Objave - priopćenja
Proteklih osam godina, najtoplije od početka mjerenja
Ubrzava se porast razine mora, topljenje europskog ledenjaka probija rekorde, ekstremne vremenske prilike dovode do uništenja
DHMZ, 6. 11. 2022. - Priopćenje WMO iz Sharm-El-Sheikh, Egipata uoči COP27.
Zbog sve većeg porasta koncentracija stakleničkih plinova i akumulirane topline, proteklih osam godina na dobrom je putu postati osam najtoplijih godina otkad postoje mjerenja.
Privremeno izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o Stanju globalne klime u 2022. ističe kako su ove godine ekstremni toplinski valovi, suša i razorne poplave pogodili milijune ljudi, dok se šteta broji u milijardama.
Upozoravajući znakovi i učinci klimatskih promjena postaju sve dramatičniji. Stopa porasta morske razine udvostručila se od 1993 te je narasla za gotovo 10 mm od siječnja 2020. postavljajući tako novi rekord. Porast morske razine samo u protekle dvije i pol godine čini 10 % ukupnog porasta razine mora otkada su, prije gotovo 30 godina, počela satelitska mjerenja.
Godina 2022. naročito je utjecala na topljenje ledenjaka u europskim Alpama, s početnim pokazateljima o probijanju rekorda. Masa ledenog pokrova na Grenlandu se smanjila 26. godinu zaredom, a po prvi put u rujnu palo je više kiše nego snijega.
Procjenjuje se da je srednja globalna temperatura u 2022. godini za otprilike 1,15 [1,02 do 1,28] °C viša od srednjaka predindustrijskog razdoblja 1850. – 1900. Zbog prve ovostoljetne trogodišnje La Niñe znači da je 2022. godina vjerojatno samo peta ili šesta najtoplija. Ipak, to ne mijenja dugoročni trend te jesamo pitanje vremena kada će se dogoditi druga najtoplija godina otkada postoje mjerenja.
Zagrijavanje se nastavlja. Procjenjuje se da je desetogodišnji prosjek za razdoblje 2013. – 2022. 1,14 [1,02 do 1,27] °C iznad predindustrijskog referentnog razdoblja 1850. - 1900. To se može usporediti s 1,09 °C od 2011. do 2020., prema procjeni 6. izvješća o ocjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).
Zagrijavanje oceana bilo je na rekordnim razinama tijekom 2021. (zadnja ocijenjena godina), sa stopom zagrijavanja koja je naročito visoka u posljednjih 20 godina.
Što je zagrijavanje veće, učinci su gori. Sada su razine ugljikovog dioksida u atmosfere tako visoke da je ograničenje porasta temperature do 1,5 °C prema Pariškome sporazumu teško dosegnuti, rekao je prof. Petteri Taalas glavni tajnik WMO-a i dodao Već je prekasno za mnoge ledenjake, a topljenje će se nastaviti stotinama ako ne i tisućama godina. To će najviše utjecati na dostupnost pitke vode. U posljednjih se 30 godina stopa rasta razine mora udvostručila. Iako to još uvijek mjerimo u milimetrima godišnje, to ipak iznosi pola do jednog metra po stoljeću. To je dugoročna i glavna prijetnja milijunima stanovnika koji žive uz obalu te u nizinskim zemljama.
Prečesto se događa da oni koji su najmanje odgovorni za klimatske promjene su i najviše pogođeni njima. Kao što smo mogli vidjeti u strašnim poplavama u Pakistanu, i smrtonosnim, dugoročnim sušama na Rogu Afrike. No, čak i dobro pripremljena društva ove su godine bila pogođena ekstremnim vremenskim prilikama. Veliki dio Europe i južne Kine bili su pogođeni dugotrajnim toplinskim valovima i sušom, kazao je prof. Taalas. Sve veći vremenski ekstremi ukazuju na važnost da svi imaju pristup ranim upozorenjima koji spašavaju živote.
WMO je svoje privremeno izvješće o Stanju globalne klime 2022. i pripadajuću interaktivnu kartu objavio uoči održavanja Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP27) koja će se održati u Sharm-El-Sheikhu. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres na COP27 predstavit će akcijski plan kojim će se realizirali Rana upozorenja za sve u sljedećih pet godina. Naime, trenutno polovica zemalja u svijetu nema sustav ranog upozorenja na ekstremne vremenske prilike. Predvodnik te inicijative bit će Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Izvješće WMO-a o Stanju globalne klime donosi se svake godine. Izvješće omogućuje autoritativni glas o trenutnom stanju klime koristeći se ključnim klimatskim indikatorima i izvještavajući o ekstremnim događajima i njihovim učincima. Podaci o temperaturama koji su prikazani u privremenom izvješću za 2022., su podaci do kraja rujna 2022. Konačna verzija Izvješća bit će izdana sljedećeg travnja 2023.
Naglasci
Koncentracije glavnih stakleničkih plinova - ugljikovog dioksida, metana i dušikovog oksida – još su jednom dosegle rekordne razine u 2021. Godišnje povećanje koncentracija metana bilo je najviše otkada postoje mjerenja. Podaci s glavnih motriteljskih postaja pokazuju da su atmosferske razine triju plinova u atmosferi nastavile rasti u 2022.
Temperature. Procjenjuje se da je prosječna globalna temperatura tijekom 2022. godine za 1,15 [1,02 do 1,28] °C viša od prosjeka 1850. – 1900. Razdoblje od 2015. do 2022. vjerojatno predstavlja osam najtoplijih godina otkada postoje mjerenja. Uvjeti La Niña dominiraju od kasne 2020. i očekuje se da će se nastaviti do kraja 2022.
Kontinuirana La Niña zadržala je globalne temperature relativno niskima u posljednje dvije godine – premda su više od posljednje značajne La Niñe iz 2011.
