1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - priopćenja


Godina polarnih predviđanja - od istraživanja do unaprijeđene sigurnosti okoliša

Brze promjene u polarnim regijama zahtijevaju globalan odgovor

WMO, 15. 5. 2017. − U svrhu svođenja okolišnih rizika na najmanju moguću mjeru i maksimalnog iskorištavanja prilika povezanih s brzim klimatskim promjenama u polarnim regijama, te zatvaranja postojećih nedostataka u prognostičkim kapacitetima u polarnim regijama, pokrenuta je usklađena međunarodna kampanja za unaprijeđenje predviđanja vremenskih i klimatskih uvjeta te uvjeta leda na Arktiku i Antarktiku.

Godina polarnih predviđanja trajat će od sredine 2017. do sredine 2019. kako bi obuhvatila čitavu godinu na Arktiku i na Antarktiku. U projekt su uključeni Svjetska meteorološka organizacija (WMO), Institut Alfred Wegener iz Njemačke (AWI) i široka mreža partnera iz cijelog svijeta.

U sljedeće dvije godine široka međunarodna i interdisciplinarna mreža znanstvenika i operativnih prognostičkih centara zajednički će poduzeti intenzivne aktivnosti opažanja i modeliranja na Arktiku i Antarktiku. To će rezultirati boljim prognozama vremenskih uvjeta i uvjeta morskog leda, što će smanjiti buduće rizike i omogućiti upravljanje sigurnošću u polarnim regijama, te dovesti do poboljšanih prognoza za niže geografske širine, gdje živi većina svjetskog stanovništva.

"Učinci globalnog zatopljenja koje je posljedica emisija stakleničkih plinova snažniji su u polarnim regijama nego na bilo kojem drugom mjestu na svijetu. Arktik i dijelovi Antarktika zagrijavaju se dvostruko brže nego ostatak svijeta, što dovodi do otapanja ledenjaka te smanjenja površine morskog leda i snježnog pokrivača. Utjecaji ovih pojava osjećaju se u drugim dijelovima svijeta, kao što se vidi iz podizanja razine mora i promjena vremenskih i klimatskih obrazaca", rekao je Thomas Jung iz Instituta Alfred Wegener - Centra Helmholtz za polarna istraživanja i istraživanja mora, ujedno i predsjednik Upravljačkog odbora Projekta polarnih predviđanja.

"Maksimalna površina arktičkog morskog leda nakon zimskog razdoblja ponovnog smrzavanja u ožujku bila je najniža u povijesti mjerenja uslijed niza "toplinskih valova". Minimalna površina antarktičkog morskog leda nakon posljednjeg ljetnog otapanja na južnoj polutki također je bila najniža u povijesti mjerenja. Brzina i implikacije promjena u okolišu u polarnim regijama ispituju naše znanstveno znanje do krajnjih granica", rekao je g. Jung.

"Uslijed daljinskih veza, polovi utječu na vremenske i klimatske uvjete na nižim geografskim širinama, gdje žive stotine milijuna ljudi. Vjeruje se da zagrijavanje arktičkih zračnih masa i smanjenje površine morskog leda utječu na cirkulaciju u oceanima i mlaznu struju, a postoji mogućnost i da su povezani s ekstremnim pojavama kao što su hladni i toplinski valovi i suše na sjevernoj polutki", rekao je glavni tajnik SMO-a Petteri Taalas.

Dramatične promjene vremenskih i klimatskih uvjeta te uvjeta leda na polovima dovode do pojačanih ljudskih aktivnosti kao što su prijevoz, turizam, ribarstvo i iskorištavanje i vađenje prirodnih resursa.

"Očekivano jačanje aktivnosti sa sobom nosi svoje rizike po okoliš i po društvo, uključujući i tradicionalnu egzistenciju domaćeg stanovništva. Polarnim morima punim leda teško je ploviti, a bilo kakvo izlijevanje nafte moglo bi imati katastrofalne posljedice. Manje leda ne znači i manje opasnosti", rekao je g. Taalas. "Točne informacije o vremenu i morskom ledu stoga će postajati sve važnije za unaprijeđenje upravljanja sigurnošću u polarnim regijama i dalje", rekao je.

Kad je riječ o ekstremnom polarnom okolišu, vremenske prognoze i prognoze koje se tiču uvjeta morskog leda imaju ozbiljnih nedostataka. Opažanja na Arktiku i Antarktiku najslabija su od svih svjetskih regija. Nedostatak podataka i prognoza za Arktik i Antarktik utječe i na kvalitetu vremenskih prognoza u drugim dijelovima svijeta. Stoga se očekuje da će unaprijeđenje predviđanja za polarne regije dovesti do poboljšanih vremenskih prognoza i klimatskih predviđanja kako za polarne regije, tako i za gusto naseljene države.

