Objave - priopćenja
Razine stakleničkih plinova dosegnule nove rekordno visoke vrijednosti
WMO zabilježio najveći rast koncentracija metana od početka mjerenja
DHMZ, 27. 10. 2022. - Novo izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) donosi novo zloslutno upozorenje povezano s klimatskim promjenama: razine tri glavna staklenička plina u atmosferi (ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida) dosegnule su u 2021. nove rekordno visoke vrijednosti.
U Greenhouse Gas Bulletin, izvješću WMO-a o stakleničkim plinovima, navodi se da je u 2021. zabilježen najveći godišnji rast koncentracija metana od početka sustavnog mjerenja prije gotovo 40 godina. Razlog za taj iznimni rast nije jasan, ali čini se da je on posljedica bioloških procesa, ali i procesa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Razine ugljičnog dioksida od 2020. do 2021. rasle su po stopi većoj od prosječne godišnje stope rasta zabilježene u proteklom desetljeću. Mjerenja na postajama WMO-ovog Globalnog programa motrenja atmosfere pokazuju da su te razine u cijelom svijetu nastavile rasti u 2022. godini.
Zbog utjecaja poremećaja bilance zračenja (engl. radiative forcing - zagrijavanje uzrokovano stakleničkim plinovima koji se dugo zadržavaju u atmosfer) poraslo je za gotovo 50 %, a oko 80 % tog porasta pripisuje se ugljičnom dioksidu u razdoblju od 1990. do 2021.
Koncentracije ugljičnog dioksida u 2021. iznosile su 415,7 dijelova na milijun (ppm), dok su koncentracije metana iznosile 1908 dijelova na milijardu (ppb), a koncentracije dušikova oksida 334,5 ppb. Te vrijednosti predstavljaju povećanje od 149 %, 262 %, odnosno 124 % u odnosu na predindustrijske razine iz razdoblja prije nego što je prirodna ravnoteža tih plinova u atmosferi poremećena ljudskim djelovanjem.
U WMO-ovu izvješću Greenhouse Gas Bulletin ponovno se naglašava da je neophodno hitno djelovati kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i kako bi se spriječio daljnji porast globalnih temperatura u budućnosti, kao i da to predstavlja golem izazov, izjavio je profesor Petteri Taalas, glavni tajnik WMO a.
Daljnji porast koncentracija glavnih plinova koji zadržavaju toplinu, uključujući rekordno ubrzanje rasta razina metana, ukazuje na to da se krećemo u pogrešnom smjeru, dodao je.
Dostupne su nam ekonomski učinkovite strategije za smanjenje emisija metana, posebno emisija fosilnih goriva, i trebali bismo ih provesti bez odgađanja. Međutim, vijek trajanja metana relativno je kratak – iznosi manje od deset godina – pa je njegov utjecaj na klimu moguće preokrenuti. Naš najvažniji i najhitniji prioritet mora biti smanjenje emisija ugljičnog dioksida, glavnog uzroka klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava koje se s njima povezuju, koji će još tisućama godina kroz otapanje polarnog leda, zagrijavanje oceana i porast razine mora, rekao je profesor Taalas.
Moramo transformirati naš industrijski, energetski i prometni sustav te način života u cjelini. Potrebne promjene moguće su s gospodarskog i tehničkog gledišta. Vrijeme nam ističe, upozorio je profesor Taalas.
WMO će uoči Konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP27, koja će se održati u Šarm-el-Šeiku u Egiptu od 7. do 18. studenoga, predstaviti svoje privremeno Izvješće o stanju globalne klime za 2022., u kojem se pokazuje kako staklenički plinovi i dalje uzrokuju klimatske promjene i ekstremne vremenske pojave. Godine od 2015. do 2021. bile su sedam najtoplijih godina u povijesti mjerenja.
Cilj WMO-ova izvješća je potaknuti pregovarače i donositelje odluka okupljene na konferenciji COP27 na ambicioznije djelovanje kako bi se ostvario cilj Pariškog sporazuma da se globalno zagrijavanje ograniči na znatno manje od 2 °C, a po mogućnosti na 1,5 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama. Prosječna globalna temperatura trenutačno je za više od 1,1 °C viša od predindustrijskog prosjeka za razdoblje 1850. – 1900.