Ledenjaci i led: U europskim Alpama rekordno topljenje ledenjaka premašeno je u 2022. Prosječan gubitak debljine leda do preko 4 metra zabilježen je diljem Alpa, što je znatno više nego u prethodnoj rekordnoj godini (2003.).
Prema prvim mjerenjima, u Švicarskoj je 6 % volumena ledenjaka nestalo u razdoblju 2021. - 2022. Po prvi puta u povijesti razdoblje bez snijega trajalo je duže od ljetne sezone, čak i na vrlo visokim mjernim točkama, pa je tako izostalo taloženje novog snijega. U razdoblju između 2001. i 2022. volumen ledenjačkog leda u Švicarskoj smanjio se za više od trećine (s 77 km3 na 49 km3).
Nizak snježni pokrivač krajem zime i učestalo taloženje saharskog pijeska utjecalo je na neviđeni gubitak leda od svibnja do početka rujna, što je rezultat dugih i intenzivnih toplinskih valova.
Prema satelitskim mjerenjima srednja globalna razina mora narasla je za 3,4 ± 0,3 mm godišnje u proteklih 30 godina (1993. – 2022.). Stopa se udvostručila u odnosu na razdoblja 1993. - 2002. i 2013. – 2022., a razina mora porasla je oko 5 mm od siječnja 2021. do kolovoza 2022. Pojačano topljenje leda utjecalo je na ovo ubrzanje.
Zagrijavanje oceana: Ocean pohranjuje oko 90 % akumulirane topline koja potječe od emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Prvih 2000 m oceana nastavilo se zagrijavati dosežući rekordne razine iz 2021. (zadnja godina za koju su dostupni podaci). Stope zagrijavanja naročito su visoke u posljednja dva desetljeća. Očekuje se da će se nastaviti zagrijavati u budućnosti – što je nepovratna promjena na vremenskim skalama stoljeća i tisućljeća.
Općenito, 55 % površine oceana bilo je zahvaćeno barem jednim morskim toplinskim valom u 2022. Suprotno tome, morski valovi hladnoće zahvatili su samo 22 % površine oceana. Toplinski valovi na moru postaju sve češći, za razliku od valova hladnoće.
Površina morskog leda na Arktiku bila je ispod dugogodišnjeg prosjeka (1981. - 2010.) većinu godine. Površina za rujan bila je 4,87 milijuna km2 ili 1,54 milijuna km2 ispod dugoročnog srednjeg prosjeka. Površina antarktičkog morskog leda smanjila se na 1,92 milijuna km2 na dan 25. veljače, što je najniža vrijednost i gotovo 1 milijun km2 ispod dugogodišnjeg prosjeka.
Ekstremno vrijeme: U istočnoj Africi, u četiri uzastopne vlažne sezone, kiše je bilo ispod prosjeka što je najduže u 40 godina, s indikacijama da bi trenutna sezona mogla biti suha. Kao rezultat stalnih suša i drugih složenih čimbenika, procijenjeno je da se prije lipnja 2022. 18,4 do 19,3 milijuna ljudi suočilo s krizom dostupnosti. Humanitarne agencije upozoravaju da će sljedeća sezona ispod prosjeka vrlo vjerojatno rezultirati propadanjem usjeva te tako još više smanjiti dostupnost hrane u Keniji, Somaliji i Etiopiji.
Rekordne kiše zabilježene u srpnju i kolovozu dovele su do velikih poplava u Pakistanu. Najmanje je 1700 ljudi poginulo, a 33 milijuna ljudi bilo je njima pogođeno. Na raseljavanje je bilo prisiljeno 7,9 milijuna ljudi. Poplave su se pojavile nakon ekstremnih toplinskih valova u ožujku i travnju u Indiji i Pakistanu.
Područje južne Afrike pogođeno je serijom ciklona preko dva mjeseca, pri čemu je Madagaskar najviše pogođen mlazovima kiše i razornim poplavama. Uragan Ian uzrokovao je veliku štetu i gubitke života na Kubi i jugozapadnoj Floridi u rujnu.
Veliki dijelovi sjeverne hemisfere bili su iznimno topli i suhi. Kina je imala najveći i najduži toplinski val otkada su počela nacionalna bilježenja i drugo najsušnije ljeto otkad postoje mjerenja. Rijeka Yangtze u Wuhanu dosegla je svoj najniži vodostaj u kolovozu otkada postoje mjerenja. Veliki dijelovi Europe gušili su se u ponavljanim epizodama ekstremne vrućine. Ujedinjeno Kraljevstvo doživjelo je novi nacionalni rekord 19. srpnja, kada su temperature po prvi put bile više od 40 °C. Česte i razorne suše i šumski požari popratili su navedeno stanje. Vodostaji europskih rijeka uključujući Rajnu, Loire i Dunav, pali su na kritički niske razine.
Napomene. Informacije korištene u ovom izvješću dobivene su od brojnih nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi (NMHS) i pripadajućih institucija, kao i partnera UN-a, Službe za klimatske promjene Copernicus EU-a i Regionalnih klimatskih centara.
Za srednju globalnu temperaturu, korišteno je referentno razdoblje od 1850. do 1900. To je razdoblje uzeto kao referentno i u nedavnim izvješćima IPCC-a kao zamjena za temperature u predindustrijskom razdoblju te je važno za razumijevanje napretka u odnosu na ciljeve Pariškog sporazuma.
WMO se koristi sa šest međunarodnih skupina podataka za temperature HadCRUT.5.0.1.0 (UK MetOffice), NOAAGlobalTemp v5 (USA), NASA GISTEMP v4 (USA), Berkeley Earth (USA), ERA5 (ECMWF), JRA-55 (Japan).