Objave - priopćenja
Klimatske spoznaje omogućuju pouzdaniju tranziciju na obnovljive izvore energije
DHMZ, 5. 3. 2025. - Svjetska meteorološka organizacija objavila je izvješće za 2023. godinu: Klimatski uvjetovani globalni potencijalni izvori obnovljive energije i potražnja za energijom. U novom izvješću saznajemo kako ubrzavanjem globalne tranzicije na obnovljive izvore energije vremenske i klimatske analize postaju sve važnije za osiguranje pouzdanosti i otpornosti energetskih sustava te za planiranje potražnje i opskrbe električnom energijom. Raznolika energetska rješenja, temeljena na informacijama o klimi, ključna su ako svijet želi postići ciljeve utrostručenja kapaciteta obnovljive energije i udvostručenja energetske učinkovitosti do 2030. godine.
Izvješće su zajednički izradili Svjetska meteorološka organizacija (WMO), Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) i Služba programa Copernicus za klimatske promjene (C3S) kojom upravlja Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Bilo da se radi o proizvodnji solarne energije u uvjetima sušnijim od prosjeka, proizvodnji energije vjetra u regijama u kojima se uvjeti mijenjaju iz La Niñe u El Niño ili proizvodnji hidroenergije suočenoj s promjenjivim obrascima oborina, klima ima izravan utjecaj i na opskrbu električnom energijom i na njezinu potražnju. Takve izazove prate i nezapamćene prilike: integracija klimatskih analiza u energetsko planiranje omogućuje pouzdaniju proizvodnju električne energije, pomaže u predviđanju sezonskih vrhunaca potražnje i poboljšava prilagodljivost budućeg razvoja infrastrukture, napisali su u zajedničkom predgovoru glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo, glavni direktor IRENA-e Francesco Camera i direktor službe C3S Carlo Buontempo.
Izvješće donosi osvrt na 2023., godinu u kojoj je došlo do prijelaza iz pojave La Niña u El Niño, što je utjecalo na ključne klimatske varijable važne za energetski sektor, poput brzine vjetra, sunčevog zračenja, oborine i temperature. To je bila i najtoplija godina u povijesti, sve dok taj rekord nije ponovno oboren 2024.
Izvješće je objavljeno uoči Globalnog foruma o održivoj energiji za sve koji će se održati u Barbadosu 12. i 13. ožujka 2025.
Naglasci
Slika: Globalna godišnja odstupanja za četiri energetska pokazatelja – energiju vjetra, solarnu energiju, hidroenergiju i potražnju za energijom – prikazana u izvješću. Odstupanja su izražena u postotcima za 2023. godinu u odnosu na prosjek referentnog razdoblja 1991. – 2020. i agregirana su po regijama. Negativne vrijednosti označene su šrafirano radi lakšeg prepoznavanja.
Napomena: Granice i nazivi prikazani na ovoj karti, kao i upotrijebljene oznake, ne podrazumijevaju službenu podršku ili prihvaćanje od strane WMO-a, Ujedinjenih naroda, IRENA-e ili Europske unije.
Ključni energetski pokazatelji – energija vjetra, solarna energija, hidroenergija i potražnja za energijom – pokazali su značajnu geografsku varijabilnost u 2023. godini u usporedbi s dugoročnim klimatskim prosjekom (1991. – 2020.). Pod utjecajem sušnijih i toplijih uvjeta El Niño, Južna Amerika zabilježila je povećanje faktora iskorištenja kapaciteta (CF) solarnih fotonaponskih (PV) sustava od 3,9 %, što je rezultiralo dodatnom proizvodnjom od procijenjenih 3,5 TWh/godišnje iz 50 GW instaliranih kapaciteta u regiji. Slično tome, istočna Azija imala je pozitivnu anomaliju od 4,1 % u proizvodnji energije vjetra, što je rezultiralo proizvodnjom procijenjenih 45 TWh iz 420 GW instaliranih kapaciteta na kopnu, od čega 95 % otpada na Kinu.
Planiranje energije temeljeno na informacijama o klimi: U izvješću se prikazuju potencijalne primjene sezonskih prognoza kao vrijednog alata za energetsko planiranje i upravljanje. Sezonske klimatske prognoze omogućuju dionicima da predvide fluktuacije u ponudi i potražnji, optimiziraju rad mreže i povećaju otpornost energetskog sustava. Također omogućuju bolju pripremu za ekstremne vremenske uvjete, osiguravajući energetsku sigurnost i smanjujući poremećaje.
Implikacije politika za postizanje ciljeva do 2030.: Raznoliki energetski portfelji koji kombiniraju energiju vjetra, sunca i vode s novim tehnologijama poput geotermalne energije i skladištenja ključni su za ublažavanje utjecaja klimatske varijabilnosti i promjena na proizvodnju i upravljanje obnovljivim izvorima energije.
Regionalna suradnja i lokalizirana rješenja također će imati ključnu ulogu u uravnoteženju dinamike ponude i potražnje, optimizaciji prekograničnih tokova energije i izgradnji otporne energetske infrastrukture.
Sveobuhvatno prikupljanje i razmjena energetskih podataka od presudne su važnosti za bolje razumijevanje utjecaja klimatske varijabilnosti na opskrbu i potražnju za energijom.
U izvješću se navodi da će se usvajanjem pristupa temeljenog na suradnji te informacijama o klimi ubrzati napredak prema održivoj budućnosti s nultom neto emisijom.
Također se preporučuje stvaranje novih tržišnih struktura kojima će se uzeti u obzir fleksibilnost novih i čistih energetskih sustava.
Unatoč obilnim izvorima obnovljive energije, u Africi se nalazi samo 2 % globalno instaliranih kapaciteta. Integriranjem potencijala resursa s informacijama o klimi zemlje mogu učinkovito razviti infrastrukturu obnovljive energije kako bi podržale industrijalizaciju i gospodarski rast te ubrzale održivi razvoj diljem kontinenta.
Postizanje klimatskog cilja od 1,5 °C zahtijeva značajno povećanje kapaciteta obnovljive energije do 2030. i 2050. godine.
Kapacitet instalirane energije vjetra premašio je 1000 GW u 2023., što je povećanje od 13 % u odnosu na 2022. godinu. Solarna energija raste znatno brže od energije vjetra, s instaliranim kapacitetom koji je dosegnuo 1420 GW u 2023., što je porast od 32 % u odnosu na 2022. Hidroenergija je zabilježila blagi rast, s instaliranim kapacitetom od približno 1410 GW u 2023., što je povećanje od 1 % u odnosu na 2022.
Predviđa se da će kapacitet energije vjetra dosegnuti približno 3000 GW do 2030. i 8000 GW do 2050. te se očekuje proširenje kapaciteta solarne energije na oko 5400 GW do 2030. i 18.000 GW do 2050. Kapacitet hidroenergije trebao bi porasti na 1500 GW do 2030. i 2500 GW do 2050.
Te su brojke u skladu s ciljevima dogovorenim u Konsenzusu iz UAE-a tijekom konferencije COP28 2023. godine, koji je naglasio potrebu za utrostručenjem kapaciteta obnovljive energije do 2030.
Osim toga, IRENA je izvijestila o značajnim smanjenjima troškova tehnologija obnovljive energije između 2010. i 2023., pri čemu su troškovi solarne energije smanjeni za približno 90 %, a troškovi energije vjetra za oko 68 %.