S obzirom na to da je za odluke o nastojanjima usmjerenim na ublažavanje klimatskih promjena potrebno ojačati informacijsku osnovu o stakleničkim plinovima, WMO u suradnji sa širom zajednicom koja se bavi ovim pitanjem izrađuje okvir za stalno praćenje globalnih stakleničkih plinova, uz međunarodnu koordinaciju, uključujući izradu mreže za opažanja te međunarodnu razmjenu i primjenu dobivenih opažanja. WMO će pritom surađivati sa širom znanstvenom i međunarodnom zajednicom, posebno u području opažanja i modeliranja zemljine površine i oceana.
Svjetska meteorološka organizacija mjeri koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi koje preostaju nakon što dio tih plinova apsorbiraju ponori ugljika kao što su ocean i biosfera. Te koncentracije nisu isto što i emisije.
Odvojeno dopunsko Izvješće o emisijskom jazu koje je izradio Program UN-a za okoliš bit će objavljeno 27. listopada. U tom se izvješću ocjenjuju najnovije znanstvene studije o trenutačnim emisijama stakleničkih plinova i procjenama njihovih budućih razina. Razlika između vjerojatne buduće vrijednosti i vrijednosti koju trebamo naziva se emisijskim jazom.
Dokle god se emisije nastavljaju, globalna temperatura nastavit će rasti. S obzirom na dugi vijek trajanja CO2, razina temperature koja je trenutačno zabilježena potrajat će desetljećima čak i ako brzo smanjimo emisije na nultu neto razinu.
Najvažnije točke izvješća
Ugljični dioksid (CO2)
Koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi 2021. dosegnula je 149 % predindustrijske razine, što je najvećim dijelom posljedica emisija nastalih izgaranjem fosilnih goriva i proizvodnjom cementa. Nakon ograničenja kretanja uvedenih 2020. uslijed pandemije bolesti COVID-19, globalne razine emisija ponovno su porasle. Od ukupne količine emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem u razdoblju 2011. – 2020., oko 48 % se nakupilo u atmosferi, 26 % u oceanima, a 29 % na kopnu.
Postoji zabrinutost da će se učinkovitost djelovanja kopnenih ekosustava i oceana kao ponora ugljika u budućnosti možda smanjiti, čime će se smanjiti i njihova sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida i sprečavanja većeg porasta temperature. U nekim dijelovima svijeta već je počela tranzicija kopna iz ponora ugljika u izvor CO2.
Metan (CH4)
Metan u atmosferi drugi je vodeći čimbenik koji doprinosi klimatskim promjenama. S obzirom na postojanje čitavog niza različitih izvora i ponora koji se međusobno preklapaju, teško je kvantificirati emisije prema vrsti izvora.
Prosječna globalna koncentracija metana u atmosferi od 2007. se povećava po stopi koja ubrzano raste. Godišnji porasti zabilježeni 2020. i 2021. (15, odnosno 18 ppb) najveći su porasti zabilježeni od početka sustavnog mjerenja 1983.
Globalna znanstvena zajednica koja se bavi stakleničkim plinovima još istražuje uzroke tog porasta. Analize upućuju na to da su obnovljenom rastu koncentracija metana od 2007. najviše doprinijeli biogeni izvori kao što su močvare i rižina polja. Još nije moguće odrediti predstavljaju li ekstremna povećanja zabilježena 2020. i 2021. klimatsku povratnu spregu – ako se temperatura poveća, organska se tvar brže raspada. Ako se raspada u vodi (bez prisutnosti kisika), nastaju emisije metana. Stoga je moguće daljnje povećanje emisija u slučaju da se u tropskim močvarama poveća vlažnost i temperatura.
Dramatični porast može biti i posljedica prirodne međugodišnje varijabilnosti. U 2020. i 2021. zabilježeni su događaji La Niña, koji se povezuju s povećanom količinom oborina u tropskim područjima.
Dušikov oksid (N2O)
Dušikov oksid treći je najvažniji staklenički plin. U atmosferu se emitira iz prirodnih (oko 57 %) i antropogenih izvora (oko 43 %), što uključuje oceane, tlo, izgaranje biomase, uporabu gnojiva te različite industrijske procese. Porast zabilježen 2021. godine u odnosu na 2020. bio je nešto viši od porasta zabilježenog 2020. godine u odnosu na 2019. te je bio viši od prosječne godišnje stope rasta zabilježene u proteklih 10 godina.
