Objave - priopćenja
In memoriam
(9. 4. 1940. – 14. 7. 2021.)
Andrija Bratanić Dašek rođen je 9. travnja 1940. u Zagrebu. Diplomirao je na Geofizičkom odsjeku PMF-a 1967. godine na temi Teorija i praksa mjerenja globalnog zračenja zvjezdastim piranometrom pod mentorstvom profesora Ivana Penzara.
Svoj radni vijek započeo je u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (1962.) nakon koje se 1973. zapošljava u Državnom hidrometeorološkom zavodu gdje radi do umirovljenja 1998.
Jedan od najvećih projekata Andrije Bratanića, koji je ujedino bio najveći njegov doprinos za Državni hidrometeorološki zavod, bila je informatizacija meteoroloških motrenja i izrada algoritma za šifriranje i računalnu dostavu meteoroloških podataka s glavnih meteoroloških postaja. Njegovim radom i zalaganjem se 90-tih godina prošlog stoljeća digitalizirala dostava meteoroloških podataka s glavnih meteoroloških postaja, a podaci za međunarodnu razmjenu su se počeli slati u posebno kodiranim meteorološkim biltenima. Bio je vrsni poznavatelj vrlo složenog sustava razmjene meteoroloških podataka izvrsno se služeći engleskim, njemačkim i francuskim jezikom. Odigrao je važnu ulogu u prilagodbi razmjene meteoroloških podataka u uvjetima kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država.
Predan organiziranju, uređivanju i sistematizaciji prikupljanja meteoroloških podataka dao je temelj meteorološkim motrenjima na DHMZ-u izradom obrazaca za unos i šifriranje, naputaka i priručnika za rad koje mnoge generacije i nakon njega koriste, čitaju iz njih i uče. Ostavio je veliko nasljeđe meteorološkog materijala koje će se još godinama koristiti.
Andrija Bratanić je bio vrhunski poznavatelj skupocijenih i osjetljivih instrumenata za mjerenje kratkovalnog Sunčeva te dugovalnog Zemljina zračenja uključujući kontrolu i obradu satnih podataka tih mjerenja kao i međunarodnu razmjenu tih podataka. Sudjelovao je u pripremi računalnih postupaka za izračunavanje vremena izlaska i zalaska Sunca u realnim uvjetima što je vrlo zahtjevan postupak.
Njegov rukopis ostat će zauvijek pohranjen u meteorološkim dnevnicima današnje glavne meteorološke postaje Zagreb – Grič tadašnjeg meteorološkog opservatorija na kojem je obavljao meteorološka motrenja i bio voditelj u razdoblju 1987. - 1997.
Zanimanje meteorolog i rad s meteorološkim motrenjima nije bio slučajan. Počeo je motriti meteorološke pojave već sa 16 godina jer ga je zanimalo hoće li biti dovoljno snijega za sanjkanje. Ubrzo je njegov entuzijazam prepoznao susjed koji je radio u DHMZ-u te ga preporučio za motritelja volontera – nije nijednom propustio mjerenje u sedam sati ujutro. Andrija Bratanić je bio rekorder po stažu među zagrebačkim motriteljima na kišomjernim postajama. Mjerenje količine oborine, visine snijega i motrenje meteoroloških pojava u svom dvorištu na Bijeniku obavljao je od 1956. do 2021. Zanimanje za vremenske pojave obilježile su Andriji Brataniću i ostatak života. Odlučio je studirati meteorologiju te se zaposlio u DHMZ-u. Budući da nije prestao s motrenjem kod kuće, jedini je volonter koji je i sam stručnjak.
Ljubav prema meteorologiji i velika predanost poslu i mnogo godina nakon odlaska u mirovinu prepoznaje se u njegovoj ostavštini. Čak i kao umirovljenik mnogo puta je sudjelovao u unaprijeđenju i s korisnim savjetima za rad mreže meteoroloških postaja i meteoroloških motrenja.
Sa svojim širokim općim i stručnim znanjem naš Dašek, kako smo ga od milja zvali, bio je zanimljiv sugovornik i osoba od koje smo uvijek mogli saznati nešto novo i naučiti - nedostajat će nam!