Objave - priopćenja
Klimatske promjene utječu na zimske sportove i turizam

DHMZ, 3. 10. 2024. - Međunarodna skijaška i snowboarding organizacija (FIS) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) sklopile su partnerstvo u cilju skretanja pozornosti na sumornu budućnost koja zbog klimatskih promjena očekuje zimske sportove i zimski turizam.
Memorandumom o razumijevanju te se dvije organizacije obvezuju na suradnju u isticanju dalekosežnih utjecaja globalnog porasta temperatura na snježni i ledeni pokrivač te na pokretanju praktičnih inicijativa za jačanje dijaloga između znanstvene i sportske zajednice. Ovo je prvi put da je WMO kao specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda sklopio partnerstvo s nekom međunarodnom sportskom organizacijom.
Propali zimski odmori i otkazana sportska događanja doslovno su vrh ledenog brijega kad govorimo o klimatskim promjenama. Povlačenje ledenjaka, smanjenje snježnog i ledenog pokrivača i otapanje permafrosta u znatnoj mjeri utječu na planinske ekosustave, zajednice i gospodarstva te će imati sve ozbiljnije posljedice na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini koje će se zadržati stoljećima, navodi glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Očito je da utjecaj klimatske krize seže mnogo dalje od FIS-a, pa i od sporta općenito, te da se čovječanstvo nalazi na istinskom raskrižju. Međutim, istina je da je zbog klimatskih promjena ugroženo samo postojanje skijanja i „snowboardinga“. Bili bismo nemarni kad ne bismo poduzeli sve što je u našoj moći na temelju znanosti i objektivne analize. Upravo to i pokušavamo i ta su nastojanja u središtu ovog obećavajućeg partnerstva s WMO-om, kaže predsjednik FIS-a Johan Eliasch.
FIS je u sezoni 2023./2024. organizirao 616 utrka Svjetskog kupa u svim disciplinama na 166 lokacija. Dvadeset šest utrka otkazano je zbog vremenskih prilika.
Sporazum
Potpisani sporazum stupa na snagu prije zimske sezone 2024./2025. na početno razdoblje od pet godina, uz mogućnost automatskog produljenja. Njime se utire put širokom rasponu zajedničkih aktivnosti i inicijativa kojima se znanstveni podaci i stručna znanja WMO-a i njegovih nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi dovode u samo središte snježnih sportova i planinskog turizma, područja u kojima se sve više osjeća utjecaj klimatskih promjena.
Partneri će svake godine definirati popis inicijativa koje će se provoditi, a prve među njima već su planirane za sljedećih nekoliko tjedana. Dvije partnerske organizacije održat će 7. studenog webinar o klimatskim promjenama i njihovim mogućim utjecajima na snijeg i led te na snježne sportove za svih 137 nacionalnih skijaških udruženja te za voditelje mjesta održavanja događanja i njihove organizatore, koji će uključivati pregled naprednih alata za izradu vremenskih prognoza za potporu optimalnom upravljanju snijegom u okolici skijališta.

Promjene u snježnom pokrivaču
Utjecaj klimatskih promjena na zimske sportove i zimski turizam predmet je istraživanja brojnih studija, s obzirom na gospodarsku važnost tih djelatnosti za planinska i nordijska područja:
- U studiji koju su francuski i austrijski znanstvenici objavili 2023. u časopisu Nature Climate Change, kojom je obuhvaćeno 2.234 skijališta u 28 europskih zemalja, predviđa se da će bez umjetnog snijega 53 % odnosno 98 % tih skijališta biti izloženo vrlo visokom riziku od nedostatka snijega pri globalnom zagrijavanju od 2 °C odnosno 4 °C. U studiji se naglašavaju širi izazovi povezani s okolišem i klimom, uključujući potrebu da se globalno zagrijavanje ograniči smanjivanjem emisija stakleničkih plinova.
- Švicarska, u kojoj se nalaze sjedišta obaju međunarodnih organizacija, analizirala je detaljne scenarije klimatskih promjena (Climate Change Scenarios): alpski ledenjaci izgubili su oko 60 % volumena od 1850. Osim toga, na visinama nižim od 800 m broj dana kada je padao snijeg prepolovio se od 1970., a oborine su poprimile oblik kiše umjesto snijega, navodi MeteoSwiss, švicarska nacionalna meteorološka i klimatološka služba.
- Prije pedeset godina, razina na kojoj temperatura iznosi 0 °C nalazila se na nadmorskoj visini od oko 600 m. Danas su zime sve toplije, a ta se razina pomaknula na oko 850 m. U švicarskim Climate Change Scenarios CH2018 predviđa se da će se ta razina do 2060. pomaknuti na oko 1.300 – 1.500 m ako se ne poduzmu napori za ublažavanje klimatskih promjena.
Dodatne informacije
FIS je svoje poglede i planove u vezi s klimatskom akcijom iznio ranije ove godine u dokumentu FIS Impact Programme (FIS-ov Program utjecaja).
Izvršno vijeće WMO-a složilo se ranije ove godine da će kriosferu proglasiti jednim od svojih najvažnijih prioriteta. U toj se odluci odražava sve veća međunarodna zabrinutost zbog otapanja leda, snijega i permafrosta, budući da oko 70 % slatke vode na Zemlji ima oblik snijega ili leda, a oko 10 % Zemljine kopnene površine prekriveno je ledenjacima ili ledenim pokrovima. Promjene u kriosferi – što je naziv za zamrznute dijelove Zemljina sustava – stoga utječu na čitav planet.
WMO u svojim godišnjim izvješćima pod naslovom State of the Climate (Stanje klime) redovito objavljuje najnovije informacije o kriosferi, među ostalim o povlačenju ledenjaka, morskog leda i snježnog pokrova.
Globalno zagrijavanje uzrokovalo je smanjenje kriosfere na mnogih mjestima tijekom proteklih desetljeća. Prema navodima Međuvladinog panela o klimatskih promjenama svjedoci smo otapanja ledenih pokrova i ledenjaka na Grenlandu i Antarktici, smanjenja snježnog pokrivača, smanjenja površine i debljine morskog leda na Arktiku i oko Antarktike te otapanja permafrosta na Arktiku i u planinskim područjima.
Otapanje smrznutog tla u planinskim, arktičkim i subarktičkim regijama ima izravne posljedice za stabilnost infrastrukture koja je na njemu izgrađena, a usto doprinosi sve većoj količini ugljika u atmosferi. Promjene količine palog snijega i snježnog pokrivača ne utječu samo na zimski turizam, već i na proizvodnju hidroenergije i na promet.