Objave - priopćenja
U sljedećih pet godina novi temperaturni rekordi
WMO izvješće o stanju globalne klime
DHMZ, 17. 5. 2023. - Glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije, prof. Petteri Taalas izjavio je danas na konferenciji za medije da je vjerojatno da će globalna temperatura u sljedećih pet godina dosegnuti rekordne razine zbog stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu i očekivanog El Niña.
Vjerojatnost je 66 % da će godišnja prosječna globalna temperatura zraka privremeno premašiti porast od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine tijekom najmanje jedne godine u razdoblju od 2023. do 2027., a 98 % iznosi vjerojatnost da će barem jedna od sljedećih pet godina i navedeno petogodišnje razdoblje u cjelini biti najtoplije u povijesti mjerenja.
To izvješće ne znači da ćemo trajno prekoračiti razinu od 1,5 °C iz Pariškog sporazuma, koja se odnosi na dugoročno zagrijavanje tijekom mnogo godina. Međutim, WMO upozorava da ćemo sve češće privremeno premašivati granicu od 1,5 °C, objasnio je glavni tajnik SMO-a, prof. Petteri Taalas.
Očekuje se da će se tijekom sljedećih mjeseci razviti događaj El Niño koji ima zagrijavajući učinak, što će u kombinaciji s klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem dovesti do nezabilježenih globalnih temperatura, dodao je. To će imati dalekosežne posljedice za zdravlje, sigurnost opskrbe hranom, gospodarenje vodama i okoliš. Moramo se pripremiti., upozorio je prof. Taalas.
Prema Izvješću o globalnoj klimi koje obuhvaća razdoblje od jedne godine do jednog desetljeća koje izrađuje Met Office (meteorološka služba Ujedinjenog Kraljevstva), vodeći centar WMO-a za takva predviđanja, vjerojatnost je samo 32 % da će petogodišnja srednja vrijednost prekoračiti prag od 1,5 °C.
Vjerojatnost da će vrijednost od 1,5 °C biti privremeno prekoračena stalno raste od 2015., kada je bila približno jednaka nuli. Za godine u razdoblju od 2017. do 2021. vjerojatnost njezina prekoračenja iznosila je 10 %.
Predviđa se da će se porast globalnih srednjih temperatura nastaviti, čime ćemo se sve više i više udaljavati od klime na koju smo navikli, rekao je dr. Leon Hermanson, stručnjak Met Officea koji je rukovodio izradom tog izvješća.
Najvažniji rezultati
- Prosječna globalna temperatura izmjerena 2022. godine bila je za oko 1,15 °C viša od prosjeka razdoblja 1850. – 1900. U većem dijelu proteklog trogodišnjeg razdoblja vladali su uvjeti La Niña, koji imaju učinak hlađenja i koji su privremeno obuzdali dugoročniji trend zagrijavanja. Međutim, La Niña je završila u ožujku 2023. i predviđa se da će se u nadolazećim mjesecima razviti El Niño. El Niño obično dovodi do porasta globalnih temperatura u godini nakon što se razvije, što bi u ovom slučaju bila 2024.
- Predviđa se da će godišnja srednja globalna temperatura izmjerena blizu površine za svaku godinu u razdoblju od 2023. do 2027. biti za 1,1 °C – 1,8 °C viša od prosjeka razdoblja 1850. – 1900. Taj se prosjek uzima kao polazna vrijednost jer je to razdoblje prije pojave emisija stakleničkih plinova uzrokovanim ljudskim djelovanjem i industrijom.
- Vjerojatnost da će najmanje jedna od sljedećih pet godina nadmašiti temperaturni rekord iz 2016., kad je zabilježen iznimno jak El Niño, iznosi 98 %.
- Vjerojatnost da će petogodišnja srednja vrijednost za razdoblje 2023. – 2027. biti viša od srednje vrijednosti prošlog petogodišnjeg razdoblja također iznosi 98 %.
- Zagrijavanje Arktika neproporcionalno je visoko. U usporedbi s prosjekom razdoblja 1991. – 2020., predviđa se da će temperaturna anomalija biti za više od tri puta veća od prosjeka globalne srednje anomalije u sljedećih pet produženih zima na sjevernoj Zemljinoj polutci.
- Predviđeni obrasci oborina za prosjek od svibnja do rujna u razdoblju 2023. – 2027., u usporedbi s prosjekom u razdoblju 1991. – 2020., uključuju povećanu kišu u Sahelu, sjevernoj Europi, na Aljasci i u sjevernom Sibiru te smanjenje kiše u tom godišnjem dobu u Amazoniji te u dijelovima Australije.
Pariški sporazum
Uz povećanje globalnih temperatura, staklenički plinovi uzrokovani ljudskim djelovanjem dovode do većeg zagrijavanja i zakiseljavanja (acidifikacije) oceana, otapanja morskog leda i ledenjaka, podizanja razine mora i ekstremnijih vremenskih uvjeta.
Pariškim sporazumom utvrđuju se dugoročni ciljevi kojima se sve nacije usmjeravaju na znatno smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova kako bi se globalni porast temperature u ovom stoljeću ograničio na 2 °C, uz istovremena nastojanja da se taj porast još više ograniči na 1,5 °C kako bi se izbjegli ili smanjili štetni utjecaji te s njima povezani gubitci i štete.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama navodi da su rizici povezani s klimom koji prijete prirodnim i ljudskim sustavima u slučaju globalnog zagrijavanja od 1,5 °C viši nego trenutačno, ali su niži nego pri 2 °C.
Novo izvješće objavljeno je uoči Svjetskog meteorološkog kongresa koji će se održati od 22. svibnja do 2. lipnja i na kojem će se raspravljati o načinima za jačanje meteoroloških i klimatskih službi kako bi one mogle pružiti podršku u prilagodbi klimatskim promjenama. Prioriteti za raspravu na Kongresu obuhvaćaju tekuću inicijativu pod nazivom Rana upozorenja za sve čiji je cilj zaštititi stanovništvo od sve ekstremnijih vremenskih uvjeta te novu infrastrukturu za praćenje stakleničkih plinova koja bi trebala pružiti informacije potrebne za ublažavanje klimatskih promjena.