1. Naslovnica
  2. Objave, najave, natječaji

Objave - događanja


Podzemne vode - učinimo nevidljivo vidljivim

Podzemna voda je voda koju pijemo, koristimo za higijenu, poljoprivredu i industriju.
Održivost ekosustava nije moguć bez nje.

DHMZ, 21. 3. 2022. - Svjetski dan voda, koji se obilježava svake godine 22. ožujka, ističe važnost voda i vodnih resursa, nužnost njihove zaštite i održivog korištenja. Prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine i od tada svake godine UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje, određuje temu Svjetskog dana voda kako bi naglasio neki od aktualnih ili budućih izazova vezanih za ovaj vitalan resurs.
Ovogodišnja tema želi osvijestiti važnost koju podzemne vode imaju u našim životima motom: Podzemne vode – učinimo nevidljivo vidljivim.

Podzemna voda na Zemlji

Bez vode zaista nema života na Zemlji. Vodena masa prekriva više od 71 % površine planeta Zemlje, a od te ukupne količine čak 96,5 % je slana voda, dok je preostalih 3,5 % slatka voda koja se nalazi u jezerima, rijekama, podzemnim vodama i ledu. U ledenjacima je zarobljeno 68,9 % slatke vode, na jezera i rijeke otpada 0,3 %, a podzemne vode čine 30,8 % sveukupne slatke vode.
Koliko je voda važan, ali i ograničen resurs pokazuje i podatak da je samo 1 % slatke vode od ukupne količine vode na planetu Zemlji moguće koristiti za sve potrebe čovječanstva.

Skrivene od naših pogleda, ispod površine Zemlja, podzemne vode, nalaze se unutar šupljina i pora u tlu te u stijenama, nastaju infiltracijom ili gravitacijskim procjeđivanjem s površine. One su važan dio hidrološkog ciklusa, jer dio oborine koji padne na Zemlju pohranjuje se u obliku podzemne vode. U sušnim razdobljima podzemna voda prihranjuje vodotoke, a kad podzemna voda dođe na površinu, uslijed djelovanja sunčevog zračenja, ponovno isparava i formira oblake koji stvaraju oborine.

Bez podzemnih voda ne bi bilo moguće zdravo funkcioniranje i održivost ekosustava, poput močvara niti održavanje temeljnog toka rijeka. Podzemne vode u obalnim područjima osiguravaju stabilnost tla i sprečavaju prodor morske vode ispod kopna, a u vremenu sve učestalijih i ekstremnih klimatskih promjena njihova važnost postaje sve veća.

Svjedoci smo sve dužih i intenzivnijih sušnih razdoblja, a podzemne vode otporne su na sušu zbog vodonosnika (geoloških formacija stijena, pijeska i šljunka koji mogu zadržati vodu i koji pružaju prirodno rješenje u prilagodbi na klimatske promjene).
Stoga je neophodno djelovati na zaštiti i očuvanju podzemnih voda kako ne bi došlo do pada njihove razine koji može uzrokovati brojne ekološke i gospodarske probleme koji će u konačnici negativno utjecati na vodoopskrbu i učinkovito upravljanje vodnim bogatstvom.

Osim što osiguravaju gotovo polovicu pitke vode u svijetu, oko 40 % podzemne vode koristi se u poljoprivredi za navodnjavanje te oko trećine za industrijske potrebe.
Iako su nevidljive, podzemne vode zaista utječu na sve aspekte naših života - to je voda koju pijemo, koju koristimo za higijenu, poljoprivredu i industriju i koja je često predstavlja glavni i jedini ekonomski resurs neke zemlje.

Stoga je nužno čuvati podzemne vode od onečišćenja. Sve naše aktivnosti koje provodimo na površini tla bitno utječu na kvalitetu podzemnih voda. Nažalost, uzrok većine onečišćenja je upravo ljudska aktivnosti stoga na tlu i u tlu moramo koristiti bezopasne, biorazgradive proizvode, jer samo jedan gram pesticida može onečistiti količinu vode kojom se mogu napuniti četiri olimpijska bazena tj. 10 milijuna litara vode.

Podzemne vode u Hrvatskoj i njihov potencijal

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja posjeduje najveći volumen slatkovodnih resursa u EU-u, s dugoročnim prosjekom od 27 330 m3 po stanovniku. Podzemne vode čine 12 % ukupnih količina vode u Hrvatskoj, a njihovu važnost najbolje pokazuje podatak da je 83 % javne vodoopskrbe u 2020. godini došlo iz zaliha podzemnih voda. Zbog njihove bolje zaštićenosti od vanjskog onečišćenja, podzemne vode predstavljaju najpogodniji izvor vode za piće, a naše podzemne vode su bolje kvalitete od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama.

U Hrvatskoj podzemne vode, osim za piće i javnu vodoopskrbu, koriste se i za navodnjavanje poljoprivrednih kultura, za potrebe stočarstva, dok se geotermalni izvori podzemnih voda koriste u industriji za proizvodnju električne energije i grijanje prostora.
Upravo u korištenju geotermalnih voda Hrvatska ima značajan potencijal. Naime, u Zagrebu podzemna voda s dubine od oko 950 m i temperature oko 800 °C grije bazen i prostor Sportskog parka Mladost, Kineziološki fakultet, a uskoro i prostore Studentskog doma Stjepan Radić. Godine 2018. Hrvatska je dobila prvu geotermalnu elektranu kod Bjelovara.

Uloga DHMZ-a

Kako bismo podzemne vode koristili pažljivo i održivo, moramo ih temeljito istraživati, analizirati i pratiti. U Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) to jedna od zadaća Sektora za hidrologiju. Praćenje razine podzemnih voda započelo je 1949. na kopanom zdencu u selu Sop, da bi se tijekom godina načini mjerenja i opažanja vodostaja te broj mjernih postaja značajno povećao.
Danas DHMZ ima mrežu od 703 hidrološke postaje podzemnih voda, od kojih je 96 limnigrafskih postaja gdje se kontinuirano bilježe razine podzemne vode (automatske postaje) dok na ostalim mjerenja vrše motritelji.
DHMZ također vrši mjerenja podzemnih voda u Savskom i Dravskom aluviju te u malom dijelu uz rijeku Kupu u sklopu dugogodišnjeg projekta monitoringa podzemnih voda za HEP i Hrvatske vode, a zanimljivo je i kako DHMZ provodi aktivni monitoring na nekim od najpoznatijih rijeka ponornica u Hrvatskoj: Gacka, Dobra, Jaruga, Lika, Ombla, Pazinčica, Sušik, Ričica i Vrljika.

Voda, osnovna potreba za održavanje života čovjeka, ima neizmjernu vrijednost za naša kućanstva, kulturu, zdravstvo, obrazovanje, gospodarstvo i integritet našeg prirodnog okruženja. Posebice podzemne vode imaju veliki potencijal u vremenu prilagodbe klimatskim promjenama i uravnoteženom zadovoljavanju potreba čovječanstva i naše planete. Zanemarivanje bilo kojeg od ovih aspekata dovodi do lošeg i neučinkovitog upravljanja ovim nezamjenjivim i vitalnim resursom.