1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


Vremenske nepogode uzrokuju goleme materijalne štete, ali rana upozorenja spašavaju živote

Otvoren Svjetski meteorološki kongres

DHMZ, 22. 5. 2023. - Jutros je otvoren Svjetski meteorološki kongres, nakon čega je uslijedila rasprava na visokoj razini o inicijativi Rana upozorenja za sve, na kojoj sudjeluje i dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnatejice DHMZ-a.

Prema novim brojkama Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u razdoblju od 1970. do 2021., ekstremne vremenske, klimatske i hidrološke prilike uzrokovale su 11 778 prijavljenih nepogoda, u kojima je živote izgubilo nešto više od dva milijuna ljudi, a gospodarske štete iznosile su 4,3 bilijuna američkih dolara.

Gospodarske štete vrtoglavo su porasle. Međutim, broj ljudskih žrtava smanjen je u proteklih pola stoljeća zahvaljujući boljim ranim upozorenjima i koordiniranom upravljanju nepogodama. Više od 90 % prijavljenih smrtnih slučajeva u svijetu dogodilo se u zemljama u razvoju.

Samo je SAD pretrpio gospodarske štete u iznosu od 1,7 bilijuna američkih dolara, što čini 39 % ukupnih gospodarskih šteta nastalih u svijetu tijekom posljednje 51 godine. Međutim, najslabije razvijene zemlje i male otočne zemlje u razvoju pretrpjele su nerazmjerno velike štete u odnosu na veličinu svojih gospodarstava.

WMO je nove brojke objavio uoči Svjetskog meteorološkog kongresa, koji se održava svake četiri godine.Ovogodišnji kongres koji je započeo danas 22. svibnja raspravom na visokoj razini o ubrzavanju i proširenju djelovanja čiji je cilj osigurati da se do kraja 2027. cjelokupno stanovništvo Zemlje obuhvati uslugama ranog upozorenja.

Inicijativa Ujedinjenih naroda pod nazivom Rana upozorenja za sve jedan je od glavnih strateških prioriteta koje će podržati Svjetski meteorološki kongres kao najviše tijelo WMO-a za donošenje odluka. Raspravu na visokoj razini otvorio je švicarski predsjednik Alain Berset, a na njoj su se okupili vodeći predstavnici UN-ovih agencija, razvojnih banaka, vlada i nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi koji su odgovorni za izdavanje ranih upozorenja. Iz Hrvatske sudjeluje dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a.

Najranjivije zajednice nažalost snose najrazornije posljedice vremenskih, klimatskih i hidroloških opasnosti, izjavio je glavni tajnik WMO-a, prof. Petteri Taalas.

Primjer toga je iznimno razorna ciklonska oluja pod nazivom Mocha koja je prouzročila razaranja velikih razmjera u Mjanmaru i Bangladešu, pogodivši najsiromašnije od najsiromašnijih. U prošlosti su u Mjanmaru i Bangladešu izgubljeni deseci tisuća ili čak stotine tisuća ljudskih života. Zahvaljujući ranim upozorenjima i upravljanju nepogodama te su katastrofalne stope smrtnosti srećom danas iza nas. Rana upozorenja spašavaju živote.

Podaci o broju smrtnih slučajeva zabilježenih tijekom 2020. i 2021. (ukupno 22 608) ukazuju na daljnje smanjenje smrtnosti u odnosu na godišnji prosjek prethodnog desetljeća. Gospodarske štete su se povećale, a većina ih se pripisuje kategoriji oluja.

Ključne spoznaje:

  • Više od 60 % gospodarskih šteta uzrokovanih vremenskim, klimatskim i hidrološkim nepogodama zabilježeno je u razvijenim gospodarstvima. Međutim, u više od četiri petine tih nepogoda gospodarske štete iznosile su manje od 0,1 % bruto domaćeg proizvoda u pogođenim gospodarstvima. Nije prijavljena nijedna nepogoda koja bi uzrokovala gospodarske štete u iznosu većem od 3,5 % BDP-a pogođenog gospodarstva.
  • S druge strane, u najslabije razvijenim zemljama je u slučaju 7 % nepogoda za koje su prijavljene gospodarske štete ta šteta iznosila više od 5 % BDP-a pogođenog gospodarstva, a nekoliko njih je uzrokovalo gospodarske štete u iznosu od gotovo 30 % BDP-a.
  • U malim otočnim zemljama u razvoju je 20 % nepogoda za koje su prijavljene gospodarske štete uzrokovalo štete u iznosu većem od 5 % BDP-a pogođenog gospodarstva, dok su neke nepogode uzrokovale gospodarske štete u iznosu većem od 100 % BDP-a.

