Objave - priopćenja
Ipak premašenje porasta od 1,5 °C?!
DHMZ, 6. 6. 2024. - Vjerojatnost da će godišnja prosječna globalna temperatura privremeno premašiti porast od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine tijekom najmanje jedne od sljedećih pet godina iznosi 80 %, priopćila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojem novom izvješću. To je ozbiljno upozorenje da se sve više približavamo ciljevima utvrđenim u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama koji se odnosi na dugoročne poraste temperature tijekom desetljeća, a ne tijekom jedne do pet godina.
Predviđa se da će globalna srednja temperatura blizu površine za svaku godinu od 2024. do 2028. biti za od 1,1 °C do 1,9°C viša od polazne vrijednosti razdoblja 1850. – 1900., navodi se u izvješću WMO-a. Vjerojatnost je 86 % da će tijekom najmanje jedne od tih godina biti postavljen novi temperaturni rekord, koji će nadmašiti 2023., koja je trenutačno najtoplija godina.
Prema WMO-ovu izvješću Global Annual to Decadal Update vjerojatnost je 47 % da će godišnja prosječna globalna temperatura tijekom cijelog petogodišnjeg razdoblja 2024. – 2028. premašiti porast od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine. To je porast u odnosu na 32 % iz prošlogodišnjeg izvješća za razdoblje 2023. – 2027.
Vjerojatnost od 80 % da će se granica od 1,5 °C prekoračiti najmanje tijekom jedne od sljedećih pet godina u stalnom je porastu od 2015., kad je bila gotovo jednaka nuli. Za godine u razdoblju od 2017. do 2021. vjerojatnost njezina prekoračenja iznosila je 20 %, a ta se vjerojatnost između 2023. i 2027. povećala na 66 %.
Novo je izvješće izradila služba Met Office Ujedinjene Kraljevine, koja je vodeći centar WMO-a za predviđanje klime u godišnjim i desetljetnim okvirima. Ono donosi sintezu predviđanja Globalnih centara WMO-a za izradu dugoročnih prognoza i ostalih centara koji su dostavili podatke za izvješće.
Vrijeme njegova objavljivanja podudara se s važnim govorom glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónia Guterresa, u kojem je pozvao na mnogo ambicioznije djelovanje protiv klimatskih promjena uoči Samita G-7 koji se održava u Italiji od 13. do 15. lipnja.
Igramo ruski rulet s našim planetom, izjavio je g. Guterres. Potreban nam je izlaz s autoceste koja vodi prema klimatskom paklu. A dobra vijest je što kontroliramo upravljač. Bitku za ograničenje porasta temperature na 1,5 stupnjeva dobit ćemo ili izgubiti tijekom 2020-ih – pod nadzorom vođa današnjice.
Glavni tajnik Guterres se također pozvao na potkrjepljujuće dokaze Usluge praćenja stanja atmosfere programa Copernicus koja se financira sredstvima Europske unije, a provodi je Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze. Oni su pokazali da je tijekom svakog od proteklih 12 mjeseci postavljen novi globalni temperaturni rekord za to doba godine.
S obzirom na te dvanaestomjesečne rekorde, prosječna globalna temperatura za proteklih 12 mjeseci (od lipnja 2023. do svibnja 2024.) također je najviša u povijesti mjerenja: viša je za 1,63 °C od predindustrijskog prosjeka za razdoblje 1850. – 1900., prema podacima skupa podataka ERA5 Službe za klimatske promjene Copernicus.
U pozadini tih podataka krije se sumorna stvarnost da smo daleko od postizanja ciljeva utvrđenih Pariškim sporazumom, rekla je zamjenica glavnog tajnika WMO-a Ko Barrett. Moramo hitno učiniti više kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova, inače ćemo plaćati sve veću cijenu u obliku bilijuna dolara gospodarskih troškova, milijuna života pogođenih ekstremnijim vremenskim prilikama te velike štete nanesene okolišu i bioraznolikosti.
WMO upozorava da ćemo sve češće privremeno premašivati porast od 1,5 °C. Već smo privremeno premašili taj porast za pojedine mjesece – a zapravo i prosječno tijekom posljednjih 12 mjeseci. Međutim, važno je naglasiti da privremena kršenja ne znače da je cilj od 1,5 °C trajno izgubljen, jer se on odnosi na dugoročno zagrijavanje tijekom desetljeća, rekla je Ko Barrett.
U okviru Pariškog sporazuma, zemlje su se složile da će dugoročnu prosječnu globalnu površinsku temperaturu održati daleko nižom od 2 °C iznad predindustrijskih razina i da će je nastojati ograničiti na 1,5 °C do kraja ovog stoljeća. Znanstvena zajednica više je puta upozorila da zagrijavanje više od 1,5 °C nosi rizik izazivanja znatno ozbiljnijih utjecaja klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta te da je važan svaki djelić stupnja zagrijavanja.
Čak i pri sadašnjim razinama globalnog zagrijavanja već su prisutni razorni klimatski utjecaji. Oni uključuju ekstremnije toplinske valove, ekstremne kiše i suše, smanjenje ledenog pokrova, morskog leda i glečera, ubrzano podizanje razine mora i zagrijavanje oceana.
Vremena u kojima živimo su nezabilježena, ali također imamo do sada nezabilježene vještine praćenja klime, a to može doprinijeti našem djelovanju na temelju informacija. Ova serija najtoplijih mjeseci bit će upamćena kao relativno hladna, ali ako uspijemo stabilizirati koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi u vrlo bliskoj budućnosti, možda ćemo se moći vratiti na ove ‘hladne’ temperature do kraja stoljeća, izjavio je Carlo Buontempo, direktor Službe programa Copernicus za klimatske promjene.
Globalna prosječna temperatura izmjerena blizu površine 2023. bila je za 1,45 °C (uz moguće odstupanje od ± 0.12 °C) viša od predindustrijske polazne vrijednosti, prema Izvješću WMO-a o stanju globalne klime za 2023. Bila je to daleko najtoplija godina u povijesti mjerenja, potaknuta dugoročnim zagrijavanjem klime koje se združilo s drugim čimbenicima, od kojih je najznačajniji bio prirodno nastali El Niño, koji sada slabi.
Na povišenje prošlogodišnje globalne temperature utjecao je snažni El Niño. U novoj obavijesti WMO-a kratkoročno se predviđa razvoj La Niñe i povratak hladnijim uvjetima u tropskim dijelovima Pacifika, no više globalne temperature tijekom sljedećih pet godina odražavaju neprekinuto zagrijavanje zbog stakleničkih plinova.
Prognozira se i dalje zagrijavanje na Arktiku i smanjenje koncentracije morskog leda
Predviđa se da će zagrijavanje na Arktiku tijekom sljedećih pet produženih zima (od studenog do ožujka) u usporedbi s prosjekom razdoblja 1991. – 2020. biti više od tri puta veće od zagrijavanja globalne srednje temperature.
Prognoza morskog leda za ožujak od 2024. do 2028. ukazuje na dodatno smanjenje koncentracije morskog leda u Barentsovom moru, Beringovom moru i Ohotskom moru.