Državni hidrometeorološki zavod DHMZ

Objave - priopćenja

Poplave i snažni toplinski valovi

DHMZ, 22. 4. 2024. - Tijekom 2023. utjecaji klimatskih promjena ponovno su bili vidljivi diljem Europe. Ekstremne vremenske pojave utjecale su na milijune ljudi, zbog čega je razvoj mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama postao prioritet. Kako bi se to postiglo, neophodno je razumijevanje klimatskih trendova. Usluge praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (C3S) u suradnji sa Svjetskom meteorološkom organizacijom (WMO) danas objavljuju Izvješće o stanju klime u Europi za 2023. (ESOTC 2023). To izvješće sadržava opise i analizu klimatskih uvjeta i varijacija u cjelokupnom Zemljinom sustavu, zajedno s ključnim događajima i njihovim utjecajima, te raspravu o klimatskoj politici i djelovanju, uz naglasak na ljudskom zdravlju. Izvješće također sadržava najnovije podatke o dugoročnim kretanjima ključnih klimatskih pokazatelja.

Europska klima u sve toplijem svijetu

Europa nije ostala pošteđena posljedica klimatskih promjena. Od svih kontinenata, Europa se najbrže zagrijava, bilježeći porast temperatura po stopi približno dvostruko višoj od globalnog prosjeka. Tri najtoplije godine u povijesti mjerenja u Europi zabilježene su nakon 2020., a deset najtoplijih godina zabilježeno je nakon 2007.

Prosječna temperatura morske površine oceana u cijeloj Europi na cjelogodišnjoj razini bila je najviša u povijesti mjerenja. U dijelovima Sredozemnog mora i u sjeveroistočnom dijelu Atlantskog oceana zabilježena je najviša godišnja prosječna temperatura morske površine u povijesti mjerenja.

Utjecaji klimatskih promjena na zdravlje ljudi u Europi

U Izvješću o stanju klime u Europi naglašava se ozbiljan utjecaj toplinskog stresa na javno zdravlje. Toplinski stres mjera je reakcije ljudskog tijela na utjecaj visokih temperatura u kombinaciji s drugim čimbenicima kao što su među ostalim vlažnost i brzina vjetra. Uslijed dugotrajne izloženosti toplinskom stresu može doći do pogoršanja postojećih zdravstvenih stanja i povećanja rizika od bolesti koje se povezuju s vrućinama kao što su iscrpljenost od vrućine i toplinski udar, posebno u osjetljivoj populaciji.

Smrtnost koja se povezuje s vrućinama u proteklih se 20 godina povećala za oko 30 % te se procjenjuje da je broj smrti koje se povezuju s vrućinama porastao u 94 % promatranih europskih regija. Taj trend posebno zabrinjava s obzirom na činjenicu da je u Europi u porastu broj dana s toplinskim stresom koji je u najmanjoj mjeri klasificiran kao snažan te da je 2023. zabilježen rekordan broj dana s toplinskim stresom koji je klasificiran kao ekstreman.

Uz opasnosti po zdravlje uzrokovane toplinskim valovima tijekom 2023. zabilježene su i druge ekstremne vremenske pojave koje su znatno utjecale na ljudske živote u Europi. Preliminarne procjene za 2023. iz Međunarodne baze podataka o nepogodama (EM-DAT) ukazuju na to da su prošle godine oluje u Europi nažalost odnijele 63 života, poplave su odnijele 44, a isto su toliko života odnijeli i šumski požari. Gospodarski gubici koji se povezuju s vremenskim i klimatskim pojavama nastali tijekom 2023. procjenjuju se na više od 13,4 milijardi eura.

Ljeto u Europi 2023. – godišnje doba ispunjeno suprotnostima

Ljeto 2023. nije bilo najtoplije u povijesti mjerenja, ali su povremeno vladali ekstremni uvjeti. Diljem europskog kontinenta te od mjeseca do mjeseca zabilježene su suprotnosti u pogledu temperatura i oborina. Produljeno ljeto (od lipnja do rujna) bilo je obilježeno toplinskim valovima, šumskim požarima, sušama i poplavama.

Lipanj je u sjeverozapadnoj Europi bio najtopliji u povijesti mjerenja, a u sredozemnim područjima količine oborina u lipnju bile su znatno iznad prosjeka mjeseca. U srpnju se taj obrazac gotovo preokrenuo. U kolovozu su temperature u južnoj Europi bile više od prosjeka, a rujan je na razini cijele Europe bio najtopliji u povijesti mjerenja. Tijekom produljenog ljeta u većem dijelu Europe zabilježeni su toplinski valovi, a u kolovozu i rujnu došlo je i do jakih poplava. Na vrhuncu toplinskog vala u srpnju 41 % teritorija južne Europe bilo je zahvaćeno toplinskim stresom koji je u najmanjoj mjeri klasificiran kao snažan, uz mogućnost utjecaja na ljudsko zdravlje.

Poplave na velikom dijelu europskog teritorija

Protoci rijeka u trećini europske riječne mreže tijekom 2023. bili su iznad visokog graničnog vodostaja plavljenja, a u 16 % te mreže bili su iznad vrlo visokog graničnog vodostaja. U nekima od najvažnijih riječnih slivova, uključujući slivove rijeka Lore, Rajne i Dunava, zabilježeni su rekordni ili gotovo rekordni visoki granični vodostaji uslijed niza oluja od listopada do prosinca. Prema preliminarnim procjenama iz Međunarodne baze podataka o nepogodama (EM-DAT) poplave su tijekom 2023. utjecale na oko 1,6 milijuna ljudi u Europi i uzrokovale su oko 81 % gospodarskih gubitaka prouzročenih utjecajima klimatskih promjena na europskom kontinentu tijekom godine.

Klima u Europi i potencijal obnovljive energije

Praćenje varijabli vjetra i sunčevog zračenja te hidroloških varijabli ključno je za djelotvornu provedbu klimatske politike u Europi jer se tako osiguravaju neophodni podaci za optimizaciju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i ublažavanje emisija ugljika. Razumijevanje regionalnih varijacija tih obnovljivih resursa omogućuje donositeljima politika razvoj ciljanih strategija za ubrzavanje tranzicije na održive izvore energije, čime se istovremeno potiču zaštita okoliša i gospodarski rast.

Udio stvarne proizvodnje električne energije u Europi iz obnovljivih izvora tijekom 2023. iznosio je rekordnih 43 % u usporedbi s 36 % koliko je iznosio 2022. Drugu godinu zaredom proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora pretekla je proizvodnju iz onečišćujućih fosilnih goriva.

Još jedna godina iznimnog otapanja ledenjaka u europskim Alpama

Broj dana sa snijegom u Europi 2023. je bio ispod prosjeka, posebno u srednjoj Europi i u Alpama tijekom zime i proljeća. To je u kombinaciji s visokim temperaturama zabilježenim tijekom ljeta doprinijelo neto gubitku ledene mase u ledenjacima u svim dijelovima Europe. Najdrastičniji primjer te pojave zabilježen je u Alpama, gdje su ledenjaci tijekom 2022. i 2023. izgubili oko 10 % preostalog obujma.