Analiza po regijama

Afrika: U Africi je u razdoblju 1970. – 2021. prijavljeno ukupno 1 839 nepogoda koje se pripisuju ekstremnim vremenskim, klimatskim i hidrološkim prilikama. U njima je živote izgubilo 733 585 osoba i uzrokovale su gospodarske štete u iznosu od 43 milijarde američkih dolara. Od ukupnog broja smrtno stradalih, 95 % ih se pripisuje suši.

Tropski ciklon Idai u ožujku 2019. uzrokovao je najveću štetu u Africi (2,1 milijarda američkih dolara).

Azija: U navedenom razdoblju prijavljeno je 3 612 nepogoda koje se pripisuju ekstremnim vremenskim, klimatskim i hidrološkim prilikama, koje su odnijele 984 263 života i uzrokovale gospodarske štete u iznosu od 1,4 bilijuna američkih dolara.

U razdoblju od 1970. do 2021. na Aziju je otpadalo 47 % ukupnog broja prijavljenih ljudskih žrtava u svijetu čiji su vodeći uzrok bili tropski cikloni. Tropski ciklon Nargis koji se dogodio 2008. odnio je 138 366 života. Najveći broj žrtava u Aziji zabilježen je u Bangladešu, gdje je u navedenom razdoblju u 281 nepogodi smrtno stradalo 520 758 osoba.

Južna Amerika: U navedenom je razdoblju u Južnoj Americi prijavljeno 943 nepogode koje se pripisuju ekstremnim vremenskim, klimatskim i hidrološkim prilikama, od čega su 61 % bile poplave. U njima su živote izgubile 58 484 osobe i dovele su gospodarske štete u iznosu od 115,2 milijarde američkih dolara.

Sjeverna Amerika, Srednja Amerika i Karibi: Prijavljeni broj od 2 107 vremenskih, klimatskih i hidroloških nepogoda odnio je 77 454 života i uzrokovao gospodarske štete u iznosu od 2,0 bilijuna američkih dolara.

U razdoblju od 1970. do 2021. u toj je regiji zabilježeno 46 % ukupnih gospodarskih šteta prijavljenih u cijelom svijetu. Samo je SAD pretrpio gospodarske štete u iznosu od 1,7 bilijuna američkih dolara, što čini 39 % ukupnih šteta nastalih u svijetu u posljednjih 51 godinu. Većina prijavljenih gospodarskih šteta pripisuje se nepogodama povezanim s olujama, konkretnije tropskim ciklonima.

Jugozapadni Pacifik: Na jugozapadnom Pacifiku prijavljeno je ukupno 1 493 nepogode uzrokovane ekstremnim vremenskim, klimatskim i hidrološkim prilikama. U njima je živote izgubila 66 951 osoba i dovele su gospodarske štete u iznosu od 185,8 milijarde američkih dolara. Najviše je ljudi poginulo u tropskim ciklonima.

Europa: Prijavljene su 1 784 nepogode u kojima su živote izgubile 166 492 osobe i koje su uzrokovale gospodarske štete u iznosu od 562,0 milijardi američkih dolara.

U razdoblju od 1970. do 2021. 8 % ukupnog broja smrtnih slučajeva prijavljenih u cijelom svijetu zabilježeno je u Europi.

Vodeći uzrok prijavljenih smrti bile su ekstremne temperature, dok su vodeći uzrok gospodarskih šteta bile poplave.

Rana upozorenja za sve

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres želi osigurati da do kraja 2027. svaki stanovnik Zemlje bude zaštićen sustavima ranog upozorenja.

Sustavi ranog upozorenja su dokazano djelotvorna mjera prilagodbe klimatskim promjenama koja spašava živote i daje najmanje deseterostruki povrat ulaganja. Međutim, samo polovica zemalja na svijetu ima sustave ranog upozorenja, a obuhvat je naročito slab u malim otočnim zemljama u razvoju, najslabije razvijenim zemljama i Africi.

Inicijativa Rana upozorenja za sve uživa široku potporu. Predvode je WMO, Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, Međunarodna telekomunikacijska unija i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca uz potporu više od 20 drugih UN-ovih agencija i čitavog niza dionika, od financijskih institucija do privatnog sektora.

Rasprava na visokoj razini o inicijativi Rana upozorenja na sve prenosit će se uživo ovdje.