Posebna razdoblja opažanja

Godina polarnih predviđanja službeno je predstavljena na godišnjoj skupštini Izvršnog vijeća WMO-a. Aktivnosti u polarnim i visokim planinskim područjima među glavnim su strateškim prioritetima WMO-a zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena uzrokovanih emisijama stakleničkih plinova, zbog potrebe za unaprijeđenjem našeg razumijevanja vremenskih pojava u ekstremnim regijama i zbog nedostataka u globalnim kapacitetima za opažanje vremena do kojih dolazi uslijed slabe motriteljske mreže.

Za vrijeme posebnih razdoblja opažanja pojačat će se broj rutinskih opažanja, primjerice, pojačanim lansiranjem vremenskih balona s meteoroloških postaja i slanjem plutača s istraživačkih brodova, provest će se koordinirane zrakoplovne kampanje i satelitske misije i postavit će se nove automatske meteorološke postaje na različitim lokacijama na polovima.

Osim toga, koordiniranim kampanjama na terenu od sredine 2017. do sredine 2019. povećat će se broj opažanja u obje polarne regije. Sve veći broj međunarodnih projekata, mreža i organizacija već je uključen u aktivnosti koje će se provoditi tijekom Godine polarnih predviđanja, uključujući i nekoliko projekata iz programa EU Obzor 2020.

Poseban fokus bit će na povećanim mogućnostima prognoze vezane uz morski led. Kratkoročno, informacije o morskom ledu uključuju informacije o zonama snažne konvergencije leda, važne za sigurnu plovidbu. Na mjesečnoj razini i razini godišnjih doba, fokus će biti na predviđanjima uvjeta morskog leda na Sjevernom morskom putu i u Južnom oceanu oko Antarktika.

Promjene u Arktičkom krugu vjerojatno će dovesti do otvaranja mora, snažnijih valova i težih uvjeta plovidbe zbog leda. U Arktiku bez leda, uvjeti u kojima vladaju valovi visoki 7,62 m (25 stopa) ili veći mogli bi postati nova norma kojoj će se pomorci morati prilagoditi u dizajniranju i planiranju. Sposobnost boljeg razumijevanja i predviđanja pojava kao što su polar lows, male kratkotrajne depresije nad oceanom u Arktiku, ili ekstremni vjetrovi na Antarktiku pomoći će polarnom stanovništvu pripremiti se za značajne probleme u upravljanju i održavanju postojećih cesta, aerodroma, zgrada i naftovoda.

Svi podaci opažanja podijelit će se putem WMO-ovog Informacijskog sustava, što će operativnim centrima za prognoze diljem svijeta omogućiti primanje podataka za svoje prognoze u stvarnom vremenu. Osim toga, znanstvenici društvenih struka istražit će načine na koje se polarne prognoze mogu uključiti u donošenje društvenih i ekonomskih odluka, a ključni dionici u sektorima prometa, prijevoza i turizma pružit će podatke o praktičkim potrebama zajednice korisnika.

Znanstvena i tehnološka poboljšanja razvijena u okviru Godine polarnih predviđanja osnažit će naše fizičko razumijevanje Arktika i Antarktika te pružiti podlogu za bolje sustave opažanja i predviđanja u budućnosti.

Napomene urednicima:

Na stranici www.youtube.com dostupna je nova animacija o Godini polarnih predviđanja.

Na stranici www.polarprediction.net dostupno je više informacija o Godini polarnih predviđanja, uključujući i informativni komplet za medije www.dropbox.com

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas sustava
Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodi.
Web-stranica SMO-a: public.wmo.int

Institut Alfred Wegener provodi istraživanja u Arktiku, Antarktiku, te oceanima na visokoj i srednjoj
geografskoj širini.
Web-stranica: www.awi.de/en.html

Za više informacija molimo kontaktirati:
Clare Nullis, službenica za odnose s medijima, komunikacije i javne poslove, tel. +41 22 730 8478 ili +41 79 709 13 97 (mobitel), e mail: cnullis(at)wmo.int

Ili Kristin Werner, službenik projekta, Međunarodni ured za koordinaciju polarnih predviđanja, Institut Alfred Wegener, Helmholtz centar za polarna istraživanja i istraživanja mora tel: +49 471 4831 1588, e-mail: kirstin.werner(at)awi.de