Objave - događanja
Održana agrometeorološka radionica za poljoprivrednike "Vrijeme i klima"
DHMZ, 11. 12. 2014. - Svjetska meteorološka organizacija (WMO) prepoznala je aktivnost hrvatskih agrometeoroloških znanstvenika i stručnjaka u popularizaciji agrometeorologije i predložila je Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) organizaciju Agrometeorološke radionice za poljoprivrednike "Vrijeme i klima" uz novčanu potporu. Grad Osijek, kao središte moderne poljoprivrede prema kojemu gravitira cijela istočna Hrvatska, izabran je za mjesto održavanja radionice 5. prosinca 2014. Svrha radionice bila je da se obrazuje što veći broj neposrednih korisnika kojima je agrometeorološka informacija neophodna u poljoprivrednoj proizvodnji, a sve s ciljem da se potakne ruralni razvoj i pomogne lokalnom stanovništvu u poboljšanju kvalitete življenja.
Pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo poljoprivrede, a u organizaciji su pomogli i suorganizatori: Hrvatsko agrometeorološko društvo, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Savjetodavna služba, Hrvatsko društvo za proučavanje obrade tla i Neformalna savjetodavna služba. U ime Državnog hidrometeorološkog zavoda skup je pozdravila dr. sc. Branka Ivančan-Picek, načelnica Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj. Potom su se sudionicima obratili dr. sc. Vladimir Šišljagić, župan Osječko-baranjske županije, prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Siniša Hrgović, dipl. ing. agr. i viši stručni savjetnik u ime Savjetodavne službe.
Predavanja su bila usmjerena na poljoprivrednike iz istočne Hrvatske i agronome posebice Savjetodavne službe, koji su svakodnevno u kontaktu s poljoprivrednicima. Skupu je prisustvovalo oko 140 sudionika a cjelodnevna radionica je bila podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu su agrometeorološki stručnjaci održali predavanja s aktualnim temama: kako klimatske promjene utječu na poljoprivrednu proizvodnju kod nas, na koji način agrometeorološka mjerenja, srednjoročne i dugoročne prognoze pomažu modernoj poljoprivredi, što je s opaženim ekstremnim vremenskim događajima kao što su tuča, povećana ugroženost od toplinskog stresa u zraku i tlu, sušnih ili kišnih razdoblja, pojačanog isparavanja i nedostatak ili višak vode u tlu, te kako provoditi obradu tla u ekstremnim vremenskim uvjetima. U drugom dijelu radionice sudionike smo uputili kako mogu za svoje potrebe sami mjeriti količinu oborine u svojim nasadima, na poljima, voćnjacima ili vinogradima, te im podijelili jednostavne kišomjere.
Nakon svake sekcije održana je rasprava kako bi interaktivna komunikacija omogućila korisnicima primjenu agrometeoroloških informacija u praksi, a stručnjacima poboljšanje i prilagodbu agrometeoroloških istraživanja za potrebe korisnika.
U zaključnim napomenama je istaknuto nekoliko činjenica:
- proširiti kratkoročne agrometeorološke prognoze u medijima uključivanjem prognoze Sunčevog zračenja i trajanja sijanja Sunca,
- na mrežnim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda dati detaljniju dnevnu vremensku prognozu koja bi prikazivala što se očekuje dopodne, popodne i noću zbog boljeg planiranja poljoprivrednih radova,
- pri prilagodbi poljoprivrede na klimatske promjene važno je aktivno uključiti poljoprivrednike kako bi oni ukazali na vlastite probleme koje imaju u poljoprivrednoj proizvodnji na određenim mikrolokalitetima,
- poljoprivrednicima su nužne pomoć pri odabiru agrometeoroloških instrumenata, te upute što i kako mjeriti,
- poljoprivrednici su ukazali na velike probleme s odvodnjom što je u nadležnosti Hrvatskih voda,
- neophodno je bolje znanstveno povezati agrometeorološke stručnjake iz Državnoga hidrometeorološkog zavoda i agronomsku zajednicu iz istočne Hrvatske jer je do sada ta suradnja bila više operativna u smislu razmjene meteoroloških podataka.
Tako je radionica pokazala da postoji znatna zainteresiranost neposrednih korisnika za agrometeorološkim informacijama, te je jedan od zadataka znanstvenika i stručnjaka približiti agrometeorološka istraživanja i spoznaje širokoj javnosti.
