodu na konferenciji COP kao priznanje o njezine iznimnoj važnosti.
Prvo izdanje izvješća usmjereno je na protok - volumen vode koji protječe kroz rijeke u određenom vremenu. Osim toga, ocjenjuje i kopnene zalihe vode – svu vodu na Zemljinoj površini i ispod površine, te u kriosferi (zamrznuta voda).
Informacije i pripadajuće karte uglavnom se temelje na podacima modela (kako bi se postigla maksimalna geografska pokrivenost) te informacijama daljinskog praćenja kopnenih zaliha vode s misije NASA GRACE (Gravity Recovery and Climate Experiment). Rezultati modela verificirani su u usporedbi s opaženim podacima gdje je god to bilo dostupno.
Izvješće naglašava da postoji nedostatak dostupnih verificiranih hidroloških podataka. Politika WMO-a (Unified Data Policy) zahtijeva se da se ubrzaju dostupnost i razmjena hidroloških podataka, uključujući informacije o protocima rijeka i prekograničnim riječnim slivovima.
Protoci/tečenje
U 2021. godini na velikim područjima svijeta zabilježene su sušnije epizode od normalnih uvjeta u usporedbi s osnovnim 30-godišnjim hidrološkim razdobljem.
Ova područja uključuju područje Rio de la Plata u Južnoj Americi, koje suša neprestano pogađa od 2019., južnu i jugoistočnu Amazonu, slivove u Sjevernoj Americi uključujući riječne slivove rijeka Colorado, Missouri i Mississppi.
U Africi rijeke Niger, Volta, Nil i Kongo imale su protoke manje od normalnog u 2021. godini. Isto tako, i rijeke u nekim dijelovima Rusije, zapadnog Sibira i u Centralnoj Aziji imale su protoke manje od normalnog u 2021.
U nekim slivovima Sjeverne Amerike, sjeverne Amazone i Južne Afrike (Zambezi i Orange) te Kine (sliv rijeke Amur) protok rijeka bio je iznad prosjeka.
Otprilike je jedna trećina analiziranih područja bila u skladu s 30-godišnjim prosjekom.
U Kini (u pokrajini Henan), Sjevernoj Indiji, zapadnoj Europi, i zemljama pogođenim tropskim ciklonima kao što su Mozambik, Filipini i Indonezija zabilježene su značajne poplave s mnogim žrtvama.
Etiopija, Kenija i Somalija suočene su s ispodprosječnim oborinama koje uzrokuju regionalnu sušu posljednjih nekoliko godina zaredom.
Kopnene zalihe vode
Kopnene zalihe vode podrazumijevaju svu vodu koja je na površini, ali i ispod površine.
U 2021. godini kopnene zalihe vode klasificirane su ispod normalne razine (u usporedbi s prosjekom koji je izračunat za 2002. - 2020.) na Zapadnoj obali SAD-a, u središnjem dijelu Južne Amerike i Patagoniji, Sjevernoj Africi i Madagaskaru, Srednjoj Aziji i Bliskom Istoku, Pakistanu i Sjevernoj Indiji.
U srednjem dijelu Afrike, sjevernom dijelu Južne Amerike, naročito u slivu Amazone i sjevernom dijelu Kine kopnene zalihe vode bile su iznad normalne razine.
Dugoročno Izvješće ukazuje na nekoliko vrućih točaka koje imaju negativan trend u kopnenim zalihama vode, a uključuju sliv Rio Sao Francisco u Brazilu, slivove u Patagoniji, slivove Gangesa, Inda, te na jugozapadu SAD-a.
Za razliku od toga, pozitivnu anomaliju pokazuje područje Velikih jezera, sliv rijeke Kongo, Istočnoafrički Rift, te sliv sjevernog dijela Amazone.
Generalno, negativni su trendovi češći od pozitivnih. U nekim je vrućim točkama situacija pogoršana zbog pretjeranog crpljenja podzemnih voda za navodnjavanje. Također, i topljenje snijega i leda ima značajan utjecaj na nekoliko područja, na primjer Aljasku, Patagoniju i Himalaje.
Kriosfera
Kriosfera (ledenjaci, snježni pokrivač, ledeni pokrov na polovima i permafrost) je najveći svjetski prirodni spremnik slatke vode. Planine se često nazivaju prirodnim vodotornjevima jer su izvori rijeka i pitke vode za otprilike 1,9 milijardi ljudi.
Promjene u vodnim zalihama kriosfere utječu na sigurnost hrane, ljudsko zdravlje, integritet i održavanje ekosustava, te dovode do značajnih utjecaja na ekonomski i društveni razvoj. Takve promjene također uzrokuju opasnosti kao što su riječne i bujične poplave nastale zbog naglog otapanja ledenjaka.
Godišnje topljenje ledenjaka i otjecanje iz njih se najprije povećava, zbog porasta temperature, dok ne dosegne točku maksimuma, koja se često naziva vršni protok, nakon koje se otjecanje smanjuje. Dugoročne projekcije promjena otjecanja iz ledenjaka i vrijeme vršnog protoka ključni su podaci za donošenje dugoročnih odluka o prilagodbi.
Buduće procjene Stanja vodnih resursa WMO-a potaknuti će redovito procjenjivanje promjena u kriosferi i varijabilnost vodnih resursa na regionalnoj razini i razini slivova.
