Objave - priopćenja
Temperature će sljedećih pet godina ostati na rekordnim ili blizu rekordnim vrijednostima
DHMZ, 28. 5. 2025. - Prema globalnim prognozama klime očekuje se da će tijekom sljedećih pet godina temperature ostati na rekordnim ili približno rekordnim razinama, čime se povećavaju klimatski rizici i utjecaji na društva, gospodarstva i održivi razvoj, navodi se u novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koje je od danas dostupno.
U izvješću WMO-a prognozira se da će prosjek godišnje globalne srednje vrijednosti temperature zraka za svaku godinu od 2025. do 2029. biti za 1,2 °C – 1,9 °C viši od prosjeka za godine 1850. – 1900.
Vjerojatnost da će od 2025. do 2029. najmanje jedna godina biti toplija od najtoplije godine u povijesti mjerenja (trenutačno je to 2024.) iznosi 80 %. Usto, vjerojatnost da će tijekom najmanje jedne od tih pet godina temperatura premašiti predindustrijsku razinu za više od 1,5 °C iznosi 86 %. U izvješću se ne iznose globalna prognoze za pojedinačne godine.
Prema izvješću, prognozirana vjerojatnost da će prosječni porast temperature u petogodišnjem razdoblju 2025. – 2029. biti veći od 1,5 °C iznosi 70 %. Ta je vjerojatnost porasla u odnosu na prošlogodišnje izvješće, u kojem je iznosila 47 % (za razdoblje 2024. – 2028.), te u odnosu na izvješće iz 2023. (za razdoblje 2023. – 2027.), u kojem je iznosila 32 %.
Svaki dodatni djelić stupnja za koji se Zemlja zagrijava potiče više štetnih toplinskih valova, ekstremnih kiša, snažnih suša, otapanja ledenih pokrova, morskog leda i ledenjaka, zagrijavanja oceana i podizanja razine mora.
Ostale važne točke izvješća:
- Predviđa se da će zagrijavanje Arktika tijekom sljedećih pet produljenih zima (od studenoga do ožujka) za više od tri i pol puta premašiti globalni prosjek, uz razinu za 2,4 °C višu od prosječne temperature zabilježene u zadnjem tridesetogodišnjem polaznom razdoblju (1991. – 2020.).
- Predviđa se da će se koncentracija morskog leda za ožujak u Barentsovu moru, Beringovu moru i Ohotskom moru nastaviti smanjivati u razdoblju 2025. – 2029.
- Predviđeni obrasci oborina za razdoblje od svibnja do rujna 2025. – 2029. u odnosu na polazno razdoblje 1991. – 2020. upućuju na iznadprosječne oborine u Sahelu, sjevernoj Europi, Aljasci i sjevernom Sibiru te na ispodprosječne oborine za to godišnje doba u Amazoniji.
- U regiji jugoistočne Azije proteklih su godina, uz iznimku 2023., zabilježene iznadprosječne oborine i prognoza ukazuje na to da će se to nastaviti u razdoblju 2025. – 2029. To možda neće biti tako u svim pojedinačnim godišnjim dobima u tom razdoblju.
Izvješće je izradio Met Office Ujedinjene Kraljevine kao WMO-ov vodeći centar za predviđanja klime u rasponima od godišnjeg do desetljetnog. U njemu se sintetiziraju prognoze WMO-ovih posebnih globalnih centara za izradu prognoza i drugih centara koji su dostavili podatke. Riječ je o izvješću iz WMO-ova skupa proizvoda u kojima se iznose podaci dobiveni znanstvenim praćenjem i prognozama klime, koji služe kao temelji za donošenje odluka.
Upravo smo zabilježili deset najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Nažalost, u ovom WMO-ovu izvješću nema naznaka da će se taj trend ublažiti u idućim godinama, što znači da će rasti negativni utjecaj na naša gospodarstva, svakodnevne živote, ekosustave i planet, izjavila je Ko Barrett, zamjenica glavne tajnice WMO-a.
Nastavak praćenja i prognoziranja klime od ključne je važnosti kako bismo donositeljima odluka pružili znanstveno utemeljene alate i informacije koji će nam pomoći u prilagodbi, dodala je.
Razina od 1,5 °C (i 2 °C) iz Pariškog sporazuma odnosi se na dugoročnu razinu zagrijavanja izvedenu iz globalnih temperatura, obično za dvadesetogodišnje razdoblje. Očekuje se da će se te razine sve češće privremeno premašivati kako se porast globalne temperature koji ih je uzrokovao bude približavao toj razini.
U Izvješću WMO-a o stanju globalne klime za 2024., koje je objavljeno u ožujku, potvrđuje se da je 2024. vjerojatno bila prva kalendarska godina tijekom koje je temperatura premašila prosjek razdoblja 1850. – 1900. za više od 1,5 °C, pri čemu je globalna srednja temperatura izmjerena blizu površine bila za 1,55 ± 0,13 °C viša od prosjeka razdoblja 1850. – 1900. Riječ je o najtoplijoj godini u povijesti mjerenja dugoj 175 godina.
Trenutačna razina zagrijavanja već potiče više štetnih toplinskih valova, ekstremnih kiša, snažnih suša, otapanja ledenih pokrova, morskog leda i ledenjaka, zagrijavanja oceana i podizanja razine mora.
Pariškim sporazumom države su se složile da će porast dugoročne globalne prosječne temperature izmjerene na površini održati na razini znatno nižoj od 2 °C iznad predindustrijskih razina i da će nastojati taj porast ograničiti na 1.5 °C. Znanstvena zajednica opetovano je upozoravala da zagrijavanje za više od 1,5 °C nosi sa sobom rizik od znatno snažnijih utjecaja klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava i da je svaki djelić stupnja za koji se Zemlja zagrijava bitan.
Na ovogodišnjoj UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP30 razmatrat će se ažurirani planovi za klimatsku akciju poznati pod nazivom nacionalno utvrđeni doprinosi, koji su ključni za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) definira buduće razine globalnog zagrijavanja u okvirima dvadesetogodišnje srednje vrijednosti. U Izvješću WMO-a o stanju globalne klime za 2024. iznesene su tri metode za procjenu trenutačne razine globalnog zagrijavanja, uz središnje procjene u rasponu od 1,34 °C do 1,41 °C u usporedbi s polaznom vrijednošću razdoblja 1850. – 1900. na temelju niza metoda – iako se u njemu ukazuje na raspone nesigurnosti u statističkim podacima o globalnim temperaturama i izvješćuje o devedesetpostotnom rasponu pouzdanosti od 1,1 – 1,7 °C.
U zadnjim desetljetnim klimatskim prognozama predviđa se da će središnja procjena dvadesetogodišnjeg prosječnog porasta temperature za razdoblje 2015. – 2034. iznositi 1,44 °C (uz devedesetpostotni raspon pouzdanosti od 1,22 °C – 1,54 °C). WMO-ov tim međunarodnih stručnjaka razmatra sve te procjene kako bi se osiguralo dosljedno, pouzdano i pravovremeno praćenje dugoročnih globalnih promjena temperature.
Napomena. Ovogodišnjim prognozama obuhvaćeno je 220 dijelova ansambla iz modela koje je dostavilo 15 različitih instituta, uključujući četiri globalna centra za izradu prognoza, a to su Barcelona Supercomputer Centre, Canadian Centre for Climate Modelling and Analysis, Deutscher Wetter Dienst i Met Office Ujedinjene Kraljevine.