Objave - priopćenja
Sastanak o operativnoj obrani od tuče
DHMZ, 16. 10. 2019. - Jučer je u Požegi održan sastanak o operativnoj obrani od tuče između DHMZ-a i župana, gradonačelnika i načelnika općina Požeško-slavonske županije. Iz DHMZ-a na sastanku je sudjelovala glavna ravnateljica dr. sc. Branka Ivančan-Picek, zatim voditelj Samostalne službe za praćenje i ublažavanje posljedica nepogoda Velimir Osman te Rade Bosanac s Radarskog centra Gorice, ali u ulozi općinskog vijećnika.
Na sastanku je istaknuto kako se pomaci u rješavanju ove važne teme naziru, jer DHMZ iz strukturnih fondova EU provodi projekt modernizacije i automatizacije mreže postaja (projekt METMONIC). Ravnateljica je zahvalila svim čelnicima u županiji i načelnicima općina za dodjelu lokacija za buduće automatske meteorološke postaje. Nakon provedene modernizacije područje županije bit će, za razliku do sada, dobro pokriveno klimatološkim i kišomjernim postajama.
Radi se oko 450 budućih postaja u Republici Hrvatskoj, od toga veliki dio novih lokacija za postaje nalazi se i na području Požeško-slavonske županije što nam je izuzetno drago, jer očekujemo da ćemo s implementacijom cijelog tog sustava značajno poboljšati motrenje vremena, a samim tim i klime što će dovesti do značajnih poboljšanja i u prognozi, pogotovo ekstremnih vremenskih i klimatskih događanja. Dodijeljene lokacije ključne su za uspostavu takvog monitoringa i sustava praćenja vremena i klime, naglasila je.
Od neučinkovitog sustava obrane više vrijedi pravodobna najava pojave poput tuče, rekla je ravnateljica. Što se same operativne obrane od tuče tiče, to je veliko pitanje koje traje više od 20 godina. Zakon o sustavu obrane od tuče u ingerenciji je Ministarstva poljoprivrede, a operativni provoditelj je DHMZ i dok zakon postoji kao takav, mi ćemo ga provoditi u okviru dodijeljenih financijskih i ostalih mogućnosti. Moramo biti svjesni da postoji velika potreba za racionalizacijom kompletnog sustava i financija, što naravno zahvaća i samu operativnu obranu od tuče, tako da smo mi na neki način primorani polako ukidati raketnu obranu od tuče jer jednostavno novaca nema, pogotovo je dotok iz županija sve manji. Zakon tretira da županije moraju plaćati do 0,1 % što se različito tumači i to nam je veliki problem. S druge strane, kao stručna ustanova mi smo dobili zadatak od Ministarstva poljoprivrede da napravimo analizu učinkovitosti sustava u Republici Hrvatskoj. Napravili smo je prošlog ljeta i na temelju svih znanstvenih pokazatelja i preporuka Svjetske meteorološke organizacije čija je i Hrvatska članica, učinkovitosti takvog sustava – nema. Znači kad nema pokazatelja da je takva metoda učinkovita, nije preporuka da se ona i provodi. I upravo to je stvar prijepora u posljednjih 20-tak godina, ali kako sam naglasila, dok god postoji zakon mi ga poštujemo i provodimo. To je operativni sustav koji se provodi na području Sjeverne Hrvatske, bez neke veće modernizacije u posljednjih 20 godina, a tuča nije pojava koja pada samo na tom već i na ostalim dijelovima naše zemlje što smatramo da bi država trebala financijski regulirati taj dio. Uz to , tuča je samo jedna od ekstremnih vremenskih pojava koja nanosi štetu u poljoprivredi, veće štete, pokazuju to naše analize, donosi suša. Suša je jedan od najvećih štetnih utjecaja na poljoprivredu i štete su više od 40 posto od svih ekonomskih pokazatelja. Tu je i mraz koji kada se pojavi, djeluje na puno većim površinama nego tuča. U svjetlu klimatskih promjena ukazuje se da će ti ekstremni vremenski poremećaji biti još češći i još veći, moramo se moći prilagoditi i naučiti s tim živjeti što znači kako bi bilo puno učinkovitije da se taj novac koji se ovog trenutka daje u operativnu obranu od tuče preusmjeri bar dijelom i pomogne našim poljoprivrednicima na osiguranju od prirodnih elementarnih nepogoda. To je stajalište struke, a kako će se dalje stvari razvijati ovisi o Ministarstvu poljoprivrede i Vlade RH, o njihovoj odluci i daljnjim koracima. Sigurno je da ćemo još u 2020 godini operativnu obranu od tuče imati u ovim gabaritima kako smo obavljali i ove godine, dakle uglavnom s generatorima,” zaključila je glavna ravnateljica Ivančan-Picek.
Govoreći o problematici protugradne obrane, župan Alojz Tomašević je naglasio da su meteorološke postaje potrebne na području županije, kao ključan dio u smanjenju štete u poljoprivredi. Napomenuo je da se zajedničkom suradnjom s DHMZ-om mora pronaći način kako smanjiti štetu koja nastane skoro svake godine kod naših poljoprivrednika i gospodarstvenika. Protiv prirodnih utjecaja i vremena ne možemo djelovati, ali možemo se na njih pripremiti tako da osiguramo sve važne informacije kako da se poljoprivrednici i gospodarstvenici obrane od tuče, mraza i ostalih klimatskih događanja. Naša županija je bogata zemljom, imamo puno obiteljskih gospodarstava, a tim ljudima životni uvjeti ovise o rodu plodova, kazao je župan. Dodao je kako je kod nas sve zastupljeno, pšenica, grožđe ili nešto treće, a vremenski uvjeti su presudni u svakom slučaju. Stoga moramo biti spremni i informirani kako bismo sačuvali plodove naše zemlje i razvoj poljoprivrede.
Činjenica je da je zakonski okvir kada je u pitanju financiranje od tuče jedna stvar, a spoznaje i iskustva struke nešto novo. Ovaj današnji sastanak s predstavnicima jedinica lokalne samouprave i uprave, upravo je na tom tragu. Nama je u Požeško-slavonskoj županiji svaka informacija na ovu temu vrlo važna, upravo iz razloga jer smo poljoprivredni kraj i naši poljoprivrednici trebaju informacije što ih u budućnosti čeka i na koji način zaštiti svoja dobra, rekao je zamjenik župana Vedran Neferović.
Djelomično preuzeto s portala Požeški vodič i Slavonski.